Vijesti

10.12.2015. 18:16:04 - Svjetlana Knežević

dobrodošle ste kao prekarne radnice, ali ne kao tema u političkim i gospodarskim temama

Mediji kao stereotipni odraz patrijarhata

Okrugli stol 'Rodna ravnopravnost u medijima'

Okrugli stol 'Rodna ravnopravnost u medijima' (Foto: S.K.)

Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava Agencija za elektroničke medije održala je okrugli stol Rodna ravnopravnost u medijima u Hrvatskom novinarskom domu u Zagrebu.

Naime, jedan od najzanimljivijih pokazatelja položaja i uloge žena u društvu, uz sudjelovanje u svijetu rada te politička participacija, jest i medijska prezentacija žene. Mediji reflektiraju društvenu zbilju i ako promoviraju rodne stereotipe i seksizam, građani i građanke to svakodnevno usvajaju kao 'normalne' obrasce ponašanja, a djeca od najranijih dobi 'uče' kako žena nema na 'ozbiljnim i odgovornim funkcijama', nego su za njih 'primjerenije' privatne sfere. Govornice okruglog stola su se složile kako su pomaci za postizanjem rodne ravnopravnosti u medijskom prostoru uistinu minorni te da je područje medija zapravo jedna golema kognitivna disonanca. Dok na jednoj stranici novina, u određenoj rubrici na webu pronađemo objektivan izvještaj i osudu seksističke izjave nekog političara, ili pak članak o događaju vezanom uz rodnu ravnopravnost, jednu stranicu iza ili jedan skrol dolje - nailazimo na obnaženo žensko tijelo i seksističke komentare.

Ravnateljica Vladinog ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac Radin istaknula je kako se određeni pomak dogodio u zakonodavnom smislu, no to nije spriječilo medije da neprestano perpetuiraju rodne stereotipe.

"Mediji su sada vrlo dobro izvještavali o tome kako su političarke podzastupljene na izbornim listama. No, samo time ne možemo biti zadovoljni/e jer u emisije političkog karaktera se i dalje gotovo isključivo pozivaju muškarci. Žene su gošće ako se tema tiče - žena", kazala je i dodala kako je napredak prije svega vidljiv u porastu emisija o rodnoj ravnopravnosti u lokalnim medijima.

'Lijepe žene prolaze kroz jad'

Savjetnica za područje praćenja medija Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Nevenka Sudar istaknula je kako 30-ak istraživanja i analiza medija, koje je proveo Ured pravobraniteljice, pokazuju da se situacija gotovo ne mijenja.

"U vijestima iz političkih i gospodarskih rubrika žene su zastupljena samo u oko 20 posto slučajeva. Žene su glavne akterice novinarskih priča o sportu u samo šest posto slučajeva, odnosno samo jedan posto ukoliko je riječ o timskom sportu. Ali zato dominiraju rubrikom nazvanom estrada s oko 70 posto", pojasnila je.

Sudar je dodala da kako dob žena raste, tako su i manje vidljive u medijima.

"Mediji koriste žensko tijelo kako bi privukli na sadržaj, pa čak kada taj isti nema nikakve veze s vizualom mlade i lijepe djevojke, ili se ona našla u medijima isključivo zbog svog tijela", rekla je.

"Kada i pišu o rodnoj ravnopravnosti, opet koriste stereotipe, čime ih osnažuju i perpetuiraju. Jedan o takvih primjera je bio članak o nogometašici u kojem je stajalo: 'Nije li to san svakog muškarca? Zna sve o nogometu, a još ga i igra'. Osim toga, čak ni jezik nije bio rodno senzibilan, pa su nogometašicu nazvali 'kapetanicom i veznim igračem'", naglasila je Sudar.

"Kada se piše o ženama u takozvanim netipičnim ženskim zanimanjima, ne propušta se navesti kako su one ipak - ženstvene", dodaje.

