Vijesti

17.10.2017. 13:40:30 - Centar za mirovne studije

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI

Više od četvrtine građana/ki Hrvatske u riziku od siromaštva

Prosvjed protiv tzv. Hoda za život

Prosvjed protiv tzv. Hoda za život (Foto: Obrani pravo na izbor/Facebook)

U Hrvatskoj 1 164 643 osobe, odnosno gotovo 30 % populacije, žive u riziku od siromaštva, a više od pola milijuna stanovnika/ca živi u teškoj materijalnoj deprivaciji. Istovremeno, Zajamčenu minimalnu naknadu prima samo 2,3% stanovnika, što je manje od 100 000 ljudi. To govori o iznimno nedovoljnoj zaštiti populacije koja živi u riziku od siromaštva, odnosno teškoj materijalnoj deprivaciji osnovnim financijskim mehanizmom socijalne skrbi. Također, sama naknada pokriva oko trećinu egzistencijalnih potreba kućanstva koja je primaju.

I dok političari i druge javne osobe svakodnevno na sav glas zagovaraju demografsku obnovu Hrvatske, a njihovi prijedlozi najčešće se svode na pritiske spram obitelji da imaju više djece, upravo obitelji s više od 2 djeteta imaju jednu od najviših stopa rizika od siromaštva.  Naime, među siromašnim stanovništvom veći je udio kućanstva s većim brojem djece, jednoroditeljskih obitelji, kućanstava s manje zaposlenih te s nižim stupnjem obrazovanja roditelja, pokazuje istraživanje Ekonomskog instituta o dječjem siromaštvu i strategijama nošenja sa siromaštvom kućanstava u RH, kao i prethodne studije. Analiza je dodatno potvrdila da je u Hrvatskoj velika vjerojatnost da će siromašno dijete ostati u siromaštvu duži niz godina.

Država, u sprezi s nekim predstavnicima Katoličke crkve i vjerskih udruga svakodnevno stvara negativno okruženje za ostvarenje pune rodne ravnopravnosti pod krinkom zaštite prava nerođene djece, a istovremeno dozvoljava da je u Hrvatskoj stopa siromaštva rođene djece čak 21.1%, te da velika većina nije pokrivena adekvatnim mjerama socijalne skrbi. Siromašna djeca u manjem postotku pohađaju vrtiće, a postoji jasna veza između svake godine predškolskog odgoja i kasnijeg uspjeha djece na testovima matematičke i jezične pismenosti. Naime, država i lokalne zajednice nisu osigurale jednakost pristupa djece predškolskom odgoju bez obzira na radnu aktivnost i primanja roditelja.

I dok se država potrudila za svoje dužnosnike i saborske zastupnike osigurati 12 mjeseci primanja plaće nakon što im je prestao status, za majke njegovateljice teško bolesne djece nije osigurala naknadu primanja niti jedan dan nakon što im dijete umre. Naime, od majki se očekuje da nakon što su za 2500 kuna na sebe preuzele potpunu skrb za teško bolesno dijete te time državi uštedjele desetke tisuća kuna, koliko bi institucionalizirana skrb djece koštala, da isti dan nakon što im se dogodila najteža tragedija u životu, aktivno počnu tražiti posao, zaposle se i zarađuju, kao da se ništa nije dogodilo.

Dok umirovljenici i dalje kopaju po kantama za smeće da bi osigurali nekoliko kuna dnevno za hranu, dok mnogi branitelji s ratnim putem žive u riziku od siromaštva, Vlada će istovremeno mnogima koji se nazivaju braniteljima smo zato što su za vrijeme rata sjedili u nekom ministarstvu i radili posao koji bi i inače morali raditi,  a ratni put su vidjeli samo na filmovima, još dodatno povećati mirovine i druge prihode s naslova branitelja.

Centar za mirovne studije upozorava kako su sve to samo neke od slika licemjerja ove države prema siromaštvu i najugroženijim članovima našeg društva. A važno je ponoviti, njih ima više od milijun! Milijun onih koji će ostati živjeti u riziku od siromaštva, milijun onih kojima će se još tisuće pridruživati svaki mjesec. Ipak, dok zabrinuto gledaju u nebo u strahu da će ih sustići kiša, tragajući za odbačenim plastičnim bocama, možda ugledaju neki prekrasan novi borbeni avion vrijedan 300 milijuna kuna koji će im zasigurno život učiniti sigurnijim

Tagovi: branitelji, centar za mirovne studije, crkva, djeca, država, militarizacija, reproduktivna prava, siromaštvo, vlada rh

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM