Vijesti

03.11.2015. 10:38:22 - Marinella Matejčić

brojke kontra sor-a

Stručno osposobljavanje: Koliko manipulacije je dovoljno za politički bod?

(Foto: Instagram)

Čak 63 posto osoba koje su iz mjere stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa izašle prije dvije godine još uvijek ne mogu pronaći posao, dok od sedam do devet mjeseci nakon izlaska iz te mjere, 54 posto osoba ostane - nezaposleno, pokazuju podaci iz istraživanja koje je provela Baza za radničku inicijativu i demokraciju.

U 2012. godini je, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, bilo 324.323 nezaposlenih osoba. S obzirom na alarmantno stanje i povećanje crne statistike na tržištu rada, Vlada Zorana Milanovića osmislila je mjeru aktivne politike zapošljavanja pod nazivom Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, koja u svojoj suštini ima dobre alate za povećanje zaposlenosti kako mladih, tako i skupina koje su u svijetu rada diskriminirane po nekoj osnovi.  No, usprkos vatrogasnim mjerama, broj nezaposlenih je u 2013. narastao na njih 345.112. Ministar rada, Mirando Mrsić, govorio je kako će se kroz ovu mjeru zaposliti i do 10.000 mladih. Iako je mjera inicijalno bila osmišljena kao povećanje konkurentnosti mladih u privatnom sektoru, čak dvije trećine od navedenih 10.000 svoje radno mjesto je pronašlo u - birokratskoj mašineriji države.

Ove mjere aktivne politike zapošljavanja financiraju se iz nacionalnih i europskih izvora. Kako nas je uputio HZZ: "U državnom proračunu za 2015. godinu osigurano je 541.115.000 kuna za provedbu svih mjera aktivne politike zapošljavanja. Uz to je kroz poziciju za naknade vezane uz mjere (novčane pomoći i putarine za aktivnosti obrazovanja i stručnog osposobljavanja za rad) planirano još 458.149.149,00 kuna. Iz EU fondova još je planirano 512.937.018 kuna za financiranje aktivne politike zapošljavanja, što bi bilo sveukupno 1.512.201.167 kuna za 2015. godinu, što je najveći iznos od kada se primjenjuju mjere. Tendencija je da se s vremenom omjer nacionalnih i EU sredstava mijenja u korist EU sredstava i intenzivno se radi na pripremi projekata i privlačenju sredstava iz EU fondova za ovu namjenu".

U 2014. isplaćeno je 962.603.200,08 kuna, od čega su 824.196.720,34 kune nacionalna sredstva i 138.406.479,74 kune iz EU fondova; u 2013. je utrošeno 624.887.005,78 kuna i u 2012. iznos od 486.464.413,19 kuna, isključivo iz nacionalnih izvora.

Je li ulaganje značajnih sredstava u ovakvu formu nesigurnog zaposlenja, odnosno mogućnost stjecanja iskustva za naknadu, koja je do 2015. iznosila 1.600 kuna i prijevoz, a sada je podignuta na 2.400 kuna, zapravo - dugoročno dobro ulaganje?

S 1. travnja 2015. godine, u Hrvatskoj više ne postoji 67 općinskih sudova, već 15 većih, koji vrše svoju primarnu funkciju, ali i nadgledaju rad stalnih ispostava. Promjena statusa općinskih sudova u stalne ispostave najviše zapravo pogađaju predsjednike/ce sudova i općinskih državnih odvjetništava, koje/i gube svoje dosadašnje funkcije, kako prenosi specijalizirani portal ius-info.hr. Povratkom u funkciju običnog suca/tkinje i zamjenika/ce ODO-a bit će opterećeni istim brojem predmeta kao i kolege/ice i ispunjavati određene sudačke norme u tijelima koja su doživjela reformu.

"Očekuje se da će 258 zaposlenih do 2018. godine otići u mirovinu, a dijelu od 679 službenika/ca zaposlenih na određeno vrijeme neće se produžiti ugovor", izjavio je u siječnju 2014. godine ministar pravosuđa Orsat Miljenić. Radi se o brojci od oko 7.700 osoba zaposlenih na općinskim sudovima širom RH, a ugovora na određeno je oko 700. Dakle, veliki broj već educiranog kadra našao se/naći će se uskoro na burzi.

Prema web stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, mjere aktivne politike zapošljavanja usmjerene su nezaposlenim osobama u nepovoljnom položaju na tržištu rada te poslodavcima kod kojih je potrebno osigurati očuvanje radnih mjesta. Bilo je za očekivati da će mjere dovesti do povećanja zaposlenosti i mladima bez radnog iskustva povećati konkurentnost zbog znanja koja će steći. U javnoj upravi, to iskustvo uključuje i polaganje državnog ispita, što je dodatni korak ka pronalasku stalnog zaposlenja. Stoga se postavlja pitanje - zašto je uopće donesena odluka da se koriste poticaji iz mjere 'Rad, staž i prijevoz', odnosno stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa u pravosudnim tijelima, kada se očekuje otpuštanje već educiranih radnika/ca i realno sudovi nemaju problema s radnom snagom? Također, 2014. je donesena Odluka o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama, što dodatno sužava mogućnost osposobljenih da zapravo i nađu svoje mjesto u državnoj birokraciji.

