Vijesti

07.10.2014. 09:11:52 - Libela

Trgovanje ljudima na Zapadnom Balkanu

Djevojčice na meti trