Vijesti

08.03.2016. 07:26:32 - Sanja Kovačević

izniknuo iz radničkog pokreta

8. mart - kako smo se borile

Štrajk tekstilnih radnica imigrantkinja u Lawrencu 1912.

Štrajk tekstilnih radnica imigrantkinja u Lawrencu 1912.

Više od jednog stoljeća, žene marširaju ulicama diljem svijeta. Zahtijevaju svoja prava, solidarno i borbeno marširaju protiv ratova, siromaštva i svih oblika društvenih nepravdi.

Od sufražetkinja i borbe za prava radnica, do reproduktivnih prava i ravnopravnog roditeljstva, reprezentacije žena u politici i borbe za prava LGBTIQ* osoba, Međunarodni dan žena slavi društvena, kulturalna, ekonomska i politička postignuća žena. 8. mart je dan slavlja, ali i dan prisjećanja, zagovaranja i akcije, i na lokalnoj i na globalnoj razini.

Međunarodni dan žena izniknuo je iz radničkog pokreta na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće u Sjevernoj Americi i Europi. To je bilo vrijeme industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do protesta zbog loših radnih uvjeta. Još 8. ožujka 1857. u New Yorku su protestirale tekstilne radnice zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća. Demonstracije je rastjerala policija, a radnice su netom nakon toga osnovale svoj sindikat. Protesti su se nastavljali i dalje do kraja 19. st., i to na baš na 8. mart, ali je posebno zabilježen veliki protest 1908. kada je 15.000 žena marširalo New Yorkom tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa.

Međunarodni dan žena prvi put je obilježen 28. veljače 1909. u New Yorku, a organizirala ga je Socijalistička partija Amerike inspirirana upravo velikim štrajkom newyorških tekstilnih radnica. 1910. Druga međunarodna socijalistička internacionala organizirala je prvu Međunarodnu konferenciju žena u Kopenhagenu u Danskoj, na kojoj je na prijedlog njemačkih socijalistkinja Luise Zietz i Clare Zetkin utemeljen Međunarodni dan žena, kao dan borbe za ravnopravnost žena. 1911. preko milijun ljudi obilježilo je Dan žena na ulicama diljem Danske, Švicarske, Njemačke i Austrije, zahtijevajući pravo glasa žena i pravo političkog djelovanja, protestirajući protiv diskriminacije radnica.

Iz štrajka tekstilnih radnica imigrantkinja u Lawrencu 1912. godine niknuo je slogan "Kruha i ruža!" koji su simbolizirali zahtjeve za prava na ekonomsku sigurnost i dostojanstvo žena.

...As we come marching, marching, we bring the greater days.

The rising of the women means the rising of the race.

No more the drudge and idler -- ten that toil where one reposes,

But a sharing of life's glories: Bread and roses! Bread and roses!

 (James Oppenheim, 1911.)

Zadnje nedjelje u veljači, 1913. godine, prvi put je obilježen i Dan žena u Rusiji. S početkom Prvog svjetskog rata taj se dan u Rusiji prestao obilježavati, no diljem Europe žene su protestirale protiv rata, a 23. veljače 1917. godine (po Julijanskom kalendaru, a što je odgovaralo 8. martu po Gregorijanskom kalendaru) radnice iz Petrograda pokrenule su masovne demonstracije protiv nehumanih životnih uvjeta, nedostatka hrane i općeg siromaštva uz snažne antiratne poruke. U tim demonstracijama su većinom sudjelovale žene, a predvodila ih je, kao članica Socijalističke demokratske radničke partije Rusije feministkinja i revolucionarka Alexandra Kollontay. Premda u tom trenutku većina političkih vođa nije podržala prosvjede žena, žene su ustrajale, a četiri dana kasnije ruski je car bio prisiljen na abdikaciju. Kao sjećanje na te velike prosvjede žena (koji su zaslužni za pokretanje i provođenje Februarske, a kasnije i Oktobarske revolucije, što je rezultiralo proglašenjem Rusije kao republike i dovelo na vlast građansku, a nakon građanskog rata komunističku vlast), utemeljenjem Sovjetskog saveza 1922 Lenjin je 8. mart službeno proglasio Danom žena.

Na zapadnoj Zemljinoj poluci, 8. marta 1914. godine, britanske sufražetkinje na čelu sa Sylvijom Pankhurst ispred Federacije za žensko pravo glasa  nastavljaju svoju borbu i marširaju za ravnopravnost žena u političkom odlučivanju. Njihova je borba u nekoliko godina urodila plodom, no pravo glasa su ostvarile tek pripadnice privilegirane klase, što je bio motiv i znak za nastavak borbe.

Ujedinjeni narodi proglasili su službeni Međunarodni dan žena tek 1975. godine, kada je Generalna skupština usvojila rezoluciju proglasivši Dan ljudskih prava žena i međunarodnog mira.

Danas svjedočimo nekim postignućima u područjima ravnopravnosti i emancipacije žena, no iznimno smo svjesne da je neravnopravnost i nejadnakost žena itekako prisutna u svim svojim oblicima diljem svijeta. Žene još uvijek čine većinu siromašnih u svijetu, tri četvrtine žena iznad 25 godina u Aziji i Africi je nepismeno, a nedostupnost obrazovanju i zdravstvenoj skrbi žena globalno je u porastu. U prosjeku, žene zarađuju 30-40 posto manje od muškaraca za isti posao, nema ih ili su podzastupljene u svim centrima političke moći. Žene su i dalje, svugdje u svijetu, većina žrtava nasilja, a stradanja žena i djece u imperijalističkim ratovima širom svijeta i broj njihovih žrtava, prelazi broj žrtava onih koji su u uniformama.

Jedna od tri žene na svijetu žrtva je nasilja, a svakih 10 minuta umire jedna djevojka od posljedica nasilja. Globalno, oko jedne trećina žena između 20 i 24 godine kao djevojčice su bile žrtve prisilnih brakova.

Pozivamo vas da marširate s nama i ovog 8. marta, 2016. godine, imajući na umu povijest borbe iza nas, svijest o sadašnjosti u kojoj se nalazimo i neminovnu potrebu za udruživanjem u nastavku borbe za prava žena, za sva ljudska prava i protiv svih oblika društvene nepravde!

ŽELIMO VAM SOLIDARAN, BORBEN I SRETAN 8. MART!

Tagovi: 8 mart, akcija, feminizam, međunarodni dan žena, noćni marš, osmi mart, patrijarhat, povijest, prosvjed, radnice, radnički pokret

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM