Vijesti

24.07.2015. 07:57:00 - Ana Maria Filipović Grčić

Povezanost ekonomije, roda i tehnologije u 21. stoljeću

Femboti: Zašto je Siri žensko?

(Foto: Screenshot: Ex Machina)

Od Appleove iPhone sveznajuće asistentice, Siri, do osoblja u prvom japanskom hotelu s robotiziranom poslugom, primjetan je nesrazmjer ženske umjetne inteligencije i poslova koje 'obavljaju'.

"Smatram kako ovdje postoji obrazac. Ali istovremeno znam i kako ne postoji jednoznačan odgovor zašto je tako", izjavio je Karl Fredric MacDorman, računalni znanstvenik i stručnjak za interakciju čovjeka i računala.

Jedan od razloga zasićenosti ženskom umjetnom inteligencijom i ženskim androidima navodno leži u činjenici kako oni obavljaju poslove koji su tradicionalno povezani sa ženama: mnogi su roboti dizajnirani da funkcioniraju kao sluškinje, osobne asistentice ili muzejski vodiči/ce.

Ujedno, većina ljudi koja je radila na izradi ovih robota uglavnom su muškarci. "Mislim da je jedan od razloga i što su muškarcima žene privlačne", dodao je MacDorman, dajući do znanja kako on pojednostavljeno gleda na ovu situaciju - žena je lijepa, lijepa žena skrbi za sve oko sebe.

Siri je postala jedna od najpoznatijih umjetnih inteligencija danas. Njeno ime mitskog je porijekla, u nordijskoj mitologiji znači lijepa žena koja nas vodi do pobjede. Egzotike li! Ženski glas koji se pokreće i gasi naredbom, egzotična imena i koji obavlja određene aktivnosti umjesto vas i vaše lijenosti. Zvuči poznato?

Kako je za Forbes pisala Kashmir Hill, Siri se zapravo ponaša poput klasične muške fantazije: nikada se ne žali ni na što, sposobna je, razumije i sluša, odgovara na svaki i najgluplji zahtjev, prihvaća prljave pošalice. U istom tekstu autorica piše kako Siri spremno odgovara na upite poput 'napaljen sam' s prijedlogom nekoliko obližnjih eskort poslovnica, kao i na upit o Viagri ima spreman popis obližnjih ljekarni, ali na upit o kontracepciji – Siri ostaje zbunjena. Situacija je još gora kada se Siri priupita za klinike i/ili bolnice za pobačaj, pri čemu se Siri kompletno ogradi od davanja takvih informacija.

Dakle, ženska umjetna inteligencija, koju mahom kreiraju muškarci u dobu izuzetno ubrzanog tehnološkog razvoja i nakon godina i godina borbe za rodnu jednakost, i dalje dominantno njeguje patrijarhat i kulturane stereotipe?

Premda se Apple ispričao zbog propusta riječima kako ovdje nije riječ o svjesnom kršenju ženskih prava i da nisu imali namjeru uvrijediti bilo koga, ostaje ipak činjenica kako programerima ženske potrebe nisu nimalo važne, dok su istovremeno programirali Siri da prepoznaje naredbu 'I wantt a blowjob'.

Odnosno, Appleov je primarni cilj zarada, pa im proizvodi moraju odgovarati zahtjevima tržišta, a tržište se procjenjuje po prosječnom korisniku i njegovim željama. Kromanjonskim.

Iako Sirin glas danas dolazi i u muškoj verziji, te je dostupan/na i na nekoliko jezika a ne isključivo na službenom engleskom, zanimljivo je zašto je od početka Siri bila – žensko. Sad je Apple ipak dozvolio svakom korisniku pojedinačno da sam odluči je li mu ugodniji ženski ili muški glas s obzirom da je ionako riječ o sasvim individualnoj pojavi a ne generalnom stavu koji je komentiran niže u tekstu. Zanimljivo je kako je Siri originalno bila zamišljena kao rodno neutralan koncept, da bi na kraju dobila ženski glas, da bi nakon feminističkog manjeg bunta danas dolazila/o i u muškoj varijanti.

"Puno je lakše pronaći ugodan ženski glas koji će svi i sve voljeti, nego muški glas koji bi svima odgovarao", rekao je profesor Stanford Universitya, Clifford Nass. Ovaj autor knjige naslovljene The Man Who Lied to His Laptop: What Machines Teach Us About Human Relationships, svojoj je izjavi dodao i psihološki moment sljedećim riječima: "Prilično je poznat fenomen kako je ljudski mozak razvijen tako da voli ženske glasove".

Nass nastavlja u revijalnom tonu, pa svoju izjavu potkrepljuje citiranjem studije koja je pokazala kako fetus reagira na majčin glas, ali ne na druge ženske glasove, a da pritom ne pokazuje reakciju na očev glas. Ovo je zapravo vrlo i logično, jer su dijete i majka povezani devet (ili manje) mjeseci, pa se nije teško naviknuti na vibracije, boju i dubinu majčina glasa kojemu je fetus izložen svakodnevno, dok glasove drugih žena iz okoline (ili očev) čuje smanjenim intezitetom. Ovisno, naravno, o okolinskim faktorima.

U svakom slučaju, iako je podatak donekle samorazumljiv, on nikako ne bi trebao biti opravdanje činjenici da su svi/e roboti/ce koji/e pripadaju uslužnim, da ne kažem isključivo kućanskim, djelatnostima mahom žene.

No, Siri nije jedina, a sasvim sigurno nije ni prva ženska umjetna inteligencija. U drugom su svjetskom ratu ženski su glasovi bili korišteni u avionskim kokpitima, zatim su telefonski operateri uglavnom oduvijek bili doživljavani kao bestjelesni ženski glasovi čija je osnovna funkcija pružanje informacija, kao i što su u korisničkim podrškama većine firmi uglavnom bile zapošljavanje žene, i na kraju krajeva – sjećamo li se telefonskih sekretarica? Tako se uvriježilo mišljenje kako je svaki oblik umjetne (uslužne / pomagačke) djelatnosti zapravo ženski.

MacDorman je također proučavao kako muškarci i žene reagiraju na glasove različitog spola.

"Kad je riječ o glasu bez tijela (poput Siri), velike su šanse da će biti ženskog porijekla, a kada je riječ o nečemu humanoidnom – gotovo je uvijek riječ o muškom", izjavila je Kathleen Richardson, londonska socijalna antropologinja.

"Kada je riječ o humanoidnim ženskim robotima, onda su oni u pravilu izrađeni prema atraktivnim, podređenim mladim ženama", dodala je Richardson za Live Science.

Primjerice, japanski robotičar Hiroshi Ishiguro sa Sveučilišta u Osaki, izradio je neke od najnaprednijih androida, od koji se dio njih bazira na njegovoj petogodišnjoj kćeri. Ujedno je izradio i Repliee Q1Expo, koja je modelirana prema Ayako Fujii, japanskoj televizijskoj voditeljici. I ne samo to, izradio je i seriju Actroida, robota koje je izradio u suradnji s Kokorom, da bi služili kao posluga u prvom japanskom robotiziranom hotelu. Droidi su, prema pisanju Telegrapha, osim što nalikuju mladim ženama iz Japana, zaposleni kao recepcionerke, konobarice, čistačice i garderobijerke.

Ženska se umjetna inteligencija može pronaći i u fikciji. Sjetimo se filma Her,u kojem se glavni lik zaljubljuje u sustav nazvan Samantha, kojem je mazni glas posudila Scarlett Johansson. Što ovaj trend kreiranja privlačnih, ženskih robota govori o našem društvu?

Ženski su roboti, femboti, tako svedeni na funckije koje su im tradicionalno zadane, iako su se tehnologija i društvo u globalu razvili i razvijaju se nepredviđenom brzinom. Roboti s muškim identitetom napravljeni su kako bi obavljali bitno složenije djelatnosti od usisavanja, pa je ovdje riječ o raskoraku. Dodatni bi uzrok trenda mogao ležati u činjenici kako se žene smatraju manje opasnima, odnosno prijateljskijima, u odnosu na muškarce, a tu je ponovno riječ o jednom sasvim zastarjelom, neupotrebljivom – stereotipu.

Problem umjetne ženske inteligencije problem je cijelog IT sektora, kao i znanosti, u kojoj još uvijek većinom rade muškarci, a žene, ako su i uključene, očito se njihova uloga želi svesti na to da odgovaraju na pitanja poput gdje se najbliže može kupiti Viagra.

I za kraj, određena evolucija se ipak dogodila pa tako Siri na naredbu 'govori mi nešto prljavo', odgovara s: 'humus, blato, šljunak'.

Tagovi: apple, ekonomija, femboti, iphone, it, moderna vremena, muškarci, poslovi, predrasude, razvoj, roboti, rod, siri, stereotipi, tehnologija, umjetna inteligencija, žene, žene i tehnologija

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM