Vijesti

14.10.2014. 10:02:02 - Gabrijela Galić (Novi list)

79,5 kuna po danu za sve troškove

Gorka hrvatska stvarnost: Gotovo 80.000 radnika i radnica na minimalcu

Radnice Kamenskog

Radnice Kamenskog (Foto: S.K.)

Svaki/a sedamnaesti/a radnik/ca u Hrvatskoj radi za minimalnu plaću, ili plaću koja je niža od 3.017,16 kuna bruto. Uz prosječni prirez od 12 posto, radnik/ca na minimalcu na ruke primi nepunih 2.385 kuna, a prema podacima Porezne uprave za prvih sedam mjeseci ove godine, minimalan prihod ili prihod niži od propisanog minimalca ima prosječno 78.822 radnika/ca, prenosi Novi list.

Prema podacima iz jedinstvenog obrasca poreza, prireza i doprinosa (JOPPD), u prva tri mjeseca ove godine zabilježen je naveći broj radnika/ca kojima su poslodavci iskazali isplatu minimalne plaće ili plaće niže od minimalca. U siječnju je takvih radnika bilo 80,4 tisuće, da bi u veljači porastao za šest tisuća, a ožujku bio na razini 81,4 tisuće radnika. Od travnja, broj primatelja/ica minimalne plaće, ili plaće niže od minimalne pada na 76,5 tisuća pa u svibnju i lipnju raste do razine 79,2 tisuće da bi u srpnju pao na 70,9 tisuća.

Prema Zakonu o minimalnoj plaći, ona se u iznimnim slučajevima može ugovoriti u znosu pet posto nižem od propisane minimalne plaće.

Ako je suditi prema podacima Porezne uprave, taj sniženi minimalac prima oko 32 tisuće radnika/ca od njih 78,8 tisuća koliko ih prosječno ima primanja do razine minimalne plaće.

Radnik/ca na minimalnoj plaći dnevno na raspolaganju ima 79,5 kuna za sve troškove, od stanovanja, hrane, prijevoza, obrazovanja, zdravstva, kulture, piše Novi list. 

Sindikati već nekoliko godina ne izrađuju sindikalnu košaricu, odnosno košaricu minimalnih troškova života prosječne obitelji pa je teško reći koliko se tih minimalnih troškova prosječnom plaćom može pokriti. No, zadnji sindikalni podaci pokazivali su kako na prehranu i stanovanje odlazi gotovo 60 posto sindikalne košarice, pri čemu prehrana zauzima čak 40-tak posto kolača. Za troškove stanovanja po toj računici radnik/ca na minimalnoj plaći mjesečno bi trebao izdvojiti 477 kuna, a režijski troškovi stana od 50-tak kvadrata u Zagrebu, i to izvan sezone grijanja, prelaze dvostruki trošak tog iznosa. I u tom stvarnom svijetu, ako radnik/ca ima vlastiti stan, i ne plaća podstanarstvo ili ratu kredita, u džepu, nakon plaćanja režija, u optimističnoj varijatni, ostaje oko tisuću kuna za hranu, obrazovanje, prijevoz, kulturu, odjeću.

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava započelo je sa sindikatima i poslodavcima razgovore o visini minimalne plaće za iduću godinu.

Prema formuli za izračun minimalne plaće, ona u idućoj godini ne bi trebala rasti. No, sindikati traže njen rast, ponavljajući kako je težnja da minimalna plaća dosegne razinu 50 posto prosječne plaće u zemlji. Stoga je Savez samostalnih sindikata Hrvatske prema resornom ministarstvu uputio zahtjev da minimalna plaća u bruto iznosu poraste za nešto više od 100 kuna.

S druge strane, Nezavisni hrvatski sindikati još su lani upozoravali kako je iznos minimalne plaće za ovu godinu krivo izračunat te da bi ona, prema zakonskim parametrima, trebala biti 20-tak kuna viša. Poslodavačka strana se, pak, protivi bilo kakvoj korekciji minimalne plaće na više. 

Tagovi: društvo, hrvatska, minimalac, minimalna plaća, ministarstvo rada i mirovinskog sustava, plaća, prehrana, prihod, primanja, radna prava, radnička prava, režije, sindikati, socijalna pravda, stanarina, troškovi života

Vezani članci:

Facebook komentari

Prikaži stare komentare (2)

Stari komentari

Trudnica:
A ako je radnik/ca na minimalcu, ima kredit i živi u podstanarstvu? Kaj onda? Budući da radi nema pravo ni na kakvu pomoć od države, dobit će je od kog? Sv. Petra?
14.10.2014. 11:34
Bocko:
država treba još povećati poreze.
Ionako smo po poreznom opterećenju gospodarstva na slavnom prvom mjestu u svijetu, stoga to neće puno uticati na gospodarstvo.

Pa će trudnica primati pomoć od države, ali samo do veljače slijedeće godine - kada će država u bankrot.
Pa više neće biti ni za plaće u državnoj upravi, niti za mirovine, ali niti sza stotine feminističkih udruga i glasila , poput libele.

Ali je zato ministrica Pusić obećala đžihadistima Hamasa pomoć od 1,3 milijuna dolara našeg novca (za što nije ovlaštena) da mogu i dalje kopati tunele da bi iz Egipta švercali djelove ta rakete da mogu pucati po Izraelu
15.10.2014. 09:38

Stup srama

Iz drugih medija

AEM