Sudar je također ponovila suludu situaciju u medijima gdje u jednom tekstu se osuđuje seksizam i objektivno se izvještava o kvotama za Sabor ili o nasilju nad ženama, dok na istoj stranici zatim nalazimo gnjusne rodne stereotipe i objektivizaciju žena. Jedan od groznijih primjera, o čemu je svojevremeno pisala i Libela, jest članak iz Slobodne Dalmacije o izbjeglicama naslovljen 'Lijepe žene prolaze kroz jad'. Takav tekst koji je izbjegličku krizu sveo na lijepa lica mladih izbjeglica i u 'šaljivom' tonu pozvao 'lijepe Sirijke' da ostanu u Lijepoj našoj je krajnji primjer neetičnosti i neukusa.

"Uz informiranje i zabavu, uloga medija je i educirati, a rodna ravnopravnost jedna je od društvenih vrijednosti koja se mora zagovarati. Organizacije civilnog društva učinile su najveći dio posla osvještavajući javnost o rodnim stereotipima i ukazujući na seksizam", kazala je i uputila kritiku medijima koji nikada nisu dekonstruirali svoje seksističke prakse.

Žene kao seksualni objekti, muškarci kao stručnjaci

Sanja Sarnavka iz B.a.B.e. je predstavila rezultate Global Media Monitoringa, istraživanja kojem je za cilj mapirati i portretirati zastupljenost žena u medijima diljem svijeta. Riječ je o projektu koji se na svjetskoj razini provodi od 1995. godine, a Hrvatska je sudionica ove globalne analize od 2000. godine.

"U proizvodnji medijskog sadržaja imamo gotovo ravnopravan broj žena i muškaraca, nešto više žena na radiju nego što ih je u novinama i na televiziji. One donose premalu promjenu, što znači da svi ugodno živimo u patrijarhatu i svi mislimo da su muški ekonomisti ili politički analitičari pametniji i da će se rijetko žene pitati kada se radi o nekakvim temama za koje mislimo da su top teme. Danas u Hrvatskoj više žena diplomira, magistrira i doktorira. Dakle, imamo stručnjakinje, samo ih nitko ne čuje", istaknula je Sarnavka.

Dodaje kako je kontinuitet da su u zabavnom programu, koji prevladava u ukupnom medijskom prostoru, žene uvijek prvenstveno seksualni objekti, a rijetko će ih se uvažavati kao stručnjakinje.

Istraživanje Global Media Monitoringa pokazalo je da je 1995. godina bilo tek 17 posto žena u medijskim sadržajima, dok ih je 2000. bilo za jedan posto više. "Ako se nastavi takav rast od jedan posto svakih pet godina, trebalo bi čekati 160 godina kako bi žene konačno bile brojčano jednako zastupljene", komentirala je Sarnavka. Međutim, 2005. godine taj postotak je porastao na 21 posta, a danas je na 24 posto, kao što je bio i 2009. godine.

"Na globalnoj razini, žene su najviše zastupljene u temama o zdravlju, socijalnim temama te u crnoj kronici kao žrtve. Najmanje ih je u politici. Najviše ekspertica pozvanih kao sugovornice u medije su u SAD-u. U Hrvatskoj samo četiri posto vijesti dekonstruira stereotipe", prepričala je Sarnavka.

Politika u medijima, baš kao i u Saboru - zatvorena muška igra

Članica Vijeća za elektroničke medije Suzana Kunac predstavila je komparativnu analizu rodne analize središnjih informativnih emisija tri nacionalne televizije (HRT, RTL i TV Nova) za 2014. i 2015.

"HRT nije imao niti jednu ženu u uredničkom timu u periodu kada se vršilo istraživanje u 2015. godini. No, budući da je istraživanje za svoj uzorak uzelo središnje informativne emisije tijekom srpnja, možda možemo zaklljučiti da su urednice tada bile na godišnjem", pojašnjava Kunac.

Dok je na Novoj TV tijekom obje godine gotovo uravnotežen bio postotak urednika i urednica, RTL je s jednakog broja urednika i urednica u 2014. godini spao na samo 29 posto žena i 71 posto muškaraca u uredničkom timu u ispitanom uzorku u 2015. godini.

Što se tiče novinara i novinarki, tu sve tri televizije imaju više-manje uravnoteženu situaciju. No, žene kao sugovornice koje komentiraju određena javna događanja i pojava i dalje nisu prepoznate. U 2015. godini žene kao sugovornice u središnjim informativnim emisijama pojavljivale su se u 28 posto jedinica medijskog sadržaja na HRT-u. Potpuno ista situacija je bila na Novoj TV, dok je na RTL Televiziji taj postotak za jedan niži.

U političkim temama u 2015. godini žene su na HRT bile zastupljene samo u 16 posto jedinica medijskog sadržaja, na Novoj TV u 18 posto, a na RTL Televiziji u 20 posto slučajeva.

"Politika i javne politike tiču se svih građana i građanki. Duga je bila borba žena kako bi slobodno mogle participirati u političkom životu da bi se sada vratile na situaciju da ćemo imati ispod 20 posto zastupnica u Saboru. To nam govori o negativnom trendu koji kao da ponovno poručuje da je politika zatvorena muška igra", istaknula je Kunac.

Iako novinari i novinarke gotovo ravnopravno sudjeluju u kreiranju političkih i gospodarskih medijskih sadržaja, takva rodna ravnopravnost se ne ocrtava na produktu.

Stereotipni odraz patrijarhata

Članica Vijeća za elektroničke medije Gordana Simonović i Marija Lalić iz stručne službe nadzora Agencije za elektroničke medije predstavile su rezultate istraživanja rodne analize Agencije za elektroničke medije audio vizualne komercijalne komunikacije.

Simonović je na početku dala teorijski okvir objasnivši nam kako marketinška industrija, prije svega, cilja na žene kao potrošačice, ali pritom ne preza od korištenja stereotipa i predrasuda. Štoviše, reklame su stereotipni odraz patrijarhata.

Lalić je pojasnila kako je istraživanje obuhvatilo 67 reklama emitiranih uoči središnje informativne emisije na Novoj Tv od 20. do 24. travnja ove godine. Nova TV je izabrana kao najgledanija televizija, a period uoči Dnevnika Nove TV kao najgledaniji prime time program u Hrvatskoj.

Žene dominiraju u reklamama o ljepoti i higijeni, a čak u njih 86 posto su korišteni rodni stereotipi. U reklamama koje reklamiraju sredstva za održavanje kućanstva rodni stereotipi su prisutni u apsolutno svim jedinicama analize koje su ispitane.

Dok žene dominiraju kao glavne likinje u reklamama o ljepoti i higijeni, muškarci su 'glavne uloge' u reklamama o zdravlju.

Od svih stereotipa koji su prikazani u analiziranom uzorku, čak njih 80 posto odnosilo se na žene, iz čega se mogu iščitati ukrijenjeni rodni stereotipi i generaliziranje društveno konstruiranih ponašanja.

Na Međunarodni dan ljudskih prava 2015. godine možemo zaključiti ono što smo zaključile prije pet godina - situacija se nije promijenila. Novinarstvo je ženska profesija u kojoj su novinarke najčešće zaposlene na prekarne oblike rada. One su potplaćene, izrabljivane i permanentno nesigurne. Radno vrijeme je fleksibilno, što znači da zaposlenici/e u medijima često rade prekovremeno. Rade jutarnje, dnevne i noćne šihte. Rade blagdanima i nedjeljama. Rade i kada ne rade. No, velik broj kreatorica medijskog sadržaja ne znači kako će taj isti biti rodno osviješten te zagovarati rodnu jednakost društva. Pripadnost određenom spolu ne znači kako je osoba odmah i rodno osviještena te spremna zakoračiti iz svog ušuškanog komfora u kojeg su nas patrijarhat i kapitalizam umotali. Naravno, medijski sadržaj ne ovisi samo o autoru ili autorici jer često oni i one ne biraju isti. Iako su im teme možda ponekad nametnute, uvijek mogu izabrati obraditi temu ne perpetuirajući rodne stereotipe i predrasude, vodeći se načelima etičnog i poštenog izvještavanja.

Tagovi: agencija za elektroničke medije, gordana simonović, helena štimac radin, hnd, marija lalić, mediji, međunarodni dan ljudskih prava, nevenka sudar, novinarke, novinarstvo, rodni stereotipi, rodni stereotipi u medijima, sanja sarnavka, seksizam, seksizam u medijima, suzana kunac, zastupljenost žena u medijima, žene i mediji, žene u medijima

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM