Vijesti

07.11.2017. 14:41:10 - Katarina Pavičić-Ivelja

završen Riječki interdisciplinarni kongres

Svi smo jednaki, ali neki su jednakiji

(Foto: RIK/Facebook)

U subotu, 4. studenog na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, zatvoren je peti po redu Riječki interdisciplinarni kongres (RIK) pod tematskom krilaticom "Svi smo jednaki, ali neki su jednakiji". U trodnevnom periodu od 2. do 4. studenog, mnogobrojni predavači i predavačice pozabavili su se pitanjem ravnopravnosti i društvene pravednosti.

Od istaknutih predavanja valja istaknuti ono Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Višnje Ljubičić koja je studente/ice i sve ostale prisutne pobliže upoznala s ovlastima Pravobraniteljice, institucionalnim okvirom za provođenje politike ravnopravnosti spolova u Republici Hrvatskoj te kroz predstavljanje rezultata provedenih istraživanja pobliže pojasnila zašto se u kontekstu ravnopravnosti spolova naglasak stavlja upravo na žene. Iako su poteškoće s kojima se susreću žene u današnjem društvu mnogima već i više nego poznate, nije na odmet još jednom spomenuti da prema statističkim podatcima, žene čine između 70 i 80 posto žrtava obiteljskog nasilja, susreću se s horizontalnom i vertikalnom segregacijom na tržištu rada (podzastupljene su u političkom odlučivanju i na upravljačkim pozicijama, "stakleni strop", feminizacija pojedinih zanimanja na nižim razinama, jaz u plaćama (12%), rad na određeno vrijeme, diskriminacija temeljem trudnoće, žrtve seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu itd.), trpe dvostruku opterećenost (u kontekstu privatnog i poslovnog) uzrokovanu rodnim ulogama, najčešći su subjekti seksističkih prikaza u medijima te su više od muškaraca izložene riziku siromaštva.

U kontekstu navedenih problema s kojima se susreću žene (ali, iako u manjoj mjeri, i muškarci) u pogledu suočavanja s diskriminacijom na temelju roda i spola, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova je dužna zaprimiti pritužbu bilo kojeg građana/ke te sukladno s tim provesti ispitni postupak. Njezina pozicija također omogućuje djelovanje u ulozi umješačice u sudskom postupku kao i provođenje postupka mirenja stranaka. Iako je u mogućnosti djelovati za vrijeme sudskog postupka, važno je naglasiti da obraćanje Pravobraniteljici nije jednako pokretanju sudskog procesa, a na ulaganje pritužbe ima pravo apsolutno svaki/a građanin/ka koji/a se iz određenog razloga osjetio/la diskriminiranim/om na temelju spola, bračnog i obiteljskog statusa, spolne orijentacije i rodnog identiteta. Radi se o besplatnom postupku koji je moguće pokrenuti javljanjem na telefon, e-mail, ispunjavanjem web obrasca, ili osobnim dolaskom uz najavu.

Osim izravnog suočavanja s pojedinim slučajevima diskriminacije, zadatak Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova uključuje i istraživanja o diskriminaciji, analize, razmjene informacije s odgovarajućim nacionalnim/regionalnim/EU tijelima, prikuplja i analizira statističke podatke o slučajevima spolne diskriminacije (tzv. Rodna statistika) te osvještava/educira ciljane grupe o ravnopravnosti spolova. Kako bi nadalje naglasila potrebu za postojanjem edukacije o ravnopravnosti spolova, Ljubičić je ukratko predstavila rezultate istraživanja  "Inicijative mladića za prevenciju rodno uvjetovanog nasilja u regiji" koje među mladićima u dobi od 15 do 19 godina provodi u Hrvatskoj, BiH i Srbiji, humanitarna organizacija CARE International North-West Balkans i 9 međunarodnih i lokalnih partnerskih organizacija. Statistike su i dalje ostaju nadasve poražavajuće. Naime, čak 41 posto muških ispitanika slaže se da postoje situacije kad žena zaslužuje pljusku, isto smatra čak 40 posto ispitanih djevojaka, dok nemalih 71 posto ispitanika i dalje smatra da je muškarac taj koji odlučuje kada će i kako imati seksualne odnose.

Nadalje, rezultati istraživanja Europske agencije za temeljna ljudska prava (FRA) pokazalo je da je čak 59 posto osoba pripadnika/ca seksualnih manjina u EU doživjelo nasilje zbog svoje spolne orijentacije, a Republika Hrvatska zauzela je drugo mjesto na europskoj karti po broju osoba seksualnih manjina, koje su bile žrtve diskriminacije temeljem spolne orijentacije ili rodnog identiteta.

O pitanju rodnog identiteta te položaju transrodnih osoba u Hrvatskoj u svom je predavanju pobliže govorila Asmira Topal iz zagrebačke udruge Trans Aid, trans-feminističke, antifašističke i nehijerarhijske organizacije koja se zalaže za solidarnost LGBTIQ zajednice, a protivi se nasilju i diskriminaciji trans*, inter* i rodno varijantnih osoba. Nakon što je prisutne upoznala s terminologijom koju je nerijetko moguće susresti pri razgovoru o ili s trans* osobama, Topal je predstavila i zakonodavni okvir sačinjen od članka 1. stavka 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, članka 87. stavka 21. Kaznenog zakona, članka 12. stavka 2. Zakona o elektroničkim medijima, članka 9.a Zakona o državnim maticama, članka 115. Zakona o zdravstvenoj zaštiti te Zakona o osobnom imenu, koji svim osobama mora omogućiti izražavanje vlastitog rodnog identiteta. Iako zakon 'na papiru' štiti trans*, inter* i rodno varijantne osobe, te je uvijek poželjno biti upoznat s mogućnošću pozivanja na određene članke, put do istinske ravnopravnosti u hrvatskom je društvu još vrlo dug i neizvjestan. Stoga, udruge poput Trans Aid-a nastoje, prema vlastitim riječima, "osnažiti trans*, inter* i rodno varijantnu zajednicu koja će aktivno djelovati na povećanju vidljivosti trans*, inter* i rodno varijantne zajednice i tematike, kao i na promicanju i zaštiti prava trans*, inter* i rodno varijantnih osoba. Udruzi se mogu obratiti svi/e zainteresirane za promicanje ravnopravnosti, oni/e koje naprosto traže odgovor na neko od pitanja vezano uz tematiku TIRV osoba, kao i svi oni/e zainteresirani/e za grupno ili pak individualno savjetovanje.

Osim predavanja održanog od strane Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova te ono udruge Trans Aid, valja spomenuti i gostovanje Pučke pravobraniteljice koja je sudionike/ce pobliže upoznala s vlastitim ovlastima kao i tribinu na temu "Demokracija – DA ili NE?" u organizaciji rektorice Sveučilišta u Rijeci prof.dr.sc. Snježane Prijić-Samaržije, prof.dr.sc Elvia Baccarinija i dr.sc. Ivana Cerovca čime je pokriven zaista širok spektar tema vezanih uz različite vrste jednakosti i ravnopravnosti.

Tagovi: društvena pravednost, ljudska prava, rijeka, rodna ravnopravnost, studenstki rad, studenti i studentice, tirv osobe, trans aid

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM