Vijesti

22.09.2015. 19:54:25 - Marija Sabolić

NOVA SEZONA

Ostavština Klotilde Buratti - prvo predavanje u novom ciklusu predavanja u stanu Marije Jurić Zagorke

Klotilda Buratti (rođena barunica Vraniczany Dobrinović)

Klotilda Buratti (rođena barunica Vraniczany Dobrinović)

Predavanjem Mirjane Gulić, više arhivistkinje u Državnom arhivu u Zagrebu, o ostavštini Klotilde Buratti, rođene barunice Vraniczany Dobrinović, održanom prošlog četrvtka u 18 sati, započela je nova sezona ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke.  

Događaj je nastavak izložbe Ostavine u Državnom arhivu u Zagrebu otvorene 16. lipnja ove godine, kojoj je povod bila popularizacija rada arhiva i poticaj građanima i građankama kako Zagreba tako i cijele Hrvatske da se upoznaju s dokumentima koji se tamo čuvaju.

Viša arhivistkinja Mirjana Gulić imala je namjeru predstaviti temu oporuka, koje su jedne od predmeta koji se čuvaju u arhivu, te je stoga odabrala dvije istaknute osobe zaslužne za razvoj kulture i izgleda grada Zagreba. Tako je kao predstavnicu Gornjeg grada odabrala Klotildu Buratti, barunicu Vraniczany Dobrinović,  a kao predstavnika Donjeg grada odabrala je Milana Lenucija, zaslužnog za izgradnju i projektiranje Lenucijeve potkove.

Život barunice Vraniczany Dobrinović Mirjana Gulić podijelila je u četiri faze vezane uz prijelomne događaje u njezinom životu. Tako saznajemo da je kći jedinica Ambroza Vraniczanyja i Terezije Modrušan, koja je umrla kad je Klotildi bilo svega tri godine. Ona postaje ljubimica svoga oca koji svoje vrijeme posvećuje njoj. Okolnosti njezine udaje vrlo su misteriozne upravo zbog načina života dvoje supružnika. Naime, Ivan Buratti, kojim se ona vjenčava, većinu vremena boravi u Splitu, Veneciji, Beču, dok je Klotilda većinu vremena boravila u Zagrebu. Obje oporuke, i ona Klotilde Buratti i Ivana Burratija, jasno govore da oni gotovo trideset godina nisu zajedno živjeli.

Smrću njezina oca Ambroza, 1870. Klotilda postaje većinska naslijednica i sada živi po svojim pravilima. Također nasljeđuje svog oca i u humanitarnom radu, te su poznate njezine brojne donacije zagrebačim udrugama  i ustanovama – što se može iščitati iz njezine oporuke – grad Zagreb oporučno dobiva Dverce, JAZU dobiva 20.000 kruna, Medicinski fakultet također 20.000 kruna, ženske udruge po 3.000 kruna, grad Karlovac – rodni grad njezina oca, ubožnice, pa i njezini sluge i služavke oporučno ostaju zbrinuti.

Zanimljiva je i njezina  veza s Dragutinom Gvozdanovićem, 30 godina mlađim odvjetnikom, koji je jedini izvršitelj njezine oporuke i koji je imao pravo doživotno živjeti u palači Dverce. Zaključak je da je Klotilda Buratti bila dovoljno samosvjesna, obrazovana, ekonomski potkovana pripadnica visokog plemstva koja je mogla živjeti svoj život po svojim pravilima.

Izložbu Ostavine moguće je pogledati u Državnom arhivu u Zagrebu do kraja rujna.

 

Tagovi: humanitarni rad, klotilda buratti, marija jurić zagorka, oporuka, ostavština, plemstvo

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM