U fokusu

Svjetski festival animiranog filma

O stripu i animaciji na ovogodišnjem 27. Animafestu

O stripu i animaciji na ovogodišnjem 27. Animafestu

Svjetski festival animiranog filma Animafest održan je od 5. do 10. lipnja u Zagrebu. Animafest je drugi po redu najstariji festival animacije, a održava se od 1972. godine. Na ovogodišnjem  27. Animafestu prikazano je veliko natjecanje dugometražnog i kratkometražnog animiranog filma, natjecanje studentskog filma, hrvatskog filma, site specific animacije uz bogat popratni program poput Animacikla kojim se spaja pedaliranje, pokretno kino i animacija, izložbe recentnih radova studenata Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu i Odsjeka za animirani film i nove medije (OZAFIN ALU), simpozij o suvremenoj animaciji Animafest Scanner IIII, program za najmlađe i još mnogo toga.

Animafest je mjesto susreta domaćih i stranih autora, ali i mjesto na kojem se i najmlađi i oni stariji mogu zabaviti, nešto naučiti i upoznati čudesan svijet animacije. Prema riječima umjetničkog ravnatelja Animafest je “mjesto inspiracije, kreativnosti, razmjene ideja, inovativnosti, komunikacije, raznolikosti i internacionalne raznolikosti.” Prikazani filmovi obrađuju raznovrsnu tematiku, aktualne društvene teme, ljubavne veze, sudbine i razne životne okolnosti, život životinja i mnoge druge.

Mnogi filmovi prikazivali su i opisivali sudbinu i život žena, od kojih bi istaknula dugometražni film U ovom kutu svijeta autora Sunao Katabuchija. Film prikazuje život djevojke Suzu Urano od njene mladosti do djevojačkih dana. Radnja filma se odvija za vrijeme 2. svjetskog rata. Suzu Urano kao mlađa djevojka živi s roditeljima te, uz neke prepreke, živi stabilan život. Pomaže roditeljima, ide u školu i voli crtati. Sa 18 godina udaje se za mladog činovnika i odlazi živjeti sa njegovom obitelji u gradić Kure u okolici Hiroshime, koji je mornarička baza. Suzu se u novoj obitelji dobro snašla, no nakon nekog vremena dolazi do nestašice hrane u mjestu. Ona uz veliku maštovitost i trud osmišljava načine kako osigurati obitelji dovoljno hrane i uspijeva od neznatno malo hrane napraviti obilne obroke. Suzu je sretna sa svojim mužem, ali nema dobre odnose sa uvijek namrgođenom muževom sestrom. Ubrzo se cijela obitelj i Suzu nađu usred bombardiranja koje se kroz nekoliko mjeseci ponavlja. Suzu i dijete muževe sestre se nađu usred detonacije bombe pri čemu djevojčica pogiba, a Suzu ostaje bez ruke. Njezin se cijeli život mijenja, više se ne može baviti crtanjem i sanja o tome da ode natrag kod svojih roditelja. Naposljetku ipak ostaje sa mužem i nastavlja iznova graditi svoj život. Film je odlično prikazao sudbinu djevojke koja se iznenada nađe u okrutnoj stvarnosti rata, pobjeđuje ratne okolnosti, ali ipak naposljetku nastrada. No ona i ovu nesreću pobjeđuje i ostaje pobjednica do samog kraja.

Kratkometražni film Manivald autorice Chintis Lundgren nagrađen je kao najbolji hrvatski animirani film. Ovaj film prikazuje 33godišnjeg lisca Manivalda koji živi sa mamom lisicom. Mama je vrlo ambiciozna glede sinovog uspjeha i prisiljava ga da svira klavir, uči i mnogo postiže, čemu svjedoče prikazane mnogobrojne diplome izvješene na zidu. Perilica za veš se pokvari i mama poziva majstora te dolazi seksi vuk Toomas. Mama ugošćuje Toomasa i pokazuje za njega veliki interes, pri čemu Toomas čak i pozira dok ona izrađuje skulpturu. Za to vrijeme Toomas namiguje Manivaldu i nedugo potom, odglumivši da ide u toalet, dolazi u Manivaldovu sobu gdje se upuštaju u seksualni odnos. Iduće jutro Manivald zatiče Toomasa u maminom krevetu. Nesretan i iznevjeren Manivald potom kreće tražiti Toomasa, zvoni na njegova vrata i susreće se s Toomasovom djecom. Toomas se ponaša kao da Manivalda ne poznaje. Film završava tako da Manivald svira klavir sa putujućom glazbenom družinom, koja je prikazana i ranije u filmu kako prolazi kraj njegovog prozora. U ovom filmu vidimo prevarenog lisca, što je paradoksalno jer znamo da je lisica lukava životinja. Manivalda nije slomila dvostruka prevara i on se ipak vraća u život svirajući na klaviru sa putujućom družinom. Ta družina je u početku bila sporedna dok je prolazila kraj njegovog prozora u daljini, ali je na kraju bila središnja i spasonosna.

Kratkometražni film Mačkica autorice Renate Gąsiorowske nagrađen je nagradom Dušan Vukotić za najbolji studentski film. Film prikazuje djevojku koja masturbacijom istražuje svoje tijelo. Pritom ju teleskopom promatra voajer koji dolazi na njezina vrata. Njezina vagina se odvaja od nje, poveća se i otjera voajera. Potom se opet smanji i pokazuje djevojci što joj odgovara. Tako se recimo mazi sa četkom, prelazi preko valovite vaze ili je pod mlazom tuša. Djevojka se na kraju opet spaja sa svojom vaginom. Ovaj film na zabavan i duhovit način približuje gledaocima iskustvo mladih djevojaka koje istražuju svoje tijelo i uče o seksualnosti. Pritom pomiče granice i pokazuje nešto što je u našem svijetu nemoguće, no u našoj mašti zamislivo i stvarno.

Grand Prix za kratkometražni film dobio je film Noćna ptica (Nighthawk) autorice Špele Čadež. Nagradu Zlatni Zagreb za kreativnost i inovativno umjetničko dostignuće dobio je Jonathan Vinel za film Martin plače (Martin Cries). Nagrada Zlatko Grgić za najbolji prvi film napravljen izvan obrazovne institucije dobilo je film Amalimbo autora Juana Pabla Libossarta. Grand Prix za dugometražni film dodijeljen je Michaëlu Dudok de Witu za film Crvena kornjača. Nagrada za site-specific animaciju Animation goes MSU pripala je Paulu Fletcheru za rad Vožnja na posao. Glavnu nagradu u natjecanju filmova za djecu dobila je Christine Susanne Nerland za film Ostaviti trag. Nagradu publike Mr. M su dobili kratkometražni film Ježeva kuća Eve Cvijanović i dugometražni film Moj život kao tikvica Claudea Barrasa.

Ovogodišnji Animafest tematski je bio fokusiran na vezu stripa i animacije. Mnogi autori/ce su inspiraciju za svoje animirane filmove pronašli upravo u stripu. Animafest je festival koji svakako treba posjetiti i iduće godine jer je odlična prilika za zabaviti se, uploviti u svijet mašte i naučiti nešto novo o animaciji.