Vijesti

20.01.2015. 19:23:54 - Libela

Na Zapadu ni箃a novo

Tijesna ve鎖na za prava 緀na u Europskom parlamentu

U Odboru za ravnopravnost spolova i 緀nska prava u Europskom parlamentu danas je izglasano Izvje规e o pravima 緀na i mu筴araca za 2013. godinu. 

Izvje规e oko kojeg su se pro筶e godine lomila koplja na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, i koje nije pro筶o je jutros izglasano u nadle緉om odboru Europskog parlamenta.

Najva緉ije to鑛e Izvje规a koje se prije svega odnose na jednakost u pla鎍ma za jednak rad, za箃itu 緀na od nasilja, pravo na dostupnu medicinsku skrb i poba鑑j su usvojene zahvaljuju鎖 prije svega tijesnoj lijevoj ve鎖ni u Odboru koja je podr綼la izvjestitelja Marca Tarabellu iz Grupe socijalista i demokrata javljaju u priop鎒nju iz Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Biljane Borzan.

Biljana Borzan, zamjenska 鑜anica Odbora za ravnopravnost spolova, izrazila je zadovoljstvo 箃o su svi njeni amandmani na Izvje规e usvojeni.

Velik dio izvje规a posve鎒n je nasilju nad 緀nama koje u Europi trpi svaka tre鎍 緀na. Zastupnica Borzan se zalo緄la za mjere osna緄vanja 緀na u prijavljivanju zlo鑙na i skrbi o njima nakon prijave. Naime, procjenjuje se da se tek 20 posto nasilja prijavi policiji. I u tim rijetkim slu鑑jevima kada do prijave do餰 svaka druga 緍tva bude zadovoljna kona鑞im ishodom.

Socijalisti/kinje i demokrati/kinje su posebnu pozornost pridali i ekonomskoj jednakosti 緀na i mu筴araca. Zastupnica Borzan je u zajedni鑛om amandmanu s izvjestiteljem  i kolegicom Vioricom Dancilom istaknula kako je potrebno razviti strate筴i pristup kako bi se pove鎍la zapo筶jivost 緀na, posebno u ruralnim podru鑚ima, te im se osigurale dostojanstvene mirovine.

Borzan je podnijela amandman koji se ti鑕 uklju鑙vanja vi筫 緀na u klini鑛e studije.  "Naime, mnogi lijekovi ne budu testirani na 緀nama i kada budu odobreni izazovu nuspojave kod pacijentica. Zato sam i kao lije鑞ica pozvala na ispravnu implementaciju Regulative 536/2014", obja筺java Borzan.

"Izvje规e 鎒 u o緐jku biti na dnevnom redu plenarne sjednice u Strasbourgu. Zabrinuta sam ho鎒 li pro鎖 u ovom obliku, prije svega jer  je i na Odboru tijesnom ve鎖nom zadr綼n paragraf o pravu 緀na na poba鑑j i pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi. Unato tome, dana筺je glasovanje je nedvojbeno korak u pravom smjeru k osiguravanju ravnopravnosti 緀na i mu筴araca", kazala je Borzan.

Tagovi: biljana borzan, eu, europski parlament, femm, odbor za ravnopravnost spolova

Vezani 鑜anci:

Facebook komentari

Prika緄 stare komentare (47)

Stari komentari

jo jedno mu筴o:
U gornjem tekstu imamo ovo:
"Velik dio izvje规a posve鎒n je nasilju nad 緀nama koje u Europi trpi svaka tre鎍 緀na."

A ovdje ec.europa.eu/croatia/news/2015/20150109b_hr.htm ovo:
"Procjenjuje se da je u EU-u svaka peta 緀na suo鑕na s nasiljem u odre餰nom trenutku 緄vota, a za fizi鑛o nasilje 鑕sto je odgovorna neka bli緉ja osoba, poput partnera."

Ne 緀lim se uop鎒 upu箃ati u analize ovih tvrdnji. Uostalom ne tako davno ovdje sam pisao o tome kako se prilikom nedavne me饀narodne akcije protiv nasilja.nad 緀nama u medije lansirala teza o dvije tre鎖ne zlostavljanih 緀na Me饀tim ovim citatima ho鎢 naglasiti to da 鎒 feminizam, 緀li li biti prihva鎒n kao vjerodostojan pokret, morati 箃o箃a objasniti. "Informirajte se" i "ve sam umorna od obja筺javanja" te筴o da 鎒 pridobiti ikog osim raznih likova koji u feminizmu vide priliku za samopromociju i jednako 鎒 tako sutra biti gorljivi promotori mu筴ih pokreta ako se kojim slu鑑jem populariziraju i pre饀 u mainstream.
A kad razjasne ovakve nejasno鎒 pred feministima i feministicama jo je drugi, jo te緄 zadatak-odgovoriti koliko je mu筴araca za svog 緄vota bilo zlostavljano i objasniti za箃o takva istra緄vanja uop鎒 ne postoje. Jer potpuno izostavljanje i ignoriranje mu筴og spola ne daje nikom za pravo da govori o ljudskim pravima i jednakosti me饀 spolovima.
21.01.2015. 07:51
Bocko:
FEMINIZAM - MIT O OBITELJSKOM NASILJU

Vidim da se i na razini EU plasiraju la緄, pa da malo napi筫m i o toj temi.


Ovo je jedno od najozbiljnijih podru鑚a djelovanja dana筺jeg radikalnog feminizma, koje se zapravo pretvorilo u udru緀ni zlo鑙na鑛i poduhvat na razini dru箃va.

I pri鑕kajte malo sa tim silnim pljuvanjem i optu綽ama za mizoginiju - prvo pro鑙tajte cijeli 鑜anak pa onda sami zaklju鑙te!

Naravno, obiteljsko nasilje je vrlo ozbiljan problem. Iako se brojke i ozbiljnost incidenata 鑕sto preuveli鑑vaju, nitko razuman ne鎒 sporiti da se tom problemu treba vrlo ozbiljno pristupati.
Problem je , me饀tim, u feministi鑛oj propagandi koja obiteljsko nasilje prikazuje jednostrano – mu筴arci su uvijek isklju鑙vo po鑙nitelji, a 緀ne 緍tve.
A istna je potpuno druga鑙ja.
甧ne su 鑑k i 鑕规e nego mu筴arci po鑙niteljice obiteljskog nasilja!
Da, dobro ste pro鑙tali!

Prvo, obiteljsko nasilje je obiteljsko – definirano je zakonom kao nasilje izme饀 鑜anova obitelji. Svo餰njem u praksi obiteljskog nasilja na relaciju 緀na-mu筴arac ignorira se nasilje prema djeci, prema starijima i nemo鎛ima, ili 鑑k i nasilje me饀 bra鎜m i sestrama.
Jedan od najve鎖h problema ovakvog ignorantskog pristupa je sustavno zanemarivanje nasilja nad djecom od strane majki.
Majke prema raznim statistikama 鑑k 3-7 puta 鑕规e vr筫 nasilje nad vlastitom djecom nego biolo筴i o鑕vi! I opet – da , dobro ste pro鑙tali! Moramo pritom biti korektni i re鎖 da majke uglavnom i mnogo vi筫 vremena provode sa djecom, ali 鑑k i kada se brojke korigiraju, ostaje 鑙njenica da su majke 鑕规e po鑙niteljice nasilja nad vlastitom djecom nego biolo筴i o鑕vi.
Naravno, feministi鑛a „industrija la緉ih statistika“ nastoji i ovu 鑙njenicu zamagliti brojnim „stru鑞im studijama“ koje daju svakakve rezultate. Na kraju i nije bitno tko 鑙ni vi筫 nasilja, nego je bitno da svako nasilje, ma od koje strane dolazilo, uo鑑vamo i sprije鑑vamo.

Istina o nasilju me饀 intimnim partnerima


Kad se govori o nasilju me饀 partnerima, feminizam nam uporno podme鎒 stereotip o mu筴arcu divljaku i „neandertalcu“ koji premla鎢je jadnu 緀nicu zato jer joj je zagorio ru鑑k. Stalno se prikazuju slike 緀na sa masnicama na licu, uz parolu „prijavite nasilje“ . Prikazuju se reklame u kojima susjedi slu筧ju kako mu bezobzirno mlati 緀nu sipaju鎖 pritom besmislene optu綽e, a 緀na u pani鑞om strahu 箄tke trpi nasilje . Stalno se slu筧ju parole „svaka tre鎍“ trpi nasilje, do 鑑k „70% 緀na trpi nasilje na selu.“ I ljudi u svojoj naivnosti padaju pod tu propagandu kojom su stalno bombardirani, iako ba i ne vide svakodnevno oko sebe te silne 緀ne sa „筶jivama“ na oku.

Istina je potpuno druga鑙ja.
甧ne nimalo ne zaostaju za mu筴arcima kao po鑙niteljice, a mu筴arci su podjednako 鑕sto 緍tve obiteljskog nasilja!

O obiteljskom nasilju provedene su stotine istra緄vanja od strane pravih stru鑞jaka, posvuda u svijetu – u Europi, Sjevernoj Americi, Indiji, Latinskoj Americi ... Evo ovdje ima lista od 286 znanstvenih istra緄vanja i analiza, objavljena 2011. godine:

www.csulb.edu/~mfiebert/assault.htm

Ili evo jo jedan pregled raznih istra緄vanja :
domesticviolenceresearch.org/

Upozorenje:
To su prava istra緄vanja, koja su radili stru鑞jaci, mu筴arci i 緀ne, na relevantnom uzorku od ukupno nekoliko stotina tisu鎍 ispitanika, sa neutralnim pitanjima (dakle, ne sugestivnim, koje poti鑥 緀ljeni odgovor), a ista pitanja postavljena su ispitanicima oba spola.
Evo rezultata koje je proveo ameri鑛i CDC (Centers for desease control and prevention – 'institut za javno zdravstvo') :



- samo 23,9 % veza pojavljuje se bar nekakav oblik nasilja
- od veza u kojima ima nasilja, u 50 % slu鑑jeva obiteljsko nasilje je obostrano
- u slu鑑jevima kada je jedna strana nasilna, to je u 70,7 % slu鑑jeva 緀na, a samo u 29, 3 % slu鑑jeva mu筴arac.

Pazite, ovo su slu綽eni podatci nacionalnog instituta SAD !


Karakteristi鑞o je da mu筴i po鑙nitelji 鑕规e tuku 筧kama, dok 緀ne upotrebljavaju razne predmete da bi nanijele povrede partneru.
- u ekstremnim slu鑑jevima nasilja, koja rezultiraju ubistvom, podatci o 緍tvama poprili鑞o osciliraju od dr綼ve do dr綼ve. 甧ne su op鎒nito dva do 鑕tiri puta 鑕规e 緍tve ubistva od strane partnera. Me饀tim, kada u statistici zbrojimo ubistva i poku筧je ubistava, 緀ne su podjednako 鑕sto po鑙nitelji (ubistva + poku筧ji ubistava) kao i mu筴arci! Dakle jedina razlika je da su mu筴arci, da se tako izrazimo – „efikasniji“ .


I mogli bi tako analizirati unedogled, tko god 緀li mo緀 pogledati bilo koje od stotina nabrojanih istra緄vanja i provjeriti podatke.

Nakon ovih 鑙njenica o istinskom karakteru partnerskog nasilja, postavlja se uvijek isto pitanje :
Za箃o ima toliko la緄 o obiteljskom nasilju? Za箃o se istina tako skriva ?

A odgovor je krajnje jednostavan – obiteljsko nasilje je glavni feministi鑛i biznis!

Obiteljsko nasilje kao feministi鑛i biznis

Jo od ranih 筫zdesetih godina dvadesetog stolje鎍 sve radikalnije grupice feministica poku筧vale su nekako privu鎖 pa緉ju javnosti i tako posti鎖 ciljeve koje su si postavile ( ili bolje re鎖 ciljeve koje su imali oni koji su tada ideolo筴i usmjeravali, a djelom i financirali i poticali radikalni feminizam) . Vrlo brzo je svima njima postalo jasno da simpatije javnosti ne鎒 posti鎖 smje筺im gnjevnim paradiranjem , bacanjem grudnjaka ili sumanutim manifestima poput S.C.U.M. manifesta paranoidne 筰zofreni鑑rke Valerie Solanas u kojem se poziva na istrebljenje mu筴araca kao izvora svih zala ovoga svijeta.

Trebala im je neka smislena djelatnost, kojom 鎒 privu鎖 simpatije i novac, a istovremeno 筰riti svoju ideologiju.

U to vrijeme, sve su vi筫 u fokus javnosti dolazili slu鑑jevi obiteljskog nasilja. Pojedine skupine i pojedinci, neovisno od feministi鑛og pokreta, pomagali su 緀nama 緍tvama nasilja. Me饀 njima je bila i Erin Pizzey, koja je 1971. osnovala prvo u svijetu skloni箃e za 緀ne 緍tve nasilja, u Chiswicku u Britaniji. Ve鎖na tih prvih aktivistica zapravo i nisu bile povezane sa feministi鑛im pokretom; pogotovo ne sa radikalnim djelom feminizma, kojem interes i dobrobit 緀na nikad i nije bio stvarni cilj.
Naravno, ve je tada bilo jasno da je obiteljsko nasilje kompleksan problem - da je to interakcija partnera, a ne jednostrano nasilje po stereotipu „mu筴arac tu鑕 緀nu“.
Upravo je pionirka Erin Pizzey prva upozorila na uzajamnost nasilja i na druge kompleksne odnose me饀 partnerima. Poznata je njena izjava : „Od prvih 100 緀na koje su do筶e u moje skloni箃e , 62 su bile jednako ili vi筫 nasilne nego partneri od kojih su pobjegle !“
Pizzey je o svom radu i o svojim spoznajama objavila nekoliko knjiga - izme饀 ostalih „Prone to violence“ i „The emotional terrorist and the violence prone“. U tim knjigama Pizzey tvrdi da su mnoge od 緀na koje dolaze u skloni箃a kao 緍tve u stvarnosti imaju takvu osobnost da su sklone nasilnim partnerima. One odabiru takve partnere i nasilne veze, te kad odu od jednog takvog nasilnika u pravilu na饀 drugog sli鑞oga. Takvo pona筧nje Pizzey opisuje kao neku vrstu ovisnosti.
U studiji „Comparative study of battered women and violence prone women“ zajedno sa dr. Johnom Grayfordom Pizzey pravi jasnu razliku izme饀 緀na koje su ne svojom krivnjom 緍tve, i „violence-prone women“ koje su „緍tve vlastitog i partnerovog nasilja“.
Erin Pizzey i njena obitelj je zbog njenog djelovanja i sama postala 緍tvom nasilja iz feministi鑛ih krugova. Bila izlo緀na prijavama, teroru i prijetnjama smr鎢 od strane radikalnih feministica, koje su nasilno preuzele „borbu za 緀ne 緍tve nasilja“. Njen pas ku鎛i ljubimac ustrijeljen je, a dobivala je u prijetnje podmetanjem bombe. Na kraju je morala napustiti Britaniju. U me饀vremenu se i dalje bori za prava 緀na, ali i mu筴araca. Osnovala je 2007. prvo skloni箃e za 緀ne 緍tve nasilja u arapskom svijetu, u Bahreinu. Od studenog 2014. je vlasnik i voditelj organizacije whiteribbon.org/ , jedine organizacije Bijele vrpce koja 筰ri istinu o obiteljskom nasilju i ima motto : Zaustavimo nasilje prema svakome!
Ostale organizacije Bijele vrpce sve su feministi鑛e, imaju motto : Zaustavimo nasilje prema 緀nama! – i sustavno i dalje 筰re la緄 da je obiteljsko nasilje isklju鑙vo nasilje mu筴araca prema 緀nama, a zanemaruju nasilje prema djeci i mu筴arcima.

Dakle, radikalni feminizam je prije 鑕tiri desetlje鎍 po鑕o sustavno preuzimati kontrolu nad domenom obiteljskog nasilja, i pretvarati ga u svoj biznis. To je stalno osiguravalo sve ve鎖 priliv novca, i sve ve鎒 simpatije za „feministi鑛u stvar“. Sustavno se vodila kampanja koja je zata筴avala svaki primjer nasilja koje vr筫 緀ne nad djecom ili partnerima, a najgorim primjerima nasilja u kojima su 緀ne 緍tve – premla鎒ne, ubijene ili silovane – dobivali su i dobivaju nesrazmjerno veliki publicitet.
Strahovita propaganda , po uzoru na Goebbelsovu, iskrivljavala je percepciju obiteljskog nasilja i u povijesti, prikazuju鎖 da je u povijesti bilo 'normalno' da mu mlati 緀nu kad i gdje mu se prohtije. 萢k je nastao i mit o 'pravilu palca' – o tome da je mu緐 dozvoljeno tu鎖 緀nu 箃apom 'ne debljim od palca'. Ali , takav zakon i pravilo nikad i nigdje nije postojao! Da jest, onda bi ga moderni feminizam i prezentirao kao povijesni dokaz! U stvarnosti, u ure餰nim dru箃vima , gotovo nigdje se nije toleriralo da mu stvarno bezobzirno mlati 緀nu. U brojnim povijesnim izvorima mo緀mo vidjeti da su se i u davnim vremenima oni koji su bezobzirno tukli 緀ne ka緉javali javnim 筰banjem , protjerivanjem ili javnim sramo鎒njem.

Feministi鑛a propaganda po鑕la je sustavno krivotvoriti statistike, i 'proizvoditi' la緉a, namje箃na istra緄vanja.

La緉e statistike obiteljskog nasilja


Od samog po鑕tka preuzimanja sustava pomo鎖 緍tvama nasilja feministicama je bilo jasno da moraju sakriti 鑙njenicu da su i 緀ne nasilne, a njihove 緍tve su i mu筴arci i djeca. Zato je radikalni feminizam koji se institucionalizirao u akademskoj zajednici sustavno blokirao objektivna istra緄vanja i nije birao sredstva kojima 鎒 prijetiti onima koji bi poku筧li napraviti takva istra緄vanja.

Ovdje je mo綿a najbolje da se osvrnemo na rad koji je napravio jedan od najzna鑑jnijih stru鑞jaka za partnersko nasilje, dr. Murray Strauss . On je 2007. objavio rad Processes explaining the concealment and distortion of evidence on gender symetry in partner violence (Procesi koji obja筺javaju prikrivanje i izvrtanje dokaza o ujedna鑕nosti u nasilju me饀 partnerima):
pubpages.unh.edu/~mas2/V74-gender-symmetry-with-gramham-Kevan-Method 8-.pdf

U uvodu, dr. Strauss prikazuje jedno novije istra緄vanje o partnerskom nasilju, koje je provedenu u 32 zemlje diljem svijeta. Istra緄vanje je u sve 32 zemlje pokazalo da je nasilje uzajamno i da ga u ve鎖ni slu鑑jeva 鑙ne oba partnera. Istra緄vanje ukazuje da je tzv. „patrijarhalna teorija“ obiteljskog nasilja neodr緄va, i da obja筺java samo mali segment nasilja. 甧ne su podjednako 鑕sto kao i mu筴arci dominantne u vezi i glavni pokreta nasilja.
Stoga se pokazalo da je suzbijanje obiteljskog nasilja efikasnije ako se ne polazi od teorije da je mu筴arac po鑙nitelj, a 緀na 緍tva.

Metode suzbijanja istine o karakteru obiteljskog nasilja:

1. Potiskivanje dokaza
Istra緄va鑙/ce koji su ideolo筴i zadojeni prikrivaju dokaze koji proturije鑕 njihovim uvjerenjima. Me饀 istra緄va鑙ma koji nisu priklonili ideologiji, ve鎖na (dr. Strauss sam priznaje da to uklju鑥je i njega i neke njegove kolege) su zadr綼vali dokaze o spolnoj simetriji u obiteljskom nasilju da bi izbjegli i sami postati 緍tve osvetni鑛ih otrovnog prokazivanja i izop鎒nja iz akademske zajednice. Stoga su mnogi objavljivali samo dio istra緄vanja koji je govorio o mu筴im po鑙niteljima i 緀nama 緍tvama, namjerno izostavljaju鎖 podatke o 緀nama po鑙niteljima i mu筴arcima 緍tvama.
Ta praksa po鑕la je sa prvim opse緉im istra緄vanjem Kentucky-ju jo davne 1979. godine. Dr. Strauss navodi i druga istra緄vanja u kojima su objavljeni samo ovakvi jednostrani rezultati.

2. Izbjegavanje prikupljanja podataka koji su suprotni „patrijarhalnoj teoriji“
甧ne se pita samo jesu li trpile nasilje, a nikada i jesu li i same bile nasilne. Mu筴arce se u pravilu nikad ni箃a i ne pita.

3. Citiraju se samo one studije koje spominju mu筴arce kao jedine po鑞itelje nasilja.
Ova metoda duboko je ukorijenjena . Prakticira se ne samo u svim medijima, nego ju koriste razne dr綼vne institucije .
Jo va緉ije, ovu metodu koriste i me饀narodne institucije , poput UN – a i Svjetske zdravstvene organizacije. Svjetska zdravstvena organizacija posebno isti鑕 la緉i citat da je 緀nsko nasilje, kad se dogodi uglavnom po鑙njeno u samoobrani!

Na temelju ovakvih la緉ih citata, a i brojnih namje箃enih istra緄vanja koje je proveo feministi鑛i lobby danas se provode mnoge akcije UN I WHO, a jedan od rezultata takvog rada je i sporna Istanbulska konvencija “o borbi protiv nasilja nad 緀nama”.


4. daju se la緉i “zaklju鑓i” u istra緄vanjima da istra緄vanja potvr饀ju feministi鑛e tvrdnje, iako podatci jasno ukazuju da nije tako

5. Kreiraju se “dokazi” citiranjem la緉ih isvije规a.
Tako se feministi鑛i lobby rutinski stalno poziva na podatke UN –a i Svjetske zdravstvene organizacije, koji su krivotvoreni

6. Opstruira se objava istra緄vanja koja daju dokaze koji se protive la緄 mu筴arac nasilnik, 緀na 緍tva ;
- uskra鎢je se financiranje istra緄vanja koja razotkrivaju istinu
7. zlostavljaju se i ka緉javaju, te dobivaju prijetnje znanstvenici koji daju dokaze protivne feministi鑛im teorijama
Tako je dr. Susan Steinmetz objavila jedno istra緄vanje jo 1978., pa je njena k鎒r nakon toga na vjen鑑nju dobila prijetnju da je podmetnuta bomba. Brojnim diplomantima otvoreno je re鑕no da ne鎒 napredovati u akademskoj zajednici niti dobiti posao ako objave svoja istra緄vanja. Mnogi su, i sam dr. Strauss, la緉o optu緄vani i bla鎒ni da su obiteljski zlostavlja鑙.

Ovih sedam metoda stvorilo je klimu straha koja je rezultirala nevoljko规u u akademskoj zajednici da se suprostave prevladavaju鎜j la緉oj dogmi o obiteljskom nasilju.
La緉a predod綽a o obiteljskom nasilju rezultirala je krivim pristupom rje筧vanju obiteljskog nasilja. Velik novac ula緀 se u skloni箃a za 緀ne 緍tve nasilja, a ignorira se 鑙njenica da su dobar dio 緀na koje odlaze u skloni箃a, mo綿a i ve鎖na, i same nasilnice. Kako mnoge u skloni箃a dolaze sa svojom djecom, nerijetko se nasilje nad djecom nastavlja – od strane majki koje su i bile glavne nasilnice u vezi.
Najbolje rezultate u suzbujanju obiteljskog nasilja daju bra鑞a savjetovali箃a za parove, ali se zbog utjecaja feministi鑛og lobbyja financiranje takvih metoda uskra鎢je. 萯ni se da je radikalnom feminizmu stalo samo do toga da se prika緀 箃o vi筫 緀na 緍tava da bi se dobilo 箃o vi筫 novca, a ne da se nasilje suzbija.


Feministi鑛a krivotvorena istra緄vanja

Koja je stvarna istina iza feministi鑛e mantre „svaka tre鎍 緀na trpi nasilje“?
Ta fraza je zapravo jedna podla verbalna manipulacija.
Prvo, implicira se da su tre鎖na mu筴araca brutalni divlja鑛i nasilnici.
Drugo, pojam „trpi nasilje“ implicira da je to ne箃o 箃o se doga餫 konstantno, i u sada筺josti.

Idemo vidjeti kako stvarno izgledaju ta istra緄vanja.
Kad feministice rade svoja manipulativna namje箃ena istra緄vanja, onda se postavi pitanje:
- Jesi li ikada u 緄votu do緄vjela fizi鑛o nasilje?
I onda se u nastavku obja筺java da je svaki udarac, 筧mar,ali 鑑k i svako naguravanje u sva餴, do緄vljeno bilo kada i bilo gdje od rane mladosti – fizi鑛o nasilje. 萢k se naj鑕规e i ne pita je li nasilje bilo od strane druge 緀ne. Jer se kao podrazumijeva da je nasilnik – mu筴arac!
I onda se dobije odgovor da je oko jedne tre鎖ne 緀na do緄vjelo nekakvo nasilje. Ali to je nasilje od svih osoba , roditelja, djece i drugih 鑜anova obitelji , ne samo od partnera. Kad su u pitanju partneri, ta brojka je bli緀 22%. Ali niti ta brojka ne zna鑙 da je 22 % mu筴araca fizi鑛i nasilno. Jer je isti nasilnik iskazao nasilje prema vi筫 緀na koje su mu bile cure ili partnerice, prema k鎒ri, prema majci...a naj鑕规e i prema drugim mu筴arcima.
Dakle, podatak da je tre鎖na mu筴araca nasilna jednostavno ne dr緄 vodu. Isto tako tre鎖na 緀na ne „trpi nasilje“ stalno , nego je ogromna ve鎖na njih do緄vjela neko nasilje jednom ili vi筫 puta u 緄votu. Vrlo rijetko je nasilje konstanta, kako se implicira.

Tko ne razumije razliku, ne bi se smio baviti tom problematikom i dezimformirati javnost.

Drugi na鑙n feministi鑛ih kvaziistra緄vanja je da se ispitanice pita – 'Jesi li unazad godinu dana do緄vjela nasilje?' Najve鎖 problem kod ovakvog istra緄vanja je da se u ovom tipu istra緄vanja uglavnom intervijuiraju ciljane skupine 緀na – 鑕sto ni緀g obrazovanja i imovinskog stanja , a u pravilu se radi o 緀nama koje su ve prije tra緄le pomo zbog nasilja u obitelji u socijalnim slu綽ama i sigurnim ku鎍ma. Kako je posve jasno da je zna鑑jan postotak tih 緀na 'violence prone' – same sklone nasilju ali i biranju nasilnih partnera – rezultati iskazuju mnogo ve鎖 postotak nego u op鎜j populaciji.
Problem su i osobe sa psihi鑛im poreme鎍jima – narcisisti鑛i, histrionski i grani鑞i poreme鎍ji osobnosti. U op鎜j histeriji prikazivanja sveprisutnosti obiteljskog nasilja i mu筴araca kao po鑙nitelja 緀ne sa takvim poreme鎍jima izrazito su sklone bilo kakvu nepravdu prema sebi percipirati kao nasilje, pa onda izjavljuju da jesu trpile nasilje.
Takvih osoba sa psihi鑛im poreme鎍jima je 4-7 % . Ako samo svaka tre鎍 prijavi nasilje kojeg nije bilo, to je ve oko 2 % od ukupne populacije.
I onda se izvodi ra鑥nica : ako je u zadnih godinu dana 3% 緀na do緄vjelo nasilje, to je 3 x broj godina 緄vota, i dobivaju se svakakve nebulzne brojke.

Tre鎖 na鑙n manipulacije je sa izuzetno sugestivnim pitanjima i iskrivljenim kriterijima. Tako se na primjer pita studentice : - Jeste li za studija do緄vjele spolno uznemiravanje? Ali se onda u obja筺jenju ka緀 da se ra鑥na svako dobacivanje , bezobrazna uvreda, ali 鑑k i kompliment u vezi izgleda ili odje鎒 od kolege smatra uznemiravanjem – 鑑k i ako se nisu osje鎍le neugodno nego su bile polaskane komplimentom. I zar je 鑥dno da se onda ma筫 brojkom kako je preko 90% studentica do緄vjelo spolno uznemiravanje?


Ovo je samo jedan uvid u manipulativne ankete koje nam podme鎢 feministice.
Kako je najlak筫 prepoznati takvu manipulaciju?
Zapravo – jednostavno.
U pravim istra緄vanjima potpuno ista pitanja postavljaju se ispitanicima oba spola, a rezultati se objavljuju kakvi jesu – ne tuma鑕 se po ideolo筴oj 筧bloni.
21.01.2015. 12:53
Bocko:
Sustavna radikalizacija u sferi obiteljskog nasilja



Svi ljudi koji su 緄vjeli u obiteljskom okru緀nju jako dobro znaju da 緄vot u dvoje nije uvijek med i mlijeko. U ogromnoj ve鎖ni veza povremeno do餰 do razmirica, pa i ozbiljnijih sva餫. Svi takvi eventi su daleko od razumne definicije nasilja. 萢k i kad u nekoj vezi jednom do餰 do neke eskalacije sva餰 sa vikanjem, lupanjem vratima, vrije餫njem ili 鑑k i bacanjem stvari – treba li to uistinu nu緉o tretirati kao 'obiteljsko nasilje'? Mnogi parovi posva餫ju se tako jednom u 緄votu i nakon toga 緄ve do smrti u sretnom braku. Da je u njihov brak u tom trenutku intervenirala dr綼va, bi li oni i dalje bili u braku? Trebamo li uistinu ba u svakom takvom doga餫ju tra緄ti razlog za trpanje nekoga u zatvor, za sustavno uni箃avanje brakova i veza ?
Ne bi li bilo bolje razviti sustav za bra鑞o savjetovanje, gdje bi parovi u prisutnosti savjetnika razgovarali o svojim problemima i razlozima sva餰, i o na鑙nima kako da se nesuglasice prebrode? Savjetnici bi u pravilu trebali biti parovi koji imaju skladnu vezu. Takvo savjetovanje, gdje postoji, pokazuje daleko najbolje rezultate. To ne zna鑙 da se svaki par nu緉o pomiri. Ali 鑑k i u slu鑑ju da se razi饀, 鑕规e ostanu u boljim odnosima, a to je posebno va緉o ako imaju djecu.
Me饀tim, 鑙ni se da feminizmu nimalo ne odgovara da se parovi mire – u takve djelatnosti zapravo se uop鎒 ne ula緀 nego se poti鑕 represija i poti鑥 rastave.

U dana筺je vrijeme je uslijed desetlje鎍 feministi鑛e propagande i sam pojam obiteljskog nasilja u toj mjeri banaliziran da se ba sve tretira kao obiteljsko nasilje. Sada vi筫 nije rije samo o bilo kojem obliku fizi鑛og nasilja. Sada se ve mjeri svaka rije . Tako je svaki prigovor o nekoj ( po mi筶jenju jednog od partnera nepotrebno) kupljenoj stvari ve ekonomsko nasilje, svaki komentar o izgledu je emocionalno nasilje i vrije餫nje partnera. Ako mu prigovori 緀ni da nije pripremila ni箃a za jelo – to se automatski smatra nasiljem – 鑑k i ako je on odradio dvije smjene u firmi, a ona je doma鎖ca koja je na toplom gledala sapunice na tv. Ili ako je on invalid u kolicima, od 鑙je mirovine 緄ve. Ali ako 緀na, silno uvrije餰na tim 'neopravdanim zahtjevima' dobije napad bijesa i mlatne mu綼 metlom, onda sa svih strana plju箃e opravdanja silnih sociologinja i feministkinja i njihovih udruga da je jadnoj 緀ni eto – pukao film od zlostavljanja.
萢k je i odbijanje seksualnih odnosa danas ve emocionalno nasilje – ali isklju鑙vo ako odnose odbijaju mu筴arci ! Nemojte se smijati, jer ima u npr. Francuskoj ili Australiji poprili鑞o sudskih presuda protiv mu筴araca u tom smislu – jer su iz bilo kojih razloga odbili seks sa 緀nom. Naravno, ako bi supruga bila ta koja u braku uskra鎖vanjem seksa 'disciplinira' mu綼, to je njeno pravo. Bila bi ne鑥vena i sama pomisao da bi ju netko zbog toga tu緄o ili sankcionirao.

Kad su se prije nekoliko desetlje鎍 po鑕li usvajati zakoni protiv obiteljskog zakona, po鑕lo se i ka緉javati ozbiljne slu鑑jeve nasilja. Ali za pravo i nije isprva bilo neke ve鎒 razlike u postupanju policije. I prije dono筫nja tih zakona je policija intervenirala ako je do筶o do ozbiljnog nasilja u obitelji. Pa ako je bilo povrije餰nih, nasilnik bi bio priveden. Makar na otre緉jenje, jer je oduvijek ve鎖na fizi鑛og nasilja u obitelji bila povezana s alkoholizmom. 甧ne su privo餰ne iznimno rijetko.
Isprva feministi鑛i lobby nije imao tako veliki utjecaj, pa su policajci 鑕sto postupali po vlastitoj prosudbi. U slu鑑ju 緀规e obiteljske sva餰 nerado su bilo koga privodili, svjesni da takav postupak ni箃a ne rje筧va. Obiteljsko nasilje bilo je prekr筧j, ako nije bilo te緄h tjelesnih ozljeda. Pa dok bi slu鑑j do筧o do suda, par s u me饀vremenu pomirio, i 緀na nije podr綼la tu綽u protiv mu綼.萫sto su takvi parovi bili dobro poznati policiji, jer su kod njih 鑕sto intervenirali. Radilo se naj鑕规e o 'violence prone' 緀nama koje opisuje Erin Pzzey, i o uzajamno nasilnim vezama.
Feministice su ,s druge strane, trebale da 箃o vi筫 mu筴araca 'nasilnika' bude privedeno, jer se tako bolje stvarao image jadne 緀ne 緍tve kojoj treba pomo鎖. Stoga su tra緄le stro緐 zakonsku proceduru bez mogu鎛osti odustajanja od tu綽e, a paralelno su su na ra鑥n policajaca stalno i筶e optu綽e da toleriraju nasilje mu緀va prema 緀nama. Me饀tim, policajcima je te筴o prodati pri鑥 o jadnim 緀nama koje nisu sposbne za nasilje. Oni u svom poslu sre鎢 i 緀ne iz polusvijeta i kriminalnog miljea, koje su sve samo ne drage i mile – prostitutke, narkomanke, 鑑k i ubojice. Kako policija nije 緀ljela 'sura餴vati' tj. djelovati u skladu s feministi鑛im zamislima, feministi鑛i lobby je izlobirao jo stro緀 zakone i procedure. Po tim zakonima, osobu koja je nasilna u bra鑞om konfliktu se bezuvjetno moralo privesti. Pa je policija, po zadanim im naputcima, po鑕la privoditi sve koji su iskazivali nasilje.
I 箃o se onda dogodilo?
Po鑕le su i 緀ne zajedno sa mu筴arcima u velikom broju zavr筧vati u pritvoru! Na op鎖 筼k , nevjericu i bijes iz feministi鑛ih krugova. Jer, kao 箃o smo vidjeli iz znanstvenih istra緄vanja koje sam prikazao prije , 緀ne su podjednako nasilne u vezama kao i mu筴arci. I koliko god policajci i pravosu餰 bili popustljivi prema 緀nama, statistike su po鑕le kvariti feministi鑛i mit o mu筴arcima isklju鑙vim nasilnicima, i 緀nama isklju鑙vim 緍tvama.
Nakon 筼ka, feministi鑛i lobby brzo je dosko鑙o tom „problemu“.
Uvedeni su „primary agressor“ zakoni i terapije po Duluth modelu. To se u osnovi svodi na naredbu policiji da moraju reagirati na svaku prijavu nasilja, ma kako la緉a ili neozbiljna bila. I u svakoj intervenciji po takvoj prijavi moraju mu筴arca tretirati kao nasilnika protiv kojeg se provodi intervencija. To se u praksi 鑕sto svodi na to da ako 緀na prilikom dolaska policije nije totalno agresivna, alkoholizirana ili mentalno rastrojena, privodi se mu筴arca. Ako 緀na jest o鑙ti agresor – privodi se oboje.
Dodatna mjera koju je feministi鑛i lobby „osigurao“ je da sada u svim slu綽ama koje se bave nasijem u obitelji i nasiljem nad djecom rade gotovo isklju鑙vo 緀ne. Te su 緀ne onda dodano „educirane“ 箃o u praksi zna鑙 indoktrinirane feministi鑛om ideologijom. Takva radna mjesta u stvari su „hladovina“, jer se ovi odjeli rijetko bave pravim , opasnim nasilnicima koji su evidentirani nasilni kriminalci. Ovi odjeli uglavnom se bave ili la緉im prijavama nasilja, ili obiteljskim sva餫ma koje su prerasle u (鑕sto obostrano) djeljenje 筧mara, naguravanje ili tek poneki ozbiljniji udarac – ali bez ozbiljnijih tjelesnih povreda. Ali privodi de gotovo isklju鑙vo mu筴arce, jer su 緀ne abolirane propisanim „rodno osjetljivim pristupom“.
Svaki mu筴arac protiv kojeg je podnesena makar i posve besmislena i o鑙to la緉a prijava dobiva tretman poput okorjelog kriminalca. Svima se prijeti dugotrajnim pritvorom ako ne priznaju bar neko „bla緀“ djelo nasilja. Iako mu筴arac ka緀 da 緀nu nije niti taknuo, i sve upu鎢je da je to istina, svejedno ga se ustra箄je prijetnjom pritvora ako ne prizna bar neko nasilje. Oni koji padnu na takve prijetnje budu posve neosnovano obilje緀ni kao obiteljski nasilnici i kasnije cijeli 緄vot trpe poslijedice.
Ako je pak do筶o do kakvog stvarnog nasilja ( vrlo 鑕sto obostranog) pa su padali 筧mari, naguravanje ili koji udarac , mu筴arac 鎒 dobiti pritvor 鑑k i ako se samo branio, a i on ima povrede. Nema veze ako imaju iste bla緀 povrede – ona 鎒 biti odvedena u bolnicu, a on u pritvor. U pravilu provede i par dana u pritvoru prije nego bude ispitan. Tada mu se otvoreno prijeti da 鎒 biti zadr綼n u pritvoru ako ne prizna nasilje. Prijetnja pritvorom za ve鎖nu obi鑞ih gra餫na koji ina鑕 po箃uju zakon je vrlo ozbiljna stvar – zbog pritvora mo緀 izgubiti stalno zaposlenje. K tome, svi ubrzo uvide da ne mogu o鑕kivati niti pribli緉o neku pravednu istragu, koja bi ustanovila obostrano nasilje ili 緀ninu la緉u prijavu. Mnogi se tada prisjete da su 鑥li pri鑕 preko raznih poznanika ili prijatelja da je to tako, ali su se tada tome smijali. U bezizlaznoj situaciji mnogi priznaju kakav bla緄 oblik nasilja samo da iza饀 iz pritvora.
甧ne se tretira posve druga鑙je. 萢k i kada su o鑙to nasilne, njih se tretira sa razumijevanjem – prakti鑞o kao 緍tve koje su nasilje po鑙nile u samoobrani. Ve鎖nu optu綽i se nastoji odbaciti i opravdati na na鑙n „izgubila je 緄vce“ ili „trpila je dugotrajno zlostavljanje pa joj je prekipilo“ (iako 鑕sto nema nikakvih naznaka da je to istina).

Kako to izgleda u praksi:
Od nekoliko osoba koje su svjedo鑙le takvim eventima 鑥o sam pri鑕 koje dobro oslikavaju kako to izgleda. Policijska ophodnja do餰, jedan od policajaca - policajka (sad su 鑕sto i policajke u takvim ophodnjama) smiruje 緀nu koja vi鑕 i vri箃i i sipa uvrede i optu綽e na ra鑥n mu綼. Mu ,vidno uzrujan ali miran, bez znakova agresije. Ili 箄ti ili bez volje odgovara na 緀nine optu綽e. Uglavnom nema nikakvih znakova fizi鑛og nasilja, mo綿a tek pokoja razbijena stvar koju je 緀na u bijesu razbila. Unato svemu tome, drugi policajac obja筺java mu緐 da ga moraju privesti. Za箃o? Jer moraju. A svi zapravo vide da bi 緀ni (a i njenom mu緐 iz drugog razloga) zapravo dobro do筶a jedna psihoterapija.
Naravno, nije to slika svakog nasilja. Negdje se supru緉ici i ko筴aju , pa 鑑k i tuku. Vrlo 鑕sto je prisutan i alkohol. Mnoge 緀ne besmisleno isprovociraju pijane mu緀ve kad se vrate iz birtije pa dobiju batina. Jedan ugledni lije鑞ik je pred dosta godina bio 緀stoko kritiziran iz feministi鑛ih redova jer je sugerirao 緀nama koje su tako pro筶e da izbjegavaju provocirati mu緀ve dok su pijani. Mislim, stvarno ne razumijem taj feministi鑛i radikalizam , tu potrebu da se histeri鑞o svakog za sve optu緐je.
﹖o ima lo筫 u tome da se 緀ni ka緀 da ne ide provocirati pijanu budalu? Sigurno ne bi i筶a provocirati nepoznatog pijanca na cesti. Ako ti je mu pijanac, razgovaraj s njim kad je trijezan, ostavi ga, razvedi se ... ali nemoj ga provocirati dok je pijan.
Dobar dio 緀na koje to 鑙ne zapravo ulazi u kategoriju „violence prone“ osobnosti koje opisuje Erin Pizzey.

Me饀tim, kada se radi o pravim nasilnicima, onim rijetkim i opakim tipovima koji stvarno premla鎢ju 緀ne kao u feministi鑛im TV reklamama, poma緀 li netko stvarno takvim 緀nama?
Zapravo – uglavnom i ne poma緀!
Opaki likovi su opasni. Mnogi od njih su ve otprije poznati policiji po raznim kriminalnim djelima, 鑕sto su ve bili i u zatvoru. Takav je jasno stavio do znanja svojoj 緀ni da 鎒 je zatu鎖, ubiti, ili ubiti djecu ili 箃o ve – ako ga prijavi. I ona zna da bi on to vrlo vjerojatno i napravio. Neke od njih nemaju vlastitih prihoda, niti mjesto gdje bi se sklonile. Druge rade, pa ne mogu oti鎖 jer bi izgubile posao. On joj je objasnio da 鎒 prije ili kasnije izi鎖 iz zatvora ili pritvora i na鎖 nju i djecu. Zato ga ne prijavljuje. Boji se. Ako prijavi netko drugi, pa i do餰 policija, ona tvrdi da je sve idealno, skriva ozljede ili la緀 o karakteru ozljeda. Boji se. Policija ne mo緀 ni箃a. Ona ne 緀li svjedo鑙ti. Policija ima puno drugih slu鑑jeva za rje筧vati – treba privoditi one za koje 緀ne ka緐 da jesu nasilnici, iako ba i nisu.
Niti socijalne slu綽e se ne 緀le baviti sa stvarno opasnim nasilnicima. Mo綿a 鎒 i prijaviti policiji ako 緀na ima ozljede, ali za箃o da se bave sa tim stvarno opasnim likom? Pa on bi i za njih mogao biti opasan ! Pa ne鎒 se one baviti takvima, kad imaju druge slu鑑jeve nasilnika. One koji nisu stvarni nasilnici, nego su ih 緀ne la緉o prijavile. Ili oni koji su se sva餫li sa 緀nom, pa su se oboje malo naguravali. Ili oni stra筺i nasilnici koji su nakon godina prigovaranja i maltretiranja jedan jedini put 緀ni opalili 筧mar – i odmah za綼lili. Sa takvima, „mirnim“ nasilnicima se socijalne slu綽e 緀le baviti. Lijepo izgleda u statisti鑛om izvije规u.
A bome ni feministi鑛e udruge i njihova skloni箃a se ba ne 緀le baviti slu鑑jevima stvarno opasnih nasilnika. Kad im se obrati ovakva te筴o zlostavljana 緀na, one su u pravilu „popunjene“. Pa ne鎒 one valjda riskirati da im taj opaki lik do餰 u skloni箃e i napravi 箃ogod! Tko 鎒 ih za箃ititi? Eh, skloni箃a su na tobo緀 tajnim mjestima iz drugih razloga. Da se ba ne moraju pravdati financijska sredstva iz donacija. Ipak se mora otputovati i na razne feministi鑛e konferencije. Skloni箃a preferiraju 緀ne koje su „pobjegle od nasilja“ u postupku razvoda. 萫sto se radi o 緀nama/majkama koje su problemati鑞e osobe, pa nisu sigurne da bi 鑑k i u totalno pristranom sustavu dobile djecu u razvodu. Zato optu緀 mu綼 za nasilje i stvar je uglavnom rije筫na. Feministicama takve odgovaraju, jer 鎒 potpuno prikloniti feministi鑛oj ideologiji. A feministi鑛e udruge posebno se vole anga緄rati kada se radi o nekim poznatijim osobama. Tako se privla鑙 medijska pa緉ja.


23.01.2015. 15:55
Bocko:
Duluth model i Primary (po鑕tni, izvorni) agresor

Duluth model je fali鑞i feministi鑛i program za tretiranje nasilnika po radikalno feministi鑛om ideolo筴om obrascu . Polazi se od teorije da su mu筴arci svi opsjednuti „patrijarhalnom“ potrebom da kontroliraju 緀ne. Mu筴arcima koji su privedeni po prijavi, bez obzira jesu li stvarni nasilnici koji su napravili kakav eksces ili su la緉o optu緀ni, nudi se smanjenje kazne ako pristanu polaziti tu terapiju. I mnogi naravno pristaju – bolje par sati tjedno na terapiju , nego u zatvor. Pravim, te筴im zlostavlja鑙ma, koji su npr. nanijeli partnerici te緀 povrede, takav se tretman niti ne nudi – oni idu u zatvor.
Sama terapija je zapravo ispiranje mozga. Sve se svodi na to da polaznici moraju priznati – prosvijetliti se – da su zli patrijarhalni zlostavlja鑙. I da to vi筫 ne鎒 biti. Terapija je optu緄vanje i posramljivanje, a ne stvarna pomo onima koji bi trebali nau鑙ti kontrolirati svoje nasilno pona筧nje.
Dakle, program uop鎒 ne poma緀 ni onima koji su stvarno iskazali kakav nasilan 鑙n, a jo je gore sa onima koji su la緉o optu緀ni. Neki la緉o optu緀ni mu筴arci koji su bili prisiljeni polaziti takav te鑑j svjedo鑕 da su bili dovedeni na rub samoubistva!

Sam program se hvali da je terapija „vrlo uspje筺a“, i da ima jako malo recidivista. ﹖o je potpuno razumljivo, ako znamo da se u velikoj ve鎖ni slu鑑jeva radi ili o la緉o optu緀nima, ili o ljudima koji su jednom u 緄votu izgubili 緄vce i po鑙nili kakav nasilan 鑙n, 鑕sto zapravo u samoobrani. Ti ljudi nikad nisu ni bili stvarni nasilnici, i bez te terapije svejedno ne bi nikad ponovili neko nasilje.

Deklarativno, Duluth model suzbijanja nasilja postoji i za 緀ne. Neke 緀ne svjesne su da im treba pomo, da im treba program “anger managementa“ - kontrole vlastitog gnjeva. I 緀le polaziti takve te鑑jeve. Ali u Duluth programu toga uglavnom nema. Za razliku od programa za mu筴arce, koji se sastoje od samookrivljavanja i poni綼vanja, program za 緀ne vi筫 se usmjerava na ohrabrivanje, samopo箃ovanje i ja鑑nje povjerenja u svoje sposobnosti – 箃o bi bio sasvim dobar pristup kada se radi o 緍tvama. Ovako se zapravo 緀ne nasilnice ohrabruje.
24.01.2015. 20:10
Kofola:
@Bocko

Nitko ovdje ne 鑙ta tvoju propagandu. Po箃o visi ovdje na Libeli 24 sata dnevno i pi筫 romane dolazim do zaklju鑛a da nema 緄vot ? Jesam li upravu? Radi li ti i箃a (pod i箃a mislim na neki zanat, ne laprdanje internetom)?

Pod hitno iza鎖 na zrak i proluftat glavu. Mogu鎒 i posjetiti lije鑞ika!
25.01.2015. 02:41
Bocko:
@Kofola
Da ti pojasnim - to su ulomci iz knjige koju pi筫m, u kojoj 鎢 objasniti sve la緄 i mitove feminizma.
Ti i kolegice feministice imate ovdje priliku osvrnuti se na te 鑜anke i upustiti se u pobijanje mojih tvrdnji i 鑙njenica koje iznosim.

Ali 鑙ni se da se niti jedna od vas ne usu饀je vi筫 uop鎒 upu箃ati u raspravu, nego po potpuno predvidivom obrascu svakoga tko se usudi izre鎖 kritiku feminizma napadate ad hominem .

Interesantno je to kako se ti i druge kolegice brinete (tj. vrije餫te) za mu筴arce koji eto - nemaju 緄vot ako piu na ovakvim temama.
A 箃o je sa 緀nama koje pi箄 ove teme? Imaju li one 緄vot?

U 緄votu sam sva箃a radio - studirao strojarstvo, bio instruktor djeci u zrakoplovnm modelarstvu, radio sa CNC strojevima, pa se bavio biznisom sa klima ure餫jima i na kraju gra餰vinskim biznisom kao investitor. U raznim situacijama ljudi su bili uvjereni da sam po zanimanju arhitekt, pravnik, primarijusica u Klai鎒voj mislila je da sam kolega lije鑞ik nakon kratkog razgovora kada sam upao na vizitu u Klai鎒voj (k鎒r mi je bila gadno bolesna).
Da mi je netko prije petnaest godina rekao da 鎢 pisati knjigu o feministi鑛im mitovima, rekao bih mu da je lud. Jer to uop鎒 nije bilo ne箃o 鑙me bih se u primislima bavio.
Nisam siromak koji svaki dan mora tr鑑ti na posao. Imam djecu, vozim ih svaki dan u 筴olu, poma緀m im pisati zada鎒... Sada glumim veleposjednika, bavim se p鑕licama , uzgajam lje筺jake, ...na mojem posjedu svako jutro mo緀 vidjeti srne kako pasu...

Evo, tako da se ne mora brinuti za moje mentalno zdravlje.
A sad mo緀 i ti re鎖 ne箃o o sebi...


25.01.2015. 09:12
reasilvija:
Bocko, mislim da ti je Kofola htio re鎖, ako 緀li raspravu, nemoj dr綼ti predavanje; ono 箃o ti ima vremena napisati, ve鎖na nema vremena ni pro鑙tati.
25.01.2015. 11:21
Bocko:
@reasilvija

Daj otvoreno reci da je to "mansplaining"!

Tu se stalno postavljaju razne teme o 緀nskim pravima i problemima. Nikad o mu筴im pravima i problemima.

Pritom je velika ve鎖na tih 緀nskih problema zapravo trivijalna ili 鑑k izmi筶jena. Ili preuveli鑑na, ili izva餰na iz konteksta tako da se zapravo ignoriraju stvarni problemi nekog dru箃va fokusiraju鎖 se samo na neke probleme 緀na.
Nitko ne tvrdi da 緀ne nemaju stvarnih i ozbiljnih problema, ali to se mnogo vi筫 doga餫 u nekim dalekim dr綼vama, gdje i mu筴arci imaju mnogo druga鑙je probleme.

Problemi o kojima pi筫m ti鑥 se temeljnih ljudskih prava mu筴araca i o鑕va koje ovo dru箃vo guraju u propast.
Sustavno gnoriranje problema mu筴araca i sve ve鎒 zagovaranje kr筫nja temeljnih prava mu筴araca od strane radikalnog feminizma (Istanbulska konvencija, vidi Gender Staljinizam) ne鎒 donijeti boljitak niti 緀nama.

Ako je ovo 'portal o rodu i spolu' i zagovara se ravnopravnost, za箃o onda nema takvih tema, nego ja to moram pisati u komentarima?

I bolje bi bilo da ti i kolegice bar pa緇jivo pro鑙tate napisano, jer 鎒 se za manje od godinu dana o tome raspravljati u Saboru.
26.01.2015. 07:47
reasilvija:
sori nemam pojma 箃a je mansplaning, prvi put 鑥jem tu rije; obrazovani ljudi, koji pi箄 knjige i brinu o ljudskim pravima (o鎢 re, ti) mogli bi nas malo i za箃ititi od globalne invazije nazivlja s engleskog govornog podru鑚a koje dominira nad hrvatskim jezikom kao i mu筴i zastupnici u saboru nad 緀nskima.
26.01.2015. 12:20
Bocko:
@reasilvija,
Rije mansplaining nije iz 'engleskog' jezika, nego iz 'feministi鑛og' jezika.
Ti bi to trebala znati. Pitaj kolegice.

To je kad mu筴arac ne箃o govori, a 緀ni se ne svi餫 箃o govori. U osnovi, vrije餫nje svakog mu筴arca.

I naravno, na ostatak mog posta nema 箃o re鎖?
26.01.2015. 12:37
reasilvija:
Koje kolegice da pitam? Kako nije iz engleskog jezika. Osobno ne poznam ni jednu feministicu, o feminizmu znam ono 箃o sam pro鑙tala. Za箃o bih ja to trebala znati, tko sam ja da trebam to znati? Jel nije logi鑞o da pitam tebe, jer od tebe sam to prvi put 鑥la (pro鑙tala)?
I naravno, na ostatak kojeg tvog teksta? Ne valjda onog duga鑛og? Hm. S obzirom da i ja pi筫m knjigu (koja nema veze s feminizmom), da i ja tebi po筧ljem jedno poglavlje da ga komentira? Ja barem navodim izvore, i oni su prvorazredni (originalni dokumenti).
26.01.2015. 13:07
Bocko:
@reasilvija

萫kaj malo, daj bar pogledaj koje sam izvore dao, ima linkove gore u tekstu!
Budi toliko korektna , kad ve tako ne箃o tvrdi, da provjeri.
Evo ih ovdje ponovo:
www.csulb.edu/~mfiebert/assault.htm

Popis 280 istra緄vanja ! Hej, prou鑙 to malo !
I ovo:
domesticviolenceresearch.org/

Bajdvej, imam i slike i grafikone, ali tu mogu prenijeti samo tekst.

I meni uop鎒 i nije bitno da navodim silne izvore i sve dokazujem.
Zagri緀ne feministice nikad ne鎒 povjerovati, a ve鎖na 'simpatizerki' 鎒 povjerovati kada ih okolina po鑞e stigmatizirati kao 'feministice'.

A i 箃o zna鑙 sva ta feministi鑛a literatura i stru鑞e knjige?
Evo, ispada da se postupanje na筰h CZSS-ova bazira na radovima osu餰nog vo餰 pedofilske bande!
27.01.2015. 17:03
:
BRAVO BOCKO!!!!! TVOJI KOMENTARI SU EKSTRA. MILIJUNI MU㎏ARACA SU BILI, JESU I BUDU 甊TVE 瓻NA I BOGATOG ASORTIMANA 瓻NSKOG NASILJA. MOGU RE艻 DA SAM ZADIVLJEN I ODU〦VLJEN. MNOGE MISLI I RE菶NICE MI SE SAMOM MOTAJU VE DUGO PO GLAVI I SAD MI JE DRAGO DA IH JE NAPOKON NETKO VERBALIZIRAO I TAKO KOMPAKTNO SRO菼O. SVAKA 華ST.
03.02.2015. 17:41
:
MORAM SE NADOPUNITI: PONOSAN SAM ㏕O SAM U OVAKVOM FEMINISTI菿I NASILNOM SISTEMU ZLOSTAVLJAN OD SUTKINJE 瓻LJKE BUDANEC, POLICAJACA RATKOVI ZLATKA I STJEPANA BANA, POLICAJACA POLICIJSKE POSTAJE NOVI MAROF, ㏕O SAM JA NASILNIK.MOJA 甊TVA, KOJA ME POKU〢LA UBITI TRI PUTA I KOJA JE BEZBROJ PUTA BILA NASILNA PREMA MENI JE IMALA ZA㏕ITU SISTEMA, A JA SAM NEVIN BIO U ZATVORU.DA MI SE SVE TO NIJE DOGODILO NIKAD NE BIH OTVORIO O菼 I VIDIO ㏕O JE FEMINIZAM. DANAS SA 菼STOM SAVJE┢U I DUBOKOM SVIJE绕U DA JE TO TAKO MOGU RE艻: FEMINIZAM JE NOVI NACIZAM. OVO STOLJE艵 JE STOLJE艵 BORBE PRTIV FEMINACIZMA. DOBRO 艵 NA KRAJU POBIJEDITI I FEMINIZAM 艵 BITI BA菶N ZAJEDNO SA OSTALIM IDEOLOGIJAMA U VJE萅U JAMU PRIJEZIRA. FEMINIZAM JE IDEOLOGIJA ZLA. FEMINACIZAM JE IDEOLOGIJA NASILJA I MR甆JE. DUBOKO PO㏕OVANJE GOSPODINE BOCKO.
03.02.2015. 18:20
mila:
Dobro Bocko, do sada si navodio svoja mi筶jenja za sve negativnosti koje proizlaze iz feminizma.Mi ostale sudionice u raspravi, branile smo svoja stajali箃a.Sada je vrijeme da nam iznese tvoje vi餰nje rje筫nja, a ne problema, jer nekako mi se sve 鑙ni da ova rasprava se svodi na politi鑛e konfrontacije u kojima svi znaju 箃o ne valja ali nitko nezna 箃o valja.
Pa valjda ta tvoja knjiga na kraju ima neki zaklju鑑k.
Zna鑙 pitanje je, kakvo bi trbalo biti dru箃veno ure餰nje ove zemlje i kakve bi uloge spolovi imali u njoj?
03.02.2015. 18:36
Bocko:
@mila

Na ovoj temi nisam navodio svoja 'mi筶jenja' nego 鑙njenice.
Te 鑙njenice ili 緀li prihvatiti, ili ne 緀li.

Sa onima koji su ideolo筴i 緀stoko zabrazdili i ne 緀le priznati 鑙njenicu da je obiteljsko nasilje obostrano i da su 緍tve podjednako na obje strane, da ne postoji 'pay-gap' koji bi bio uvjetovan spolom, i da zapravo gotovo nikada u povijesti nije postojao 'Patrijarhat' kako ga tuma鑙 radikalni feminizam, itd... - sa takvima je nemogu鎒 uop鎒 raspravljati.

Evo, i ti si krenula raspravljati s - poni綼vanjem.
Nisi prihvatila da su ovo 箃o sam ovdje naveo - 菼NJENICE (za koje sam dao vrlo vjerodostojne izvore), nego si to nazvala mojim 'mi筶jenjima'.

Takav stav je jednak kao da ide raspravljati sa nacistima ili komunistima i ka緀 da 鑙njenice o milijunskim 緍tvama tih totalitarnih re緄ma nisu realnost nego 'mi筶jenje'.
To je kao da 鑜an KKK ka緀 - ja sam za ravnopravnost rasa dok god "prljave crn鑥ge znaju gdje im je mjesto"!

萯m tako ne箃o ka緀, rasprava je suvi筺a.

Evo, pro鑙taj ponovo 箃o je napisao ovaj Josip gore. Onda na onoj drugoj temi pro鑙taj 箃o sam napisao o Gender Staljinizmu - feministi鑛om teroru u ﹑anjolskoj.
Pa onda shvati da danas u ﹑anjolskoj ima gotovo milijun takvih 緍tava radikalnog feminizma kao ovaj Josip - ogor鑕nih , apati鑞ih, depresivnih i emocionalno uni箃enih ljudi koji su dovedeni u situaciju da ba i nemaju puno za izgubiti. A svi takvi imaju i ro餫ke, prijatelje i poznanike koji su gledali njihovu patnju i stradanje uslijed tih 筼vinisti鑛ih zakona.

Razmisli malo kolika je to potencijalno opasna masa ljudi za jedno 筽anjolsko dru箃vo kao cjelinu ako se ikada pokrene. Tko 鎒 ju zaustaviti? A u dana筺je vrijeme slobodnog protoka informacija, i krivci za njihove patnje nisu nepoznate osobe iz sjene kada elita padne ili pobjegne. Prinjeti da su tu綽e za genocid ve pokrenute.

Ali i ne mora se dogoditi nikakav veliki bunt, nego 鎒 se nastaviti raspad sustava.
Svi ovi uni箃eni mu筴arci prestaju biti produktivni 鑜anovi dru箃va, a ve smo objasnili da mu筴arci pune prora鑥n svih zemalja sa bar 70-75% (jo jedna 鑙njenica koju ili 緀li ili ne 緀li prihvatiti, meni svejedno). A objasnili smo da 緀ne iz tog prora鑥na dobivaju vi筫 od dvije tre鎖ne sredstava. Tako zapravo feminizam svojim terorom ekonomski uni箃ava dobrobit 緀na. K tome, ve鎖na mu筴araca kad sve ovo vidi, ne鎒 u budu鎛osti htjeti ni djecu niti imati bilo 箃o sa 緀nama osim opreznog povremenog seksa. Tako 鎒 緀ne izgubiti i dvije institucije koje su ih u povijesti i te kako 箃itile: brak i ekonomski jaku i stabilnu socijalnu dr綼vu koja im je u zadnjih 50 godina davala la緉o uvjerenje da im 'mu筴arci ne trebaju'.

I 箃o ve鎖 feministi鑛i teror bude, sve vi筫 鎒 se i mu筴arci radikalizirati.

Feminizam se danas definitivno pretvorio u radikalni ideolo筴i lobisti鑛i pokret koji zagovara i u praksi provodi ideje supremacije 緀na i diskriminacije mu筴araca. Mo緀mo raspravljati je li takav u svojoj osnovnoj ideji bio od samog po鑕tka, ili je evoluirao u maligni tumor dru箃va.


A sad ili sve ovo prihvati, pa me ponovo pitaj 箃o bi se po mom MI㎜JENJU moglo ili trebalo napraviti.
Ili nemoj to prihvatiti i nastavi vjerovati u feministi鑛e bajke o lijepoj budu鎛osti i u to da sam ja samo jedan bolesni mizoginist.
04.02.2015. 07:05
mila:
KAZNENI ZAKON
(1) Tko prijavi neku osobu da je po鑙nila kazneno djelo iako zna da to nije istina, a radi se o kaznenom djelu za koje pokretanje kaznenog postupka nije prepu箃eno privatnoj tu綽i ili povodom prijedloga, ili tko za takvo djelo podmetanjem tragova ili na drugi na鑙n izazove pokretanje kaznenog postupka protiv osobe za koju zna da nije po鑙nitelj kaznenog djela,
kaznit 鎒 se nov鑑nom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Tko prijavi da je po鑙njeno kazneno djelo iako zna da to nije istina, a radi se o kaznenom djelu za koje pokretanje kaznenog postupka nije prepu箃eno privatnoj tu綽i ili povodom prijedloga ili tko sebe prijavi da je po鑙nio takvo djelo iako to nije istina,
kaznit 鎒 se nov鑑nom kaznom do sto dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do tri mjeseca.


ZAKON O ZA㏕ITI OD NASILJA U OBITELJI
萳anak 4.
Nasilje u obitelji je:
– svaka primjena fizi鑛e sile ili psihi鑛e prisile na integritet osobe,
– svako drugo postupanje jednog 鑜ana obitelji koje mo緀 prouzro鑙ti ili izazvati opasnost da 鎒 prouzro鑙ti fizi鑛u i psihi鑛u bol,
– prouzro鑕nje osje鎍ja straha ili osobne ugro緀nosti ili povrede dostojanstva,
– fizi鑛i napad bez obzira da li je nastupila tjelesna ozljeda ili ne,
– verbalni napadi, vrije餫nje, psovanje, nazivanje pogrdnim nazivima i drugi na鑙ni grubog uznemiravanja,
– spolno uznemiravanje,
– uho餰nje i svi drugi na鑙ni uznemiravanja,
– protupravna izolacija ili ograni鑑vanje slobode kretanja ili komuniciranja s tre鎖m osobama,
– o箃e鎒nje ili uni箃enje imovine ili poku筧j da se to u鑙ni.
萳anak 18.
(1) 萳an obitelji koji po鑙ni nasilje iz 鑜anka 4. ovoga Zakona kaznit 鎒 se za prekr筧j nov鑑nom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna ili kaznom zatvora do 60 dana.
(2) 萳an obitelji koji ponovi nasilje u obitelji kaznit 鎒 se za prekr筧j nov鑑nom kaznom u iznosu od najmanje 5.000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 15 dana.
(3) Punoljetni 鑜an obitelji koji u nazo鑞osti djeteta ili maloljetne osobe po鑙ni nasilje u obitelji kaznit 鎒 se za prekr筧j nov鑑nom kaznom u iznosu od najmanje 6.000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 30 dana.
(4) Punoljetni 鑜an obitelji koji ponovi nasilje u obitelji iz stavka 3. ovoga 鑜anka kaznit 鎒 se za prekr筧j nov鑑nom kaznom u iznosu od najmanje 7.000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 40 dana.
(5) Ako je nasilje iz stavka 3. ovoga 鑜anka po鑙njeno na 箃etu djeteta ili maloljetne osobe po鑙nitelj 鎒 se kazniti za prekr筧j nov鑑nom kaznom u iznosu od najmanje 7.000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 40 dana.
04.02.2015. 08:50
Bocko:
Mila,
ti 緀li o pravu raspravljati s nekim tko je odmah prepoznao da si citirala 鑜anak starog Kaznenog zakona?

Ti misli da se ja bez veze "hvalim" da pravnici misle da sam pravne struke?

Ako misli da 'to svi znaju', probaj to pokazati raznim odvjetnicima kao da im 緀li postaviti pitanje u vezi tuma鑕nja 鑜anka, pa vidi ho鎒 li ti ijedan odmah prepoznati da se radi o 鑜anku starog KZ.


04.02.2015. 11:01
mila:
Poku筧jmo sada biti realni, postoje zakoni koji bi trebali osigurati pravdu, ali to nije uvijek tako, potrebno je i postaviti mehanizme koji 鎒 tu pravdu provesti. Osim toga postoji razlika u objektivnoj i subjektivnoj pravdi. Objektivna pravda je ona koja je temeljena zakonom iako i ta pravda nije uvijek stvarna pravda, ali je ona koja je snazi i koja se mora po箃ivati, a ista je isto tako podlo緉a promjenama. 萫sto neki zakoni pogoduju odre餰noj skupini ljudi. Subjektivno mislim upravo pravnoj struci. Oni nemaju apsolutno nikakve odgovornosti za obavljen ili neobavljen posao. Subjektivna pravda je ona pravda koju osoba vidi iz svoje perspektive, koja mo緀 ali i ne mora biti objektivna.
Uzmimo npr. neki nevezani zakon za ovu temu. Npr. Zakon o PDV-u.
Taj zakon stupio je na snagu ve podosta vremena, ali jednostavno nije imao mehanizme za djelatnosti koji rade s gotovinom da se pravi鑞o sprovede. Tako da su obrtnici, ugostitelji, frizeri........ na temelju istog postoje鎒g zakona prijavljivali svaki peti ra鑥n i to godinama.
Uzmimo i to da je neisplata pla鎍 ka緉jivo djelo, isto tako nikako da za緄vi i puno, puno jo toga.
Sad do餴mo na temu o kojoj raspravljamo. Uzmimo la緉e prijave za obiteljsko nasilje, silovanje......
Ja sam naravno na strani pravde, na strani da se svako kazneno djelo mora dokazati, treba postojati istra緉e radnje, dokazati ne鑙ju krivnju i u slu鑑ju da je la緉o prijavljeno mora to biti ka緉jeno ali i ne samo to ve i treba od箃etiti onog kojeg se la緉o prijavilo.
No naravno Zakon mora postojati i po zakonu se mora djelovati jer stvarne 緍tve onda nemaju nikakvu za箃itu. Ono 箃o je najbitnije je da zakoni moraju 箃ititi stvarne 緍tve. Da, ovaj pravosudni poredak djeluje tako da si pravdu mo緀 priu箃iti samo netko, ali i ne svi, da se nekada vi筫 isplati ne boriti se, jer tako gubi sve ali ne gubi i vi筫 od svega ( mora se zadu緄vati) da bi ishod ovisio o pravniku koji ne odgovara za svoja djela ili nedjela u postupku, ali itekako zara鑥nava, i da si prepu箃en nemilosti dok se slu鑑j ne rije筰, a slu鑑j mo緀 potrajati i godinama, 箃o ne garantira pravi鑑n ishod. U瓵S.
Zar vi zaista mislite da u ovoj dr綼vi PRAVDU nemaju isklju鑙vo mu筴arci? Uvijek je bilo i biti 鎒 ljudi koji 鑙ne zlo鑙ne, izbjegavaju ili zaobilaze zakone, skrivaju zlo鑙ne, podme鎢 zlo鑙ne, prebacuju krivnju, la緉o svjedo鑕, la緉o okrivljuju...... i svi se oni kada daju iskaze smatraju nedu緉i. Zato treba ispravno procijeniti i ispitati svaku pojedina鑞u situaciju, a ne okrivljavati jednu skupinu na 箃etu druge.
Osobno, 綼losno je 箃o u dana筺jem svijetu, sa toliko zakona koji obuhva鎍ju i najmanje detalje, pravda je toliko nedosti緉a.
Evo, malo sam googlala i 鑙tam, la緉e prijave za razbojni箃vo, za fizi鑛i napad, za kra饀, za koruptivne radnje....... ima tu svega.
Stvar je u tome da nas postoje鎖 sistem i borba za goli opstanak 鑙ni sve manje ljudima a sve vi筫 zvjerima.
04.02.2015. 11:19
mila:
Da se ispravim.

La緉o prijavljivanje kaznenog djela
萳anak 304.tt

(1) Tko prijavi neku osobu ili podmetne tragove koji upu鎢ju na to da je po鑙nila kazneno djelo, iako zna da to nije istina, a ne radi se o kaznenom djelu koje se progoni po privatnoj tu綽i,

kaznit 鎒 se kaznom zatvora do tri godine.

(2) Tko la緉om prijavom, podmetanjem tragova ili na drugi na鑙n izazove pokretanje kaznenog postupka protiv osobe za koju zna da nije po鑙nitelj kaznenog djela, a ne radi se o kaznenom djelu koje se progoni po privatnoj tu綽i,

kaznit 鎒 se kaznom zatvora od 筫st mjeseci do pet godina.

(3) Tko prijavi da je po鑙njeno kazneno djelo iako zna da to nije istina, a ne radi se o kaznenom djelu koje se progoni po privatnoj tu綽i, ili tko sebe prijavi da je po鑙nio takvo djelo iako zna da to nije istina,

kaznit 鎒 se kaznom zatvora do jedne godine.
04.02.2015. 11:42
mila:
Uzmimo primjere:

1. La緉o prijavila silovanje- dobrovoljno pristala na spolni odnos, razlog prijave, osje鎍j iskori箃enosti nije joj pru緄o dovoljno pa緉je.

2. Stvarno silovanje- Pod prijetnjom npr. hladnog oru緅a, prisilio na spolni odnos.

Tko tu 箃o mo緀 dokazati, a kako za箃ititi 緍tvu.
04.02.2015. 12:35
jo jedno mu筴o:
@mila
Kad smo kod dokazivanja u takvim slu鑑jevima primjenjuje se famozna "sudska praksa". Drugim rije鑙ma postoji nepisani dogovor izme饀 sudaca kako postupati u slu鑑jevima koji nisu jasno i jednozna鑞o definani. Suci uglavnom previ筫 ne odstupaju od nekih "utabanih staza".

Npr. u slu鑑ju kaznenog djela seksa bez pristanka KZ 鑜anak 152 pi筫:

(1) Tko s drugom osobom bez njezinog pristanka izvr筰 spolni odno筧j ili s njim izjedna鑕nu spolnu radnju ili navede drugu osobu da bez svog pristanka s tre鎜m osobom izvr筰 spolni odno筧j ili s njim izjedna鑕nu spolnu radnju ili da bez svog pristanka nad samom sobom izvr筰 sa spolnim odno筧jem izjedna鑕nu spolnu radnju,
kaznit 鎒 se kaznom zatvora od 筫st mjeseci do pet godina.

(2) Po鑙nitelj koji je bio u otklonjivoj zabludi glede postojanja pristanka iz stavka 1. ovoga 鑜anka , kaznit 鎒 se kaznom zatvora do tri godine.

(3) Pristanak iz stavka 1. ovoga 鑜anka postoji ako je osoba svojom voljom odlu鑙la stupiti u spolni odno筧j ili s njime izjedna鑕nu spolnu radnju i bila je sposobna donijeti i izraziti takvu odluku. Smatra se da takvog pristanka nema osobito ako je spolni odno筧j ili s njime izjedna鑕na spolna radnja izvr筫na uz uporabu sile ili prijetnje, prijevare, zlouporabom polo綼ja prema osobi koja se prema po鑙nitelju nalazi u odnosu zavisnosti, iskori箃avanjem stanja osobe zbog kojeg ona nije bila sposobna izraziti svoje odbijanje, ili nad osobom kojoj je protupravno oduzeta sloboda

Sudac vrhovnog suda Marin Mr鑕la objasnio je kako 鎒to izgledati u praksi pa u svezi ovog zakona ka緀:

"甧li se naglasiti da svaka primjena sile ili prijetnje podrazumijeva izostanak pristanka i da nije nu緉o da o箃e鎒na osoba pru綼 otpor. Osoba koja je okrivljena mo緀 dokazivati da je pristanka bilo, ali teret dokazivanja je na toj osobi. Tu緄telj mora dokazati da je bio spolni odnos, a okrivljena osoba tada mo緀 dokazivati da je bilo pristanka – potrudio se sudac Vrhovnog suda objasniti novost."

Jedna tipi鑞a implementacija Istambulske konvencije gdje pravda tj. pravo "nosi suknju". Ovakvo tuma鑕nje zakona jasno odstupa od temelja pravnog sustava i sada nije potrebno dokazivati krivnju ve nevinost.
Iz ovakvog pristupa zakonu jasno je vidljivo kako su se strategije "svaka tre鎍 pretu鑕na" i "svaka 20-a prijavljuje silovanje" itekako isplatile. Stvaranje predod綽e o mu筴arcu kao ultimativnom nasilniku i 緀ne koja mo緀 biti samo 緍tva koja se, kada je i agresivna, samo brani materijalizirana je u ovakvom tuma鑕nju zakona. Pravobraniteljica "za ravnopravnost spolova" najavila je daljnje napore u edukaciji represivno-pravnih subjekata kako bi se ovaj stav pro筰rio na sve sporove koji u pozadini mogu imati rodni/spolni karakter. Njoj je naime 鑥dan broj prijava za obiteljsko nasilje u 2013. godini gdje su 緀ne bile zastupljene sa 43%. Iako taj broj sasvim odgovoara novijim studijama rje筫nje je odmah prona餰no u postupanju policije koja nije sposobna razlikovati osobu koja se brani od nasilnika.
Mi筶jenja sam kako se na taj broj treba naviknuti jer su mlade 緀ne sve svjesnije 鑙njenice da se igranjem na kartu "slabijeg spola" dosta mo緀 profitirati, a s druge strane kroz sustav sve vi筫 feminizirani mladi mu筴arci nemaju problema sa "patrijarhalnim obrascima" po kojim 鎒 prije napraviti samoubojstvo nego priznati da ih 緀na zlostavlja.
04.02.2015. 13:44
mila:
"甧li se naglasiti da svaka primjena sile ili prijetnje podrazumijeva izostanak pristanka i da nije nu緉o da o箃e鎒na osoba pru綼 otpor. Osoba koja je okrivljena mo緀 dokazivati da je pristanka bilo, ali teret dokazivanja je na toj osobi. Tu緄telj mora dokazati da je bio spolni odnos, a okrivljena osoba tada mo緀 dokazivati da je bilo pristanka – potrudio se sudac Vrhovnog suda objasniti novost."

Pa to je gore navedena situacija pod to鑛om dva.

Pristala je ali pod prijetnjom. Pristala je iz straha.

Ovdje kao da cijela pri鑑 biva izme饀 tu緄telja i tu緀nika.
Ne bi trebalo ovdje izostaviti ni istra緉e radnje, koje idu uz cijelu pri鑥.
Jer predmet mora sadr綼vati: biolo筴o medicinsko vje箃a鑕nje, izjave svjedoka, ispise poziva, dokazni materijal s mjesta-tragovi, i druge istra緉e radnje. Internet je pun vijesti o la緉im prijavama silovanja, kako, ako svi po gore navedenom pravu " po suknji" bivaju osu餰ni.
Po takvom pravu ne bi ni bilo la緉ih prijava. Ne?

Znam, da mora biti jako te筴o biti la緉o optu緀n, ali se to mo緀 dogoditi svima nama, i to po bilo kojem pitanju.



04.02.2015. 15:49
:
Mila,ti kao da si pala s Marsa i to na planet koji nije Zemlja. A 箃o je najbolje, 鑙ni kao da je ve鎖na 緀nskih komentatorica ovdje na Libeli takva.

﹖o ti misli kako silovanje izgleda: da silovatelj prvo preko fejsbooka i ostalih dru箃venih mre綼 prvo najavi kada 鎒 i koga silovati. Zatim da dok ide silovati po cesti zaustavlja ljude i opet im govori koga 鎒 i kad silovati i na kraju jo pozove na desetine svjedoka koji 鎒 svjedo鑙ti samom 鑙nu.

Istra緉e radnje koje si ti navela mo緀 uzmati kao ne箃o jako, jako relevantno samo netko tko nema pojma o pravim postupcima optu綽i za silovanje. One su vi筫 kao neki putokazi, indicije, koje idu u prilog pri鑙 jedne ili druge strane, ali u kona鑞ici ne moraju zna鑙ti ni箃a.

Preko 95% silovanja odvija se izme饀 nasilnika i 緍tve bez prisutnosti svjedoka i bez nedvojbeno utvr餰nih (te筴ih) tjelesnih ozljeda ostaje rije protiv rije鑙. Zato je silovanje uvijek bilo jako te筴o dokazati i zato je u sudskoj praksi sasvim sigurno bilo dosta slu鑑jeva na 箃etu 緀na.

Ali jedna se neprava ne mo緀 ispravljati drugom nepravdom. A svi ovi zakoni kojima je u sr緄 dokazivanje pristanka ne da nemaju veze s pravom nego nemaju veze niti sa zdravim mozgom.

Evo ti jedan tipi鑑n primjer koji je po tim zakonima nedvojbeno silovanje: 緀na si recimo mo緀 malo popiti ili uzeti neku drogu. Posve dobrovoljno, dakle, bez ikakve prisile. A kako i alkohol i neke vrste droga slabe seksualne inhibicije, opet se posve dobrovoljno upustiti u spolni 鑙n. Ali drugo jutro, mo緀 je oprati gri緉ja savjesti. Iz bilo kojeg razloga - nije va緉o sad kojeg. I ako sad ta 緀na ode prijaviti svog sino鎛jeg ljubavnika, on je "nedvojbeno i automatski" po tim novim zakonima silovatelj.

Ali ja bih jo vi筫 zao箃rio stvar - ako se se pijanstvo ili drogiranost nikad i nigdje ne uzimaju kao olakotna, nego katkada 鑑k i kao otegotna okolnost (npr. u prometu) kako to da 緀na koje se dobrovoljno i svjesno dovela u situaciju u kojoj "lak筫" mo緀 postati 緍tva ne snosi ama ba nikakvu odgovornost?
05.02.2015. 11:08
:
I jo ne箃o jako va緉o. U tzv. specijalnom ratu i obavje箃ajnom poslu postoji ne箃o 箃o se naziva "korisnim idiotima", to su ljudi koji potpoma緐 jednu stvar 鑕sto misle鎖 da 鑙ne ne箃o sasvim drugo, upravo suprotno od onoga za 箃o su iskori箃eni.

Svi zakoni koji su uveli automatizam u izjedna鑑vanju silovanja i tzv. zloupotrebe polo綼ja naveliko se obijaju o glavu upravo 緀nama. Kako tamo gdje takvi zakoni postoje u osnovnom i srednjem 筴olstvu daleko, daleko najve鎖 broj djelatnika 鑙ne 緀ne, doga餫 se prava po筧st 緀nskih "silovanja". I osuda.

Tako da... 箃o ste posijale to 鎒te i po緉jeti.

Meni je tu zanimljiva jo jedna stvar - a ta je da brojnost tih slu鑑jeva ukazuje na to da 緀ne u biti imaju puno manju dru箃venu inhibiciju i kontrolu seksualanosti.

A obi鑞o se mu筴arce optu緄valo da ne mogu "onu stvar" dr綼ti u ga鎍ma.
05.02.2015. 11:20
mila:
Ma daj provokator molim te. Ubojica isto tako najavi na dru箃venim mre綼ma 箃o kani u鑙niti, pa onda na cesti zaustavlja ljude i govori im kako 鎒 i koga ubiti i na kraju pozove desetine svjedoka koji 鎒 svjedo鑙ti o samom 鑙nu.
A ubojstva se ne odvijaju naj鑕规e izme饀 ubice i 緍tve?
Pa ipak se provode istra緉e radnje.
Naravno da 鎒 optu緀ni biti u istra緉om zatvoru, u鑙nio ili ne u鑙nio ne箃o, pa pobogu optu緀n je, da ne bi utjecao na svjedoke ili prikrio, uklonio dokaze i bla, bla.
Treba isto tako razlikovati istra緉i zatvor i zatvor po presudi, tj. odslu緀nje zatvorske kazne. Ne?
A ako nisi kriv i to se doka緀, ima pravo na naknadu za neopravdane osude, neutemeljenog ili nezakonitog pritvora i neutemeljenog uhi鎒nja.
www.google.hr/?gfe_rd=cr&ei=R23TVLSLE-WH8Qflr4CYBw&gws_rd=ssl

05.02.2015. 14:18
mila:
Sorry, krivo postavljen link.
Ma potra緄 na Google-naknadu za neopravdane osude, neutemeljenog ili nezakonitog pritvora i neutemeljenog uhi鎒nja
05.02.2015. 14:21
:
Smatram da je krajnje smije筺o raspravljati ako ti u istu ravan stavlja dokazivanje ubojstva i dokazivanje silovanja.

Je li tebi jasno da su nedvojbeni materijalni dokaza silovanja prije iznimka negoli pravilo. O鑙to nije.

﹖o se ti鑕 nadoknade 箃ete odba鑕nih prijava i pobijenih optu綽i u samom postupku, o tome vjerujem da 鎒 Bocko imati 箃o napisati.

Ali vidim ja... tebi je sve to ma鑚i ka筧lj... pa kaj, ode malo u pritvor, malo te razvla鑕 po novinama... malo te susjedi, kolege, pa i prijatelji gledaju ispod oka... ma nema veze, jel?

A vidim da ti ti uop鎒 nije ni jasna koncepcija tzv. seksa bez pristanka ili bilo kojeg sli鑞og zakona u svijetu gdje se ti jednostavno ne mo緀 obraniti u odre餰nim okolnostima koje uop鎒 ne moraju imati apsolutno nikakve veze sa silovanjem. Dao sam ti primjer.

Oprosti Mila, ali ti ili ne razumije vrlo jednostavne stvari ili namjerno trola.
05.02.2015. 15:41
mila:
Oprosti provokatore, ali ja razumijem, da silovanja i poku筧ja silovanja ima, i da se 緍tva mora 箃ititi.Ovdije uop鎒 nije rije samo o mu筴arcima i 緀nama, ovdije je rije o svim oblicima, mu筴o-mu筴o, mu筴o-緀nsko, 緀nsko-緀nsko, odrasli-djeca.
Ja ne banaliziram optu綽e za la緉o silovanje koliko ti banalizira samo kazneno djelo silovanja.
Zlo鑙ni su zlo鑙ni i treba ih ka緉javati.I da uspore饀jem ubojstvo s silovanjem, oba su zlo鑙ni.
Nemali broj 緀na danas budu prevarene, otete, preprodane, kori箃ene kao prisilne prostitutke i na kraju ubijene.Neke budu silovane pa ubijene...itd.dakako ima te緄h i lak筰h vrsta silovanja ili silovanja u poku筧ju, ali oni se tretiraju kao takvi.
Ti sad tu meni pri鑑 bajke, da se sad svaki mu筴arac mo緀 na鎖 u situaciji da se poseksao pa da je ona za綼lila i prijavila ga za silovanje i da 鎒 on kao takav biti OSU蠩N za silovanje.Mo緀 mislit.

05.02.2015. 17:34
Bocko:
@mila
Dozvoli da ti objasnim pravni presedan koji je sada unatrag kojih godinu dana uveden i kod nas.
U dr綼vama koje se hvale demokracijom u pravosu饀 vrijedi sveto pravilo da je osoba nevina dok joj se ne doka緀 krivnja, i da je za kaznena djela u kojima je tu緄telj 'dr綼va' teret dokazivanja krivnje na tu緄teljstvu.
Sada je to na鑕lo ukinuto.
Sada je uveden zakon po na鑕lima radikalnog feminizma.
Sada svaka 緀na koja prijavljuje silovanje mora jedino dokazati da se dogodio spolni odnos. O njenoj volji ovisi ho鎒 li seksualni odnos prijaviti kao silovanje. A kada prijavi:
OPTU瓻NI MORA DOKAZATI DA NIJE SILOVATELJ !
Kako da to doka緀?

Vidi kako su se s tim sprdali jo i prije negi su u USA uveli onaj idiotski zakon YES means YES:

www.youtube.com/watch?v=f--u_puzhGs

Kui da 鎒 sada svaki par morati sa sobom imati odvjetnike? Tebi je to mo綿a smije筺o, ali zamisli da ima sina i da on tako bude optu緀n i da mu to uni箃i 緄vot!



Pravo silovanje kakvo ti opisuje je zapravo vrlo rijedak zlo鑙n. I za svaki seksualni odnos kojem se 緀na makar pasivno opirala u pravilu postoje forenzi鑛i dokazi.


Silovanje se nikad i nigdje u ure餰nim dru箃vima nije toleriralo.
Mu筴arci optu緀ni za silovanje, pravo ili la緉o, u ure餰nim dru箃vima bili su oduvijek lin鑟vani, premla鎖vani, ubijeni iz osvete, ...Drugi mu筴arci su oduvijek takve prezirali , izop鎍vali i proganjali. Zakon u pravilu nema milosti prema takvima, tako da o da i la緉o optu緀ni budu sa jednakom gorljivo规u proganjani. U povijesti, zakonska kazna za silovanje 鑕sto je bila smrt, kastracija ili osljepljivanje po鑙nitelja.
萢k i od same mogu鎛osti da budu la緉o optu緀ni mu筴arcima se okre鎒 緀ludac. La緉o optu緀n, 鑑k i bez ikakvih dokaza osim rije鑙 緀ne, mu筴arac mo緀 izgubiti ugled, karijeru ili 鑑k biti napadan iz tobo緉je osvete. Od svih la緉ih optu綽i mu筴arac se najvi筫 boji upravo optu綽e da je silovatelj.

Poku筧j shvatiti da je mu筴arac koji je la緉o optu緀n za silovanje danas u prosjeku 鑑k i te綼 緍tva nego 緀na koja je stvarno silovana !
甧na ima kao 緍tva svaku za箃itu i pomo, pravo na anonimnost, za箃itu na sudu, psiholo筴u pomo, materijalnu pomo, podr筴u sa svih strana.
La緉o optu緀ni mu筴arci nemaju ni箃a.
Ako misli da pretjerujem, usporedi broj samoubistava silovanih 緀na i la緉o optu緀nih mu筴araca.

Feminizam nam sustavno podvaljuje brojku od 2% la緉ih prijava za silovanje. Taj mit vu鑕 korijene iz neke knjige iz 70-tih godina, u kojoj se autorica pozvala na neke anonimne izvore iz policije.
U stvarnosti, postotak la緉ih prijava za silovanje je izme饀 50% i 95%.

05.02.2015. 19:51
:
Ma Bocko, vidi da nas ili zatrolava ili stvarno ne razumije. U oba slu鑑ja stvarno nema smisla gubiti 緄vce i tro筰ti vrijeme.

Pitao sam te ve za Kaliforniju i zakon yes means yes. Koliko sam shvatio on za sada vrijedi samo na kampusima, je l?
05.02.2015. 20:40
Bocko:
To zasad vrijedi samo na kampusima koji primaju donacije od dr綼ve, jer za pravo je taj zakon toliko idiotski i protivan pravnim normama da ga je mogu鎒 primjeniti jedino tako da dr綼va ucjeni univerzitete uskratom subvencija.
Ono 箃o je dodatni apsurd je da taj zakon vrijedi 鑑k i za parove koji su u braku i studiraju na istom kampusu!

Ina鑕, ba sam neki dan 鑙tao jedan zanimljiv 鑜anak jedne psihijatrice koja postavlja tezu da je rape culture histerija u stvari svojevrsna religijska histerija. Uzrok su besciljan lagodan 緄vot bez stvarnih izazova dana筺jih mladih nara箃aja i slabljenje klasi鑞ih religija.
Pa bih na to nadodao jednu svoju misao:
Ako ova histerija jest svojevrstan nadomjestak religije za 緀ne (i Mangine) koje su prodale du箄 feminizmu, 箃o ako s vremenom mase mu筴ih studenata na饀 utjehu u jednako radikalnim ideologijama - npr. u radikalnom Islamu?


Sve ovo ne sprije鑑va sve radikalniju manjinu feministica da zagovaraju da se zakon primjeni i na op鎢 populaciju.

06.02.2015. 05:44
mila:
Ja zaista ne razumijem o 鑕mu vi pri鑑te.
Idemo redom.
1. Silovanje kao kazneno djelo ure餰no je kaznenim zakonom
2. Postupanje u vezi s silovanjem- kao i svim ostalim kaznenim djelima navedenim u kaznenom zakonu u pravnom smislu ure餰no je Zakonom
o kaznenom postupku.

Isti zakon o kaznenom postupku u 鑜. 3 ka緀:
Svatko je nedu綼n i nitko ga ne mo緀 smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomo鎛om sudskom presudom ne UTVRDI KRIVNJA.

U kaznenom postupku, za razliku od gra餫nskog parni鑛og postupka. –teret dokaza uvijek le緄 na jednoj strani, na strani dr綼vnog odvjetnika ili tu緄telja. Ali kako je u interesu okrivljenog da i sam pridonese rasvjetljavanju doga餫ja, mo緀 u svoju obranu iznositi i dokaze koji idu njemu u prilog. ﹖o se u pravilu gotovo u svim kaznenim postupcima i doga餫. Tim postupanjem okrivljeni ne dokazuje ve brani svoju nevinost. A to presumptivno nije ista stvar.

Braniti svoju pravednost ili dokazivati svoju pravednost to su dvije kategorije koje se me饀sobno isklju鑥ju.
06.02.2015. 10:09
mu筴o:
@ mila mogla si citirat i zakon o kaznenom postupuku koji 緍tvama seksualnih delikata pruza posebna prava, odnosno ukinute su neke procedure koje sluze da nevini ne bi zavr筰li u zatvoru, plus toga postoji i pravnilnik o postupanja sa 緍tvama sekulanog nasilja koji te筴o kr筰 osnovna ljudska prava bitno suzava optuzenom pravo na obranu nema obrana i optuzba pravo na istovjetnost " oruzja" postoje procedure koje dokaze 鑙ne upitnim
06.02.2015. 13:52
mila:
Da naravno, i pravilnik o postupanju i uputstvima o pristupanju seksualnom odnosu je na snazi :-)
06.02.2015. 17:58
mila:
Jos bih o tome rekla da je kod odmjeravanja kazne bitan i modalitet radnje i svojstvo 緍tve, pa se ocjenjuju i olakotne i otegotne okolnosti.
Olakotne okolnosti -prethodni spolni 緄vot 緍tve, na鑙n na koji je odjevena, gdje se nalazila u vrijeme po鑙njenja djela, doba dana,je li dragovoljno i筶a do mjesta,je li prije 鑙na bilo nje緉osti, preljub 緍ve,razo鑑renje prekidom veze po鑙nitelja, o鑙nstvo, brak, slabo imovinsko stanje, nezaposlenost,lo筫 zdravlje, dobro pona筧nje tijekom postupka, protok vremena od po鑙njenja djela, problemati鑞o djetinjstvo, starija dob,oprost 緍tve,kajanje,sudioni箃vo u ratu, ljubomora.
Otegotne okolnosti su: prethodne osude,brutalnost, uporaba sile i prijetnji, oduzimanje slobode, vi筫struki spolni odno筧j,te筴e posljedice djela,nezakoniti boravak u RH,sklonos 鑙njenju kaznenih djela, te da 緍tva nije dala povoda za po鑙njenje djela.
06.02.2015. 18:42
mu筴o:

@ mila prethodni spolni 緄vot 緍tve je zabranjeno po zakonu iti pitat a kamoli da bi to moglo se uzeti kao olakotna okolnost
06.02.2015. 19:01
mila:
Mu筴o pod prethodnim spolnim 緄votom 緍tve smatra se:
je li imala ili nije imala spolnih odnosa prije toga, ili u krajnjem slu鑑ju da li se bavila prostitucijom.....u istrazi i u svjedo鑑nstvima sva箃a mo緀 iza鎖 van a da ne treba ni pitati.
06.02.2015. 19:59
mila:
A po kojem je zakonu to zabranjeno pitati?
06.02.2015. 20:01
mila:
Sada bih se malo osvrnula i na gornji Bockov komentar, gdje navodi da se ignorira nasilje prema djeci, starijim i nemo鎛ima ili 鑑k i nasilje me饀 bra鎜m i sestrama.
Ja ne znam gdje vi izvla鑙te te podatke, ali ja eto u
Zakonu o za箃iti od nasilja u obitelji 鑙tam u 鑜anku 3.u smislu tog zakona tko sve 鑙ni obitelj- pa pro鑙tajte da sve redom ne nabrajam, zapravo su obuhva鎒ni svi.I svi po鑙nitelji neovisno o spolu jednako su odgovorni.
Dalje taj isti zakon u 鑜.6 ka緀 da su interesi djeteta izlo緀nog obiteljskom nasilju prioritetni u svim postupcima.
萳.7 obuhva鎍 i istospolne zajednice da se u istom ne bi ne箃o propustilo.
Pa za kraj samo da navedem da se i prema ovom zakonu primjenjuju odredbe Prekr筧jnog, zakona o kaznenom postupku i zakonima o sudovima za mlade, u slu鑑ju i da je dijete nasilnik.
06.02.2015. 20:27
mu筴o:
Zakon o kazenom postupuku, protokol o postupanju sa 緍tvama seksulanog nasilja
07.02.2015. 09:06
mila:
U kojem 鑜anku?
07.02.2015. 09:54
mu筴o:
to sam davno prou鑑va neznan sad napamet koji 鑜anak pro鑙taj zapamtio sam iz protokola da policija samo iznimno moze utvr餴vat da sperma ne pripada po鑙nitelju 箃o bi zna鑙lo da ako 鑟vjek insistira da se provodi vje箃a鑕nje koje bi nedvojbeno potvrdilo da on nije kriv, to policija moze napravit samo iznimno, a za箃o samo iznimno jer je onaj koji je pisao te protokole zabrinut da bi takvim vje箃a鑕njem moglo otkrit da se 緍tva seksala i sa nekim drugim ali su eto toliko milostivi da u iznimnim slu鑑jevima dopu箃aju da 鑟vjek dokaze svoju nevinost, jer eto pravo 緍tve da 鑥va tajnost svoj seksualni 緄vot je mnogo vaznija nego da netko nevin trune u zatvoru samo u iznimnim slu鑑jevima je dopu箃eno radit vje箃a鎒nje

upravo ono 箃o si ranije napisala da se utvr饀je jeli 緍tva imala prije sa nekim odnose
postoji odredba di je to strogo zabranjeno, ali se iznimno moze utvr餴vat da sperma ne pripada optuzenom, tu ostaje nejasno 箃o je sa ostalim biolo筴im trgovima moze li se radit njihova forzeni鑛a analiza jer je ostavljen prostor samo u iznimnim situacijama za analizu sperme, 鑥o sam za slu鑑j gdje je 鑟vjek 6 mjeseci u zatvoru 鑕kao nalaz dnk testiranja koji ga je oslobio, to testiranje traje desetak min a on je to 鑕kao 6 mjeseci.
07.02.2015. 12:34
mila:
Molim te mu筴o odustani dok se ne informira.Protokoli govore o obvezama nadle緉ih tijela u postupanju sa 甊TVAMA.
Oni nemaju nikakve veze sa po鑙niteljima.
I pro鑙taj 箃o u njima pi筫.
07.02.2015. 13:35
:
Mila, dosadna si vi筫. Mi smo ovdje pisali i raspravljali o novom kaznenom djelu koje se zove seks bez pristanka i svim takvim i sli鑞im zakonima po svijetu.

Mislim... zar ne vidi ta ispada smije筺a. To je kao da ti ka緀 da crnci u Africi nemaju 箃o jest, a ja ti odgovorim, ali Kinezi su posadili dosta ri緀.
07.02.2015. 14:53
mila:
Ma daj provokatore, vi ste govorili o nekakvom pravnom presedanu, i bla bla glupostima koje se iz nikakvih zakona na snazi ne mogu is鑙tati.
Va筫 dokazivanje se svodi na neke populisti鑛e gluposti, vijesti iz nekakvih tiskovina, sumnjivih linkova interpretirane na poznat mu筴i na鑙n.
Ne ne vidim da ispadam smije筺a, ni箃a vi筫 nego 箃o ste vi smije筺i meni.

07.02.2015. 15:45
mu筴o:

@mila ovi tvoji spinovi su sjajni

evo pogledaj citiram sa foruma hr "Orak jasan bija prisutan kad muz sidi i neobavezno prica sa svima koji side za stolon
i zena mu zasulja pepeljaru kristalnu u glavu jer od sto svog govora sto od zamora drugi judi nije cua dajoj doda kruva pijana ka avstralijski kljunas
znas staje policija napravila
moraje pokupit svoje stvari za osobnu ihigijenu i u motel
iz svoje kuce alo dase zena smiri "
www.forum.hr/showthread.php?t=858167&page=16

07.02.2015. 18:02

Stup srama

Iz drugih medija

AEM