Vijesti

03.12.2016. 17:37:02 - Sanja Kovačević

ANGAŽIRANA I KRITIČKA KNJIŽNICA

'Nesigurne intervencije: LGBTIQ korisnici/e u narodnim knjižnicama'

(Foto: S.K.)

Na koji način su povezane knjižnice, umjetnost i aktivizam? Kako narodne knjižnice u procijepu institucionaliziranosti i kritičkog odmaka prema društvu nude prostor za aktivizam, društveno djelovanje i subverziju? Kakav je politički potencijal knjižnice kao mjesta otvorenosti, neelitizma, uključivosti i poliperspektivnosti?

Ovim pitanjima se bave programi koje provodi Knjižnica S. S. Kranjčevića u sklopu svoje Galerije Prozori, koji nastoje odgovoriti kako umjetničke prakse i strategije mogu doprinijeti važnosti i kulturnom kapitalu knjižnica u interesu njihovih korisnika/ca. U toj suradnji nastao je i umjetničko-istraživački projekt Nesigurne intervencije: LGBTIQ korisnici u narodnim knjižnica koji artikulira problemtiku LGBTIQ zajednice i njezinog položaja u kontekstu narodnih knjižnica kao javnih kulturnih ustanova s ciljem poticanja rasprave unutar stručne/akademske zajednice te pozicioniranja galerijsko-knjižničnog prostora kao osnažujućeg i aktivističkog za osjetljive društvene skupine.

Nositelj projekta je Galerija Prozori Knjižnice S. S. Kranjčevića (Knjižnice grada Zagreba) u suradnji s udrugama Domino i Centar za ženske studije iz Zagreba te Katedrom za bibliotekarstvo Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Projekt podržava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. 

Ovaj važan i zanimljiv projekt definiran je kroz nekoliko povezanih aktivnosti i faza, a dio tog procesa bio je Okrugli stol koji je održan 2. prosinca 2016. u net.kulturnom klubu MaMa.

Kritičko knjižničarstvo je kod nas relativno nepoznat pojam, a zasniva se na dekonstrukciji mita o neutralnosti i nepolitičnosti knjižničarske profesije. Ovaj projekt direktno se bavi pozicioniranjem knjižnice kao mjesta subverzije u odnosu na hegemonijsku (u ovom slučaju heteropatrijarhalnu) kulturu. Projekt i rad Galerije Prozori predstavila je voditeljica programa Irena Bekić, dok se autorica projekta Petra Dolanjski osvrnula na teorijske aspekte povezane s ključnim točkama projekta s naglaskom na mogućnosti umjetničke prakse kao društvene dekonstrukcije unutar institucionalno pozicioniranog i društveno-kulturalno konstruiranog javnog prostora kao što je narodna knjižnica. "Narodna knjižnica je otvorena širokoj publici i na neki način je koristimo kao alibi, 'stratešku podvalu' za aktivističke prakse. U takvim praksama, publika često postaje akterom", istakle su Bekić i Dolanjski. Naglasile su i važnost uloge knjižnica u obrani javnog dobra, ljudskih prava i kritične javnosti, ali i kritičnosti spram vlastitog djelovanja.

Jasminka Pešut iz Centra za ženske studije predstavila je djelovanje ženskostudijske knjižnice koja već dvadeset godina nudi sigurno mjesto i mjesto informiranja i promišljanja o feminističkoj teoriji i praksi. S pozicije margine, alternative, izvan knjižničkog sustava u Hrvatskoj, knjižnica CŽS-a djeluje kao akter kritičkog i aktivističkog knjižničarstva povezujući teorijska znanja i aktivistička iskustva vezana uz feministički pokret i feminističku teoriju i praksu u svim aspektima.

Zvonimir Dobrović predstavio je dugogodišnji i važan rad Udruge Domino u popularizaciji i osnaživanju queer kulture u domaćem javnom kulturnom i medijskom prostoru. Govorio je o ulozi institucija u jačanju manjinskih pozicija u društvu i međusektorskim suradnjama koje omogućuju stvaranje sigurnih prostora za LGBTIQ osobe. Udruga Domino u našem javnom prostoru od 2003. godine radi na transformaciji opresivnih normi kroz kulturu, medije, javne politike, obrazovanje, intenzivno surađujući s domaćim i međunarodnim organizacijama. U svojoj misiji koriste se različitim umjetničkim izričajima koji su garancija pomicanja granica i kritičkog propitivanja postojećih društvenih normi. 

