Vijesti

22.11.2016. 10:51:00 - Leopold Rupnik

black lives matter

Crni životi su bitni - jačanje intersekcionalnog feminizma u SAD-u

(Foto: Flickr)

U novovalovskom ruhu danas kroči snažna feministička inicijativa Alicie Garza, Patrisse Cullors i Opal Tometi Black Lives Matter kojom osnivačice nastoje  radikalno promijeniti sliku o kriminaliziranim životima Crnkinja/aca[1] i kontinuirano nastaviti borbu protiv sistematske opresije nad crnim tijelima.

Osnivačice hashtaga na Twitteru Black Lives Matter nisu mogle ni slutiti da će njihov online pokret, koji se prelio i na ulice, pomoći osvijestiti milijune građanki/a SAD-a i cijelog svijeta o zgražajućim nepravdama koje Crnkinje/ci moraju na svakodnevnoj bazi trpjeti zbog svoje boje kože. Upravo zbog progresivnog poticanja intersekcijskih pitanja i promatranja rasizma kroz prizmu mizoginije, normativnih tjelesnih i kognitivnih mogućnosti, homofobije, transfobije, ksenofobije i kapitalističke opresije, Black Lives Matter uspijeva propitivati diskriminatorne prakse koje sežu dalje od samog problema boje kože i koje prelaze u sistematsku degradaciju i devalorizaciju manjinskog stanovništva na svim nivoima javnog života.

Osnivačice Black Lives Matter-a – Alicia Garza, Patrisse Cullors, Opal Tometi (Foto: fortunedotcom)

Osnivačice Black Lives Matter-a – Alicia Garza, Patrisse Cullors, Opal Tometi (Foto: fortunedotcom)

Black Lives Matter – o pokretu i intersekcionalnom feminizmu

Black Lives Matter prerastao je s vremenom iz internetskog pokreta u  nacionalnu organizaciju, koja se sastoji od nekoliko odjeljenja koja aktivno djeluju unutar američkih saveznih država. Cilj Black Lives Matter pokreta, hashtaga i organizacije, širenje je područja borbe i otvaranje javnih diskusija o državnom nasilju nad Crncima i Crnkinjama koje im zakida osnovna ljudska prava i njihovo dostojanstvo. Glavne točke otpora konkretizirane su u tome što pokret, u usporedbi s prošlim crnačkim oslobodilačkim pokretima, poput Crnih pantera koje su bile meta kritičara/ki zbog svoje seksističke politike koja je često rezultirala nasiljem nad članicama pokreta, ima feminističku osnovu te se time želi ograditi od prošlih pokreta i biti svojevrsna nadogradnja kako bi se spriječila sistematska opresija crnih osoba. Temelji se na horizontalnoj raspodjeli moći unutar odjeljenja koja zasebno funkcioniraju i koja omogućavaju aktivistkinjama da strukturiraju područje borbe na temelju vlastitih iskustava koja proizlaze iz specifičnih okolnosti u kojima se nalaze.

Veliku ulogu u formiranju politike pokreta i organizacije igra i utjecaj rodnog identiteta te seksualne orijentacije članica koje su u javnom diskursu otvorile teme o mjestu LGBTIQ+ osoba i žena u zajednici te ih postavile kao subjekt aktivizma, ne gledajući na prava žena i LGBTIQ+ osoba kao sporedan, popratan sadržaj svojih aktivističkih napora. Black Lives Matter u svom djelovanju naglašava potrebu za razgovorom o rasnoj diskriminaciji i bjelačkoj nadmoćnosti te želi podići svijest o aktualnim temama koje muče Crnce/kinje – zato su glavni motivi pokreta upravo siromaštvo i ubojstva Crnaca/kinja, nedokumentirane imigracije i ilegalno prebivanje Crnaca/kinja u državi, milijunski broj Crnaca/kinja zatvorenih u državnim zatvorima, patnje Crnkinja koje se koriste kao sredstva pregovora tijekom ratova i konflikta, gubitci života članova crnih obitelji, diskriminacija heteropatrijarhalnog društva nad queer osobama od kojih stječu profit i koje fetišiziraju te diskriminacija osoba s invaliditetom.

Između ostaloga, u osnovne težnje pokreta spadaju i feminističke tendencije stvaranja ženskog prostora koji je lišen seksizma, mizoginije i koji nije usredotočen na muškarce, a koji će predstavljati prostor Crnkinja unutar zajednice za slavljenje svojih razlika i posebnosti, ali isto tako i za diskusiju o problemima i razmjenu iskustava kako bi se mogla naći pogodna strategija za daljnje, konkretno bavljenje aktivističkim radom. Demonstracije se baziraju na nenasilnom principu educirajući ljude o rasnoj nejednakosti i oslanjajući se na intersekcionalne feminističke teorije. Nenasilnost se očituje upravo u mirnim blokadama javnog prijevoza i trgovačkih centara, gdje se, umjesto militantnih pokušaja, upravo transparentima, edukativnim letcima i protestima pokušava osvijestiti javnost o diskriminaciji Crnkinja i Crnaca.

Povijest i utjecaj pokreta na suvremeno američko društvo putem medija

Pokret je nastao kao reakcija na masovna ubojstva Crnaca/kinja u SAD-u te njihovu sustavnu opresiju. Začetci ideje o Black Lives Matter nastali su 2012. godine kada je slučaj Trayvona Martina, sedamnaestogodišnjaka iz Sanforda u Floridi, kojega je ubio policajac George Zimmerman, završio presudom kojom je George Zimmerman oslobođen kazne za njegovo ubojstvo. Alicia Garzia, Patrisse Cullors i Opal Tometi, osnivačice Black Lives Matter pokreta, revoltirane odlukom porote, odlučile su potražiti pravdu na socijalnoj mreži Twitter koristeći karakterističnu twitterašku oznaku hashtag - #blacklivesmatter, na kojoj su objelodanile svoje komentare o nepravdi i diskriminaciji Crnaca/kinja. Ubrzo, rastom popularnosti hashtaga na Twitteru, mnogi/e Crnci/kinje javili/e su se sa svojim komentarima, upitima i pričama te su, sukladno tome, osnivačice odlučile pokrenuti Tumblr stranicu i Twitter račun kako bi mogle zaprimati slične priče. Nakon oslobađajuće presude policajcu Darrenu Wilsonu, koji je optužen zbog usmrćivanja osamnaestogodišnjeg Michaela Browna iz Fergusona u Missouriju s dvanaest hitaca iz vlastitog pištolja 9. kolovoza 2014., organiziran je prosvjed protiv Wilsonove presude pod okriljem Twitter hashtaga #blacklivesmatter kojeg su predvodile njegove osnivačice. 

Neki od zabilježenih Twitter komentara pod hashtagom #blacklivesmatter

Neki od zabilježenih Twitter komentara pod hashtagom #blacklivesmatter

Neki od zabilježenih Twitter komentara pod hashtagom #blacklivesmatter

Neki od zabilježenih Twitter komentara pod hashtagom #blacklivesmatter

Organizirana kampanja skupila je više od 500 ljudi diljem SAD-a kako bi zajedno sudjelovali na protestima pod sloganom Black Lives Matter. Djelovanje Black Lives Matter organizacije postalo je strukturiranije i intenzivnije s vremenom jer su novi slučajevi policijske brutalnosti, poput one u slučajevima ugušenog Erica Garnera ili napada na četrnaestogodišnju Crnkinju tijekom tuluma u McKinneyju u Texasu, iziskivali više demonstrativne snage i otpora koji nije mogao samo ostati na invidivualnoj aktivističkoj razini, već ga je bilo potrebno artikulirati unutar organiziranog kolektiva. Svojim su radom i aktivističkim doprinosima u daljnjim slučajevima, poput slučajeva Freddieja Graya, Tamira Ricea, Tonyja Robinsona, Waltera Scotta i mnogih imenovanih i neimenovanih gubitaka crnačke zajednice, članice i članovi Black Lives Mattera zacrtali svoju putanju u oslobođenju Crnaca/kinja od diskriminacije i na posljetku do potpune socijalne integracije i ravnopravnosti Crnaca/kinja na globalnoj razini.

Danas pokret broji više od 23 odjeljenja diljem SAD-a, Kanade i Gane, dok se trenutačno organiziraju nova odjeljenja na području Južne Amerike, Afrike, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva, a Black Lives Matter također uživa i potporu mnogih cyber aktivista/kinja diljem svijeta koji šire glas o njemu. Pokret je u svakom pogledu heterogen te politička i povijesna situacija u svakoj državi gradi njegovu supstancu na tom području, pa su stoga ciljevi borbe u svakoj državi različiti. Pokret broji više od 950 demonstracija u SAD-u, uključujući regularne demonstracije u trgovačkim centrima, javnim mjestima poput kafića i restorana, javnom prijevozu, ispred policijskih postaja i nadvožnjaka kojima se nastoji pobuditi svijest o problemima Crnaca/kinja te na nenasilan način prekinuti svakodnevicu na mjestima cirkulacije ogromne količine ljudi kako bi se pridobila pažnja masa. Recentne kampanje uključivale su širenje informacija o crnačkoj diskriminaciji za vrijeme javnih govora američkih predsjedničkih kandidata za 2016. godinu i prozivanje kandidata zbog njihovih loših angažmana oko prava Crnaca/kinja unutar predizbornih kampanja.

Uspješnost kampanje aktivisti/kinje pripisuju upotrebi društvenih mreža i medija kojima im je bilo omogućeno izraziti svoje misli i priče kroz različite formate; videe i ostale multimedijalne oblike. U usporedbi s prošlim civilnim i oslobodilačkim pokretima Crnaca/kinja, tehnološko napredovanje suvremenog doba omogućilo je pokretu Black Lives Matter jednostavno i brzo širenje sirovih informacija. Taktikom upotrebe društvenih mreža dobivale su se trenutačne reakcije na nepravdu te je na taj način bilo lako prozvati mainstream medije zbog sadržajno loših obavijesti ili netočnosti prilikom navođenja činjenica. Služenje društvenim mrežama prate i reperkusije za članove/ice Black Lives Matter pokreta – danas se pokret suočava s brojnim preprekama koje nameće vlada SAD-a koja svaki njihov korak upravo putem društvenih mreža prati te je pokret izložen napadima brojnih protivnika koji isto tako uporabom Interneta šalju prijeteće poruke aktivistima, vrijeđaju ih i zlostavljaju. Iako su korištenjem suvremenim tehnološkim alatima uspjeli proširiti svoje nazore i ujediniti mnoge istomišljenike u američkom društvu, što je pokretu bilo od nevjerojatne koristi, on se mora i dalje boriti s time s teškoćama koje donosi Internet. Prema riječima Lise Nakamura, profesorice za medije i rasu na Sveučilištu u Michiganu, korištenjem Twittera kao društvene mreže poništava se mogućnost reperkusija za anonimno odaslane poruke što dodatno potiče protivnike jer ih se preko društvenih mreža gleda kao na veliku bestjelesnu masu koja širi mržnju. Upravo zbog toga je fenomen pojave društvenih mreža dvosjekli mač jer s jedne strane omogućava prijenos vidljivog aktivističkog sadržaja, a s druge strane jamči anonimnost protivnika. 

Jedan od medijski popraćenih protesta Black Lives Mattera u New Yorku (Foto: Wikimedia)

Jedan od medijski popraćenih protesta Black Lives Mattera u New Yorku (Foto: Wikimedia)

S nadom da će pokret osnažiti mnoge ljude da izađu na ulice i protestiraju zajedno s njima u ime egalitarizma, Black Lives Matter više no ikad traži potporu sviju da se uključe u rasna pitanja i educiraju sve oko sebe o problematici rase u društvu - kako postati bolja/i saveznica/k, bile/i to građanke/i SAD-a ili drugih država. Ukoliko ste u mogućnosti financijski podržati  Black Lives Matter, možete donirati na sljedećem linku



[1] U svom ću radu oslovljavati sve crne osobe velikim početnim slovom, dakle pisat ću o pripadnicima crne rase kao o Crnkinjama i Crncima. Važno je istaknuti da se radi o kolektivu koji ima zajedničke probleme i zajedničku prošlost te koji je ostavio neizbrisiv trag na oblikovanje svjetske kulture, politike i povijesti. U jednu ruku, kao vrsta podrške, moj doprinos ovdje bio bi naglašavanje važnosti crnačke kulture i zajedništva te emfaziranje uloge Crnkinja i Crnaca u društvu 21. stoljeća koje je i dalje rasno segregirano.

* Tekst je skraćena verzija rada nastalog pod mentorstvom Nine Čolović u sklopu obrazovnog programa Centra za ženske studije 2015./16.

Tagovi: crnci, crnkinje, društvene mrežeblack lives matter, homofobija, intersekcionalnost, rasizam, sjedinjene američke države

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM