U fokusu

Publikacija 'Nasilje nad ženama i djevojkama na internetu'

Žene su češće žrtve seksualnog uznemiravanja i uhođenja na internetu

Žene su češće žrtve seksualnog uznemiravanja i uhođenja na internetu

Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE) u publikaciji “Nasilje nad ženama i djevojkama na internetu”  bavi se ovim rastućim globalnim problemom.

Istraživanja pokazuju da svaka treća žena doživi neki oblik nasilja tijekom svojeg života, a procjenjuje se da je svaka deseta žena već doživjela jedan oblik nasilja na internetu otkad je navršila 15 godina unatoč činjenici da je pove­zanost putem interneta relativno nova i tek rastuća pojava. Žene su nerazmjerno češće žrtve određenih oblika nasilja na internetu u odnosu na muškarce. Na primjer, istraživanje u kojemu je sudjelovalo više od 9 000 korisnika/ca interneta iz Njemačke u dobi od 10 do 50 godina pokazalo je da su žene značajno češće žrtve seksualnog uznemiravanja i uhođenja na internetu nego muškarci, a učinci tih oblika nasilja traumatičniji su za žrtve.

Stručnjaci upozoravaju da je pogrešno kon­ceptualizirati nasilje nad ženama i djevojkama na internetu kao zasebnu pojavu u odnosu na nasilje u “stvarnom svijetu”, već ih je ispravnije promatrati kao cjelinu. Podaci FRA-ina istraživanja iz 2014. pokazuju da je 77 % žena koje su doživjele uznemiravanje na internetu doživjelo i barem jedan oblik seksualnog i/ili fizičkog nasilja od intimnog partnera, a 7 od 10 žena (70 %) koje su doživjele uhođenje na internetu doživjelo je i barem jedan oblik fizičkog i/ili seksualnog nasilja od intimnog partnera .

Postoje razni oblici nasilja nad ženama i djevojkama na internetu, uključujući ali ne ograničavajući se na uhođenje na internetu, objavljivanje pornografskog sadržaja bez pri­stanka žrtve (tzv. osvetnička pornografija), rodno uvjetovano vrijeđanje i uznemiravanje, ponižavanje žena zbog njihove seksualnosti, prisiljavanje žrtve na gledanje pornografskog materijala, seksualne iznude, prijetnje silovanjem i smrću, objavljivanje privatnih podataka žrtve i trgovanje ljudima omogućeno upotrebom tehnologije .

Uhođenje na internetu

Uhođenjem na internetu smatra se uhođenje putem e-pošte, SMS poruka (ili poruka na internetu) ili na bilo koji način putem interneta. Uhođenje uključuje ponovljene incidente koji pojedinačno možda i jesu bezopasne radnje, ali zajedno potkopavaju osjećaj sigurnosti žrtve te uzrokuju napetost, strah ili uznemirenost.

Takve radnje uključuju:

  • slanje poruka e-pošte, tekstnih (SMS) ili instant poruka koje su uvredljive ili prijeteće,
  • objavljivanje uvredljivih komentara o žrtvi na internetu,
  • dijeljenje privatnih fotografija ili videozapisa žrtve putem interneta ili mobilnog telefona.

Da bi se slučaj smatrao uhođenjem na internetu, takve radnje moraju biti ponovljene i mora ih počiniti ista osoba.

Uznemiravanje na internetu

Uznemiravanje na internetu može imati mnoge oblike, ali za potrebe ove publikacije uključuje sljedeće:

  • neželjene seksualno eksplicitne poruke e-pošte, SMS poruke ili poruke na internetu,
  • neprimjerene ili uvredljive ponude na društvenim mrežama ili sobama za razgovor na internetu,
  • prijetnje tjelesnim i/ili seksualnim nasiljem putem poruka e-pošte, SMS poruka ili poruka na internetu,
  • govor mržnje, tj. komunikacija koja omalovažava, vrijeđa ili kritizira pojedinca ili mu prijeti na temelju njegova identiteta (roda) i drugih osobina (kao što su seksualna orijentacija ili invalidnost).

Objavljivanje pornografskog sadržaja bez pristanka žrtve

Poznatije kao seksualno iskorištavanje na internetu ili osvet­nička pornografija, objavljivanje pornografskog sadržaja bez pristanka žrtve uključuje objavljivanje seksualno eksplicitnih fotografija ili videozapisa bez pristanka pojedinca/ke koji/a se pojavljuje u tom sadržaju.

Počinitelj je često bivši partner koji je došao do slika ili videozapisa tijekom prethodne veze sa žrtvom, a cilj mu je javno osramotiti i poniziti žrtvu radi osvete za okončanje veze. Međutim, počinitelji nisu nužno partneri ili bivši partneri, a motiv im nije uvijek osveta. Slike se također mogu dobiti hakiranjem računala žrtava, njihovih računa na društvenim mrežama ili telefona, a cilj im može biti nanijeti stvarnu štetu u “stvarnom životu” žrtve (kao što je dobivanje otkaza).

U posljednjih nekoliko godina u državama članicama EU-a i SAD-u bilo je više slučajeva žrtava objavljivanja porno­grafskog sadržaja bez pristanka, većinom žena, zbog kojih su mnoge počinile samoubojstvo. Rezultati istraživanja upućuju na to da je do 90 % žrtava osvetničke pornografije ženskog spola i da se broj takvih slučajeva povećava. Povećava se i broj internetskih stranica posvećenih dijeljenju osvetničke pornografije na kojima korisnici i uz slike mogu objaviti i osobne podatke kao što su adresa žrtve, podaci o poslodavcu i poveznice na internetske profile žrtve.

Još je jedan povezani trend s jednako razornim posljedicama po žrtve prenošenje uživo incidenata seksualnog napasto­vanja i silovanja putem društvenih mreža. Dosad su u 2017. zabilježena dva istaknuta slučaja žrtava čije je silovanje prenošeno na internetu uživo putem funkcije “Facebook live”, jedan u Švedskoj, drugi u SAD-u.