Ana Barbarić i Aleksandra Pikić (Filozofskog fakultet u Zagrebu) kao sociologinje i informacijske stručnjakinje predstavile su rezultate istraživanja provedenog u sklopu ovog projekta tijekom rujna i listopada ove godine – "LGBTIQ zajednica i narodne knjižnice u Hrvatskoj". Barbarić je naglasila kako prema smjernicama krovne knjižničarske međunarodne organizacije IFLA-e, narodna knjižnica treba biti na raspolaganju svim članovima/cama zajednice. IFLA-in i UNESCO-ov Manifest za narodne knjižnice (1994.) ističe kako zbirke i službe ne smiju biti izložene bilo kakvom obliku ideološke, političke i vjerske cenzure. U prosincu 2013., IFLA-in Stručni odbor odobrio je formiranje Posebne interesne grupe za LGBTIQ korisnike/ce. Hrvatska je pored Mađarske jedna od rijetkih članica EU-a koja u isto vrijeme ima ustavnu zapreku u ostvarivanju potpune bračne jednakosti heteroseksualnih i homoseksualnih parova, a s druge strane ima zakone kojima se LGBTIQ zajednica štiti od diskriminacije, mržnje i nasilja. "Ovo je poslužilo kao polazište za provedbu istraživanja koje je prvo takvo (pionirsko) istraživanje z Hrvatskoj", naglasila je Ana Barbarić. Aleksandra Pikić potom je predstavila rezultate istraživanja, koje je provedeno metodom ankete u mrežnom formatu na prigodnom uzorku (281 ispitanika/ca) od 42 pitanja organizirana u tri cjeline – sociodemografska pitanja ; na koje načine LGBTIQ osobe zadovoljavaju svoje informacijske potrebe, koji su njihovi stavovi o tome u kojoj mjeri narodne knjižnice uključuju članove/ice LGBTIQ zajednice, stavove prema organizaciji građe koja afirmativno gleda na LGBTIQ osobe ; istraživanje iskustva LGBTIQ osoba s obzirom na njihov status kao korisnika/ca ili nekorisnika/ca narodnih knjižnica.

Rezultati pokazuju kako narodna knjižnica uglavnom ne zadovoljava informacijske potrebe LGBTIQ osoba i ukazuju na nezadovoljstvo količinom (zastupljenošću) LGBTIQ građe i kao i na potrebu za većom i novom vidljivošću. Ispitanici/e su dali i niz prijedloga kako poboljšati usluge u smjeru zadovoljenja svojih potreba kao korisnika/ca narodnih knjižnica, a autorice projekta i istraživanja se nadaju kako će ovi rezultati poslužiti narodnim knjižnicama u Hrvatskoj u razvoju i unaprjeđenju službi i usluga sa stajališta koje promiče inkluzivnost i socijalnu pravednost u skladu s etičkim kodeksom i principima struke.

 Mario Hibert (Filozofski fakultet u Sarajevu) održao je iznimno zanimljivo izlaganje pod naslovom "Happiness in uncensored library: Ishodišta feminističkog bibliotekarstva". Kritičko, aktivističko, radikalno, progresivno, anarhističko bibliotekarstvo utemeljeno je na dekonstruiranju mitova neutralnosti, nepristranosti, objektivnosti poziva knjižničara/ki i kroz povijest je imalo ključnu ulogu u osvještavanju profesionalne dužnosti knjižničarki/a da ustraju u borbi protiv antidemokratskih praksi – društvenih i internih. Uključivanjem feminističkog nasljeđa u bibliotekarski diskurs osigurane su kritičko-pedagoške pozicije za javno djelovanje u interesu obespravljenih. Uz pojam feminističkog bibliotekarstva najčešće se veže ime američke knjižničarke i autorice Celeste West. Hibert je poseban naglasak stavio na istraživački rad knjižničarki koje su oduvijek ukazivale na diskriminatorne politike u praksi i zagovarale značaj uključivanja i predstavljanja prešućenih i/ili ne-discipliniranih glasova marginaliziranih društvenih skupina (žena, LGBTIQ osoba, etničkih manjina, radnica/ka i drugih).

Nakon izlaganja povela se zanimljiva rasprava koja se referirala na zaključke istraživanja, a sugestije iz publike (u skladu i s rezultatima predstavljenog istraživanja) išle su u smjeru potrebe za osnivanjem posebnog tijela koji će se baviti korisničkim potrebama LGBTIQ populacije (po uzoru na praksu IFLA-e) unutar naše krovne knjižničarske organizacije – Hrvatskog knjižničarskog društva.  

Tagovi: angažiranost, centar za ženske studije, domino, filozofski fakultet u zagrebu, galerija prizori, knjižnice, kritičari, lgbtiq

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM