Odlukom Europskog suda za ljudska prava u slučaju Konovalova protiv Rusije od 9. listopada 2014., zaključeno je da su ljudska prava žene na privatnost i informirani pristanak na medicinske postupke bila ugrožena prisustvom studenata/ica medicine koji su promatrali porođaj gospođe Konovalove. Sud je ponovio svoje mišljenje iz slučaja Ternovszky protiv Mađarske, da je način na koji žena rađa i rodi osnovni dio njene privatnosti i autonomije: “Članak 8. uključuje fizički integritet osobe, s obzirom da je nečije tijelo najintimniji dio privatnog života. Stoga medicinska intervencija, čak i ako je minimalno važna, predstavlja uplitanje u ovo pravo”, navodi sud u svojoj presudi.
To znači da je od prošlog tjedna, na cijelom području Europske unije ženino pravo odlučiti želi li na svom porodu imati studente i studentice medicine te da bolnica ima obavezu pitati ženu dopuštenje za njihovo prisustvovanje porođaju koje žena kasnije može opovrgnuti. Nadalje, bolnica ima dužnost objasniti ženi koja rađa točno kako će studentice i studenti biti uključeni u njenu skrb.
Yevgeniya Konovalova je 1999. godine rađala svoje prvo dijete u sveučilišnoj bolnici u Sankt Petersburgu u kojoj studentice i studenti medicine prisustvuju porođajima. Pri ulasku u rodilište gospođi Konovalovoj je dat letak u kojem je objašnjeno da su u rodilištu prisutni studenti koji su na praksi i/ili specijalizaciji. Međutim, ona nije dala pisani pristanak za njihovo prisustvovanje porodu te tvrdi da kad joj je rečeno da će studenti biti prisutni, ona nije bila u stanju odgovoriti odnosno usprotiviti se tome.
Situacija u hrvatskim rodilištima je šarolika i tek se u rijetkim rodilištima vodi računa o privatnosti rodilja, navode u udruzi Roda.
“Mnoge korisnice Rodina foruma i društvenih mreža na kojima je Roda prisutna komentiraju da su doživjele da im kroz prostoriju gdje rađaju prolaze nepoznati ljudi, od kojih se tek rijetki predstave. U većini rodilišta je istovremeno ograničena pratnja rodilji bliske osobe na način da se pratnji dozvoljava prisustvovanje isključivo samom kraju poroda, dok se ženi u trudovima, kad joj najviše treba emocionalna podrška, uskraćuje mogućnost podrške bliske osobe. Istovremeno, uvijek ima vremena i uvjeta za boravak studenata i učenika u istom prostoru”, kažu u Rodama.
“Iako smatramo da je važno studentima pružiti priliku za učenje kroz kliničke prakse, to ne smije biti u koliziji sa ženinim pravom na privatnost dok rađa, a svaka osoba koja je prisutna na porođaju ili pruža ženi skrb, trebala bi se predstaviti rodilji i objasniti što će raditi. Zato pozdravljamo odluku Europskog suda za ljudska prava koji potvrđuje da je pravo na dostojanstven porod i ljudsko pravo, te da se prakse u rodilištima diljem Europe moraju mijenjati tako da se, osim o sigurnosti i zdravlju rodilje i djeteta, jednako vodi računa o njihovom dostojanstvu i privatnosti. Isto tako smatramo da je vrijeme da se u svim rodilištima konačno omogući neuvjetovana pratnja barem dvije osobe po ženinom izboru na porodu, za cijelo vrijeme trajanja poroda, što je standard koji je u zapadnoj Europi prisutan desetljećima”, naglasile su.
Više o praksama u hrvatskim rodilištima možete saznati na stranici rodilista.roda.hr. Uz informacije o pravima i pregled praksi rodilišta u Hrvatskoj, ovdje žene mogu, uz zaštitu privatnosti, prijaviti povredu svojih prava tijekom trudnoće, poroda ili boravka u rodilištu, uključujući i prisutnost učenika i studenata, bez dozvole rodilje.