Nakon izglasavanja Zakona o poticanju zapošljavanja i stupanja spomenutih mjera na snagu, došlo je do korekcije tržišta rada, kada je u određenim periodima značajan broj oglasa za posao uključivao stručno osposobljavanje kao supstituciju za stalno/privremeno zaposlenje. Sudeći prema statistikama HZZ-a, od uvođenja mogućnosti stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, dakle od 2013. godine, prema broju oglasa za posao objavljenima na njihovim stranicama od 2013. godine nadalje, 15 posto oglasa su - oglasi za stručno osposobljavanje. Onih za zaposlenje na neodređeno je oko 17 posto. Dakle, ugrubo - svaki šesti oglas na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje je za stručno osposobljavanje, a svaki peti na neodređeno. U njoj je do kraja 2014. sudjelovalo ukupno 38.927 osoba.

Broj nezaposlenih se od 2013. do 2014. godine smanjio za 4,9 posto, ali  je 2,23 posto građana/ki Hrvatske prijavilo svoj odlazak iz države u zadnje dvije godine, što je definitivno utjecalo na modificiranje konačnih statistika nezaposlenosti.

Koliko je ZAPRAVO mladih ljudi dobilo priliku učiti i raditi na općinskim sudovima širom Republike Hrvatske u ove tri godine? Ministarstvo rada je na naš upit odgovorilo detaljnom tablicom: u periodu od siječnja 2013. godine do lipnja 2015. ovu mjeru koristilo je 474 osoba. Prema strukturi, jedan od pet osposobljenih službenika/ca je muškarac, tri od pet osoba su završile srednju školu, jedna od pet posjeduje prvostupanjsku diplomu, dok su ostale obrazovne skupine marginalno zastupljene.

Svaka druga osoba je iz dobne skupine od 20 do 24 godine, i uglavnom dominiraju mladi ljudi kao korisnici mjera. Međutim, navode iz Ministarstva rada, 10 posto je u dobi od 30 do 39 godina, te oko dva posto su osobe starije od 40.

Na apsolutno jednaki upit (koliko je osoba bilo na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa na općinskim sudovima od 2013. do 2015. godine), Ministarstvo pravosuđa odgovara: "Prema zaprimljenim Ugovorima o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa na općinskim sudovima, u periodu od 2013. do 30. 6. 2015. godine, na stručnom osposobljavanju su bila 32 polaznika i to 11 osoba muškog spola i 21 osoba ženskog spola, svi sa srednjoškolskim obrazovanjem. Od ukupnog broja polaznika samo je 1 polaznik zaposlen na određeno vrijeme i to radi povećanog obima posla.  Za 2014. i 2015. godinu nije donesen plan prijema u državnu službu za pravosudna tijela pa je prijem provođen samo radi popunjavanja radnih mjesta ispražnjenih u tekućoj godini".

Prema ovome, Ministarstvo pravosuđa je osposobilo 32 osobe, dok Ministarstvo rada raspolaže podacima kako je u mjeru bilo uključeno čak 474 radno sposobnih za rad pri tijelima Ministarstva pravosuđa. Kontaktirale smo oba ministarstva da nam pojasne što se dogodilo s tako velikom razlikom u statistici, no do trenutka objave ovog članka nismo zaprimile odgovor. Dakle, ovakve brojke navode na zaključak kako stručno osposobljavanje prije svega služi kao 'farbanje statistike' i privremeno uklanjanje mladih s burze kako bi se kratkoročno i prividno smanjio broj nezaposlenih. Posljedice ovakve 'vatrogasne' politike bit će dugoročno opasne i po mlade ljude, ali i po cijelo društvo.

Tekst je nastao u okviru nezavisnog novinarskog projekta 'Stručno osposobljavanje, slaba prilika', kojeg financijski podupire Ministarstvo kulture, no članak ne izražava stavove i mišljenje spomenutog Ministarstva. Tekst se izvorno objavljuje na portalu Libela.org.

Tagovi: aktivne politike zapošljavanja, hrvatski zavod za zapošljavanje, hzz, marinella matejčić, ministarstvo kulture, ministarstvo pravosuđe, ministarstvo rada i mirovinskog sustava, mirando mrsić, mladi, nezaposlenost, orsat miljenić, politike aktivnog zapošljavanja, rad, staž i prijevoz, stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odno, zapošljavanje mladih

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM