U fokusu

Vojna hunta

Aung San Suu Kyi zabranjeno kandidiranje za predsjednicu

Aung San Suu Kyi zabranjeno kandidiranje za predsjednicu

Oporbenoj čelnici i nobelovki, Aung San Suu Kyi ponovo će biti zabranjeno kandidiranje za predsjednicu Burme, odnosno Mianmara, kako ju je 1989. godine preimenovala vojna hunta generala Saw Maungoma.

Naime, mianmarski parlament je jučer glasovao protiv nekoliko ustavnih amandmana, osiguravajući vojsci pravo veta, što znači i da se oporbena čelnica Aung San Suu Kyi (opet) ne može kandidirati za predsjednicu na ovogodišnjim izborima.

Između ostalog, parlament je odbacio dopunu klauzule kojom se brani svakome čiji bračni partner ili partnerica i djeca imaju strano državljanstvo da se kandidira za predsjednika/cu, a djeca Suu Kyi su britanski građani.

“Nisam iznenađena rezultatom”, rekla je Suu Kyi novinarima nakon glasovanja, te dodala: “Oni koji nisu glasovali za promjene jasno su pokazali da promjene ne žele”.

Podsjetimo se kako su se na prvim mianmarskim parlamentarnim izborima, održanima u studenom 2010. također kršila ljudska prava. Tada je cijeli svijet izbore ocijenio sramotnima, a prozvani su i ‘generalskim izborima’.

Vojna hunta je išla toliko daleko da je naredila da se sve političke stranke, pa i one koje su postojale od posljednjih općih izbora provedenih 1990. moraju ponovo registrirati. Među njima je bila i Nacionalna liga za demokraciju (NLD), stranka koju vodi Suu Kyi, a koja je bila ogromna konkurencija dvjema glavnim strankama vojne hunte – Uniji solidarnosti i razvoja (USDP) i Stranki nacionalnog jedinstva (NUP).

Uz ove tri stranke, nastalo je nekoliko malih etničkih stranka, izraslih iz nasilja, a većina njih su potpisale različite sporazume s prorežimskom vladom.

Aung San Suu Kyi tada je donijela odluku da se neće kandidirati, ne želeći sudjelovati u ovoj farsi.

Važno je reći i to da je NLD pobijedio na prvim demokratskim izborima održanim 19. svibnja 1990. kada je ovu stranku podržalo 82 posto birača/ica. Međutim, generali su tada uhitili sve izabrane kandidate i kandidatkinje, nakon čega je čitava legalna vlada poslana u egzil, a Suu Kyi u kućni pritvor. U kućnom pritvoru držana je gotovo punih 15 godina (s kraćim prekidom). Iz pritvora je oslobođena u studenom 2010. godine, uglavnom zbog pritiska međunarodne zajednice. Već u proljeće 2012. na dopunskim izborima osvojila je mjesto u parlamentu.

Ovog puta, Suu Kyi prkosno obećava da neće odustati od općih izbora predviđenih za listopad ili studeni ove godine. “Od sada ćemo se usredotočiti na izbore”, poručila je novinarima.