U fokusu

Rasprava u Saboru

Kakva je uloga žena u demografskoj obnovi?

Kakva je uloga žena u demografskoj obnovi?

Hrvatski sabor je na Međunarodni dan žena bio domaćin debate na temu “Uloga žena u demografskoj obnovi” koju su zajedno organizirale organizacija BaBe i Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora, u suradnji s profesorima/cama Sveučilišta u Zagrebu.

Raspravu su uvodno otvorile organizatorice, nakon čega su riječ preuzeli “klubovi zastupnika/ica”, a potom je uslijedila sama debata na spomenutu temu. Na raspravi su sudjelovali/e studenti/ce Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta, zajedno s prof. dr. sc. Brankom Galić, studenti/ce politologije Fakulteta političkih znanosti i dr. sc. Marjeta Šinko, studenti/ce Pravnog fakulteta i njihove doc. dr. sc. Antonija Petričušić, doc. dr. sc. Snježana Vasiljević i asistentica mag. soc. Mateja Čehulić, predstavnici/ce političkih pomladaka ORaH-a, SDP-a, HDZ-a, BM 365: Stranke rada i solidarnosti i Živog zida, a pridružio im se i bivši ministar rada i socijalne skrbi, Davorko Vidović, i to u ime Hrvatske gospodarske komore. Studenti/ce sa svakog fakulteta činili/e su jedan svojevrstan klub zastupnika/ica i za uvodnu su riječ imali/e deset minuta, dok su predstavnici pomladaka političkih stranaka zajedno podijelili to vrijeme.

U raspravi o ulozi žena u najavljenoj pronatalitetnoj demografskoj politici najviše su se isticale statistike koje upućuju na poražavajuće odnose među muškarcima i ženama u Republici Hrvatskoj te su se čuli apeli za donošenje politika kojima bi se takvi odnosi promijenili. Prisutni/e su upućivali/e na to da ukidanje prava na legalan pobačaj neće doprinijeti demografskoj obnovi, na to da postoji potreba za otvaranjem još vrtića kako bi se olakšao položaj žena u društvu, isticalo se da postoji razlika u plaćama za isti posao između muškaraca i žena, govorilo se o potrebi zaštite osoba s invaliditetom i njihovom pravu na obitelj, zagovaralo se omogućavanje medicinski potpomognute oplodnje i posvajanja za istospolne partnere/ice, govorilo se o diskriminaciji žena u različitim sferama društva, ubrzanju procesa razvoda braka i dobivanja alimentacije itd.

{slika}

U raspravu se uključio i prisutni saborski zastupnik, Ladislav Ilčić, i to je uzrokovao najveću buru reakcija među prisutnim studentima i studenticama. Ilčić je prvo napomenuo kako svi bespotrebno uzastopno ponavljaju kako ukidanje pobačaja neće pomoći demografskoj obnovi, a potom je ispitivao prisutne mlade ljude koliko djece planiraju imati. Jedna mu je studentica koju je prozvao odgovorila da mu na to ne mora odgovoriti, a jedan je student izjavio da sve ovisi o budućnosti zemlje i da, ukoliko bi ta njegova djeca bila neslobodna, radije neće uopće imati djece. Studentica s FPZG-a je na cjelokupan Ilčićev nastup i govor odvratila pitanjem šali li se gospodin Ilčić, dok mu je druga ironično odgovorila će sigurno imati petero djece kako bi bila prava Hrvatica. Budući da je Ilčić na početku izjavio da je spominjanje ukidanja pobačaja bespotrebno, naglasio sam kako se o važnosti legalnog pobačaja ne bi toliko govorilo da se isti neprestano ne dovodi u pitanje.

Unatoč tome što ga je moderatorica upozorila da je ostalo još malo vremena, a da se tim ispitivanjem rasprava razvodnila te da ima još podosta ljudi koji su se javili za raspravu, njega to nije previše zanimalo, navodeći kako želi jednako vrijeme za govor kao i ostali govornici/ce. Na kraju su se prisutnima ukratko obratile i Sanja Sarnavka iz udruge BaBe i Gordana Sobol, predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova.

Za komentar o ovakvom načinu obilježavanja Međunarodnog dana žena smo upitali Dijanu Ljubanović, glavnu organizatoricu iz udruge BaBe: “Svi se sjete žena kada je praznik, no promašena je poanta obilježavanja Osmog marta. Sve je preraslo u kič i vulgarizaciju; organiziraju se domjenci, poklanja se cvijeće. Čitavu se priču svelo na banalnost. Ne mari se za to što su žene potplaćene, što postoji rodni jaz u plaćama žena i muškaraca. Osim toga, politička participacija žena je vrlo skromna, a mehanizmi moći i odlučivanja su u muškim rukama. Androcentristični pristup politici i dalje je veliki problem. Upravo iz tog razloga smo se odlučile temi o kojoj se mnogo govorilo u posljednje vrijeme, a pritom se zanemarila rodna perspektiva i uloga žena, dati drugu dimenziju.

Demografska obnova je moguća jedino ako se u nju aktivno uključe žensko stajalište, potrebe, znanja i ideje. Prisutni studenti/ce i članovi/ce političkih stranaka su temi pristupili studiozno, analitično i kritično i ponudili/e su rješenja koja su inovativna i održiva. Rekla bih čak da su kvalitetnije kreirali javnu politiku od donosioca odluka iz političkog života Hrvatske. Svaka je grupa u svojem izlaganju secirala trenutnu situaciju i dala primjere dobre prakse iz Europe, a u raspravi se debatiralo s uvažavanjem svih sudionika. Deliberativnom metodom demokracije smo uključile u demokratski proces građanstvo s posebnim naglaskom na prava žena koja su zanemarena u dosadašnjim raspravama na temu demografske obnove i samo ih se percipiralo kao rađalice i odgajateljice”.

Na pitanje što će se s ovom temom dogoditi nakon obilježavanja Dana žena, Ljubanović je poručila: “Ovih dana ćemo kreirati jedinstveni dokument s preporukama za saborske zastupnike/ice, ministarstva, fakultete koji se bave radnim pravima, socijalnim politikama, demografijom, obrazovanjem. Svi su izjavili da im se ovakav pristup sviđa i da žele nastaviti s ovakvim inicijativama. Smatramo da je ovo ispravan način obilježavanja Dana žena, u svakom slučaju mnogo bolji od darivanja i domjenaka”.