01.03.2018. 19:01:49 - Libela (Ženska pomoć sada)
30 godina rada udruge
'Ženska pomoć sada' prvi je hrvatski SOS telefon za žrtve nasilja
Prije 30 godina, 3. ožujka 1988. godine, aktivistice Grupe Trešnjevka otvorile su SOS telefonsku liniju pomoći za žene i djecu žrtve nasilja. Radilo se o prvoj hrvatskoj ženskoj udruzi koja je nastala na ideji zaštite ženskih ljudskih prava i prvoj (takvoj) liniji pomoći na području jugoistočne Europe. Inicijatorice su bile Vesna Mimica, Željka Mrkić i Katarina Vidović.
"Kroz udrugu su prošle mnoge volonterke koje su dale svoj doprinos i teško ih je ne spomenuti. Neva Tolle, Nela Pamuković, Biljana Kašić, Eva Tadijanović, Nevenka Fiket, Marica Martin, Dafinka Večerina, Slavica Jakopović-Fribec, Mica Mladineo, Zdenka Ungar, Aida Bagić, Slavica Kušić, Nuša Mijatović, Zorica Špoljarić, Mirjana Radovanović, Margita Njarai-Šercar, Vesna Mažuran, Nataša Lalić...", rekla je predsjednica Ženske pomoći sada Marijana Zrinka Jegrišnik.
"Bilo je turbulencija i promjena. Udruga se 1992. godine razdvojila na dvije grupe, grupu koja je osnovala autonomno žensko sklonište i drugu koja je ostala povezana s telefonskom linijom i utvrdila naziv Ženska pomoć sada – SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja.
Nakon par godina Ženska pomoć sada je, osim telefonske linije, otvorila i sklonište i savjetovalište za žene i djecu žrtve nasilja, a paralelno su se počele razvijati i druge ženske udruge na hrvatskoj civilnoj sceni. Uz pomoć Državnog zavoda za materinstvo i mlade, Ženska pomoć je 1998. godine uredila svoje prostorije i uvela 24-satno dežurstvo uz telefon, 2006. godine dobila je nagradu struke od Ženske mreže Hrvatske za doprinos u borbi za ženska prava i za razne oblike podrške ženama koje trpe nasilje, za ustrajni aktivizam i doprinos razvoju drugih organizacija i za sustavnu kritiku patrijarhalnih odnosa. Putem svoje predstavnice Udruga je 2008. godine sudjelovala u radu Povjerenstva pri Vladi RH u donošenju prve strategije o postupanju u slučaju nasilja u obitelji kao i Protokola o postupanju javnih institucija, organizacija civilnog društva i ostalih ustanova. Od 2011. godine, uz pomoć Grada, Ženska pomoć se preselila u novi prostor, prošle godine je dobila i dodatni prostor kako bi odvojila savjetovalište od skloništa.
I u vrijeme Domovinskog rata pružale smo smještaj ženama i djeci izbjeglicama s ratnog područja i, uz pomoć njemačkih udruga, osiguravale smo im potrebnu moralnu i materijalnu pomoć. U partnerstvu s Medicinskim fakultetom pokrenule smo projekt Ginekološke ambulante PAŽ, idejna začetnica je bila dr Gordana Cerjan-Letica, koja je obilazila sva dostupna ratom obuhvaćena područja. Bilo je pregledano je 3556 žena, 2313 prognanica i 1243 izbjeglica, a prema rezultatima Papa testa 25 žena je spašeno od sigurne smrti", izjavila je Jegrišnik
Kroz Udrugu je u 30 godina prošlo je stotine i stotine žena i djece žrtava nasilja.
"Nažalost, statistika se počela voditi tek 2003. godine. Ako ćemo o brojkama 2016. godine: besplatne pravne, psihološke i socijalne usluge Savjetovališta koristilo je 189 korisnika, SOS linija primila je 2199 poziva (80 posto se odnosilo na partnersko nasilje), kroz Prihvatni centar je prošlo 12 žena i 16 djece. Prošle godine Savjetovalište je imalo 155 korisnika, primljeno je 2337 poziva, u Prihvatilištu je bilo 11 žena i 11 djece. Moram napomenuti da su naši kapaciteti za smještaj žena i djece žrtve nasilja mali, imamo mjesta samo za sedam korisnika".
Facebook komentari