Vijesti

19.07.2017. 12:47:52 - Matija Mrakovčić (Kulturpunkt)

Arhivski fond Marije Jurić Zagorke

Doprinos bilježenju vremena i povijesti

(Foto: Norbert Eder)

Krajem studenog ove godine obilježit ćemo šezdeset godina od smrti Marije Jurić Zagorke, prve profesionalne novinarke u hrvatskoj povijesti, političke aktivistkinje i predvodnice prvih ženskih demonstracija, književnice, scenaristice i kazališne radnice. Njeni su romani doživjeli još 1962. stripovsku obradu (Maurović i Neugebauer), glumačka družina Histrioni kontinuirano prikazuje i priređuje Zagorkine romane u formi popularnog kazališta, a Grička vještica zaživjela je i kao rock-opera 1979. godine. U posljednjem je desetljeću naglasak umjetničke obrade stavljen na Zagorkin život (dokumentarno-igrani film Zagorka, edukativna šetnja Vodič Zagorkinim tragom kroz Zagreb, plesna izvedba Excuse me, do you know where Marija Jurić Zagorka street is, kazališna predstava Zagorka, strip-album na temelju Zagorkina životopisa i tako dalje), čime je na svojevrstan način Zagorka potvrđena kao brend u popularnoj kulturi i kulturnim industrijama. S druge strane, njena je pozicija novinarke i aktivistkinje još uvijek nedovoljno istražena i popularizirana, piše Matija Mrakovčić za Kulturpunkt.

Početkom srpnja, Centar za ženske studije, i inače pokretač većine kulturno-umjetničkih događanja u vezi s likom i djelom Zagorke, stvorio je Arhivski fond Marije Jurić Zagorke. Digitalizirana je odabrana građa Hrvatskog novinarskog društva, od izuzetne važnosti za žensku kulturu i povijest, ali i za razvoj novinarske profesije, s naglaskom na promicanje radnih i socijalnih prava za koje se Zagorka zalagala. Digitalizirani su dokumenti i korespondencija iz osobnog fonda Marije Jurić Zagorke, kao jedne od suosnivačica Hrvatskog novinarskog društva, ali i zapisnici HND-a te Zakonska odredba o novinama i novinarskom radu iz 1943. godine.

"Odabrani dokumenti imaju za cilj potaknuti istraživačku znatiželju znanstvenika/ca i samih novinara/ki, ali svakako i šire javnosti. Nastojali smo osnovne informacije o projektu i popise dokumenata i zapisnika prevesti i na engleski jezik budući da Zagorkin značaj tek počinje prelaziti granice ovih prostora. Dio arhivskog fonda sadrži dokumente i osobnu korespondenciju koja je i dio Stalnog postava Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke, pa su tako dostupni i osobama koje možda nisu u mogućnosti posjetiti Memorijalni stan. U planu je nastavak suradnje s Hrvatskim novinarskim društvom na digitaliziranju građe budući da postoji još dokumenata koji mogu pridonijeti istraživanju razvoja novinarske profesije kojoj je Zagorka vrlo profesionalno utrla put, osobito uvažena zbog svoje kritičnosti i analitičnosti u međunarodnim novinarskim krugovima", objasnila nam je Ana Pavlić, voditeljica projekta Digitalizacija odabrane građe Marije Jurić Zagorke.

Centar za ženske studije jedina je organizacija civilnog društva u Hrvatskoj koja ima specijaliziranu knjižnicu s više od 3000 naslova koja pokriva ženske teme, s ciljem feminističkog obrazovanja i promicanja ravnopravnosti spolova. Ustanovljena je uz stručnu pomoć Anamarije Starčević-Štambuk, voditeljice knjižnice Instituta za etnologiju i folkloristiku, i tijekom više od 20 godina postojanja Centra postala je po bogatstvu fonda jedinstvena knjižnica zahvaljujući rijetkim i za feminizam važnim domaćim i inozemnim naslovima. U knjižnici se osim Zagorkine zbirke može pretražiti katalog knjiga dostupan online na mrežnoj stranici Centra za ženske studije, a stručne suradnice Jasminka Pešut i Iva Šišak upućuju istraživače na sadržaj kataloga, te na gradivo važno za povijest feminizma u Hrvatskoj, također jedinstveno dokumentacijsko mjesto. Centru predstoji i digitaliziranje dvadesetogodišnje povijesti obrazovnog programa, ali i mnogobrojnih aktivnosti koje su pridonijele razvoju ženskih studija u Hrvatskoj

Ovaj je projekt, kao i prethodni projekt digitalizacije gradiva Centra vezanog uz Zagorkin doprinos ženskoj kulturi, u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom, podržalo Ministarstvo kulture. "Digitalizacija arhivske građe organizacija civilnog društva prepuštena je mahom projektima financiranim iz europskih fondova, ali Centar za ženske studije može zahvaliti na financiranju i Ministarstvu kulture i Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i sport. Osobito obećavajući čine se programski natječaji Kulture nove", kaže Pavlić, te na pitanje o stabilnosti potpora digitalizaciji arhivske građe organizacija civilnog društva, zaključuje: "Digitalizacija je dugotrajan proces, zahtjeva sustavnost i uključivanje stručnih suradnika/ca i savjetnika/ca, ali i razvoj online platformi i održavanja sustava kao značajnih čimbenika uspješnosti projekata i svakako je od velike važnosti povećati iznose koji se izdvajaju za digitalizaciju". 

Centar za ženske studije dio je šire inicijative koju je 2015. pokrenulo nekoliko organizacija civilnog društva koje djeluju na aktivnostima dokumentiranja, arhiviranja i digitaliziranja rada civilnog društva. Cilj je inicijative da se ove aktivnosti uvrste u Nacionalnu strategiju stvaranja poticajnog okvira za razvoj civilnog društva i da nadležna državna tijela za arhivsku djelatnost prepoznaju civilno društvo - bilo udruge, sindikate ili neformalne inicijative - kao stvaratelje vrijedne arhivske građe. Pojedine organizacije poput Documente ili Centra za dokumentiranje nezavisne kulture već godinama rade na dokumentiranju, arhiviranju i digitaliziranju čitavih područja civilno-društvenog djelovanja, a većina organizacija civilnog društva sustavno dokumentira i arhivira vlastiti rad. Primjeri suradnji u tom polju su digitalizacija arhiva Korčulanske ljetne škole i časopisa Praxis te svih brojeva časopisa Arkzin, u izvedbi Documente i Multimedijalnog instituta. Centar za dokumentiranje nezavisne kulture u suradnji s Multimedijalnim institutom provodi stručno usavršavanje na području dokumentiranja i arhiviranja aktivnosti nezavisne kulture za studente muzeologije i bibliotekarstva.

Cijeli tekst pročitajte OVDJE.

Tagovi: arhivska građa, arhivski fond marije jurić zagorke, centar za ženske studije, digitalizacija, documenta, hnd, marija jurić zagorka

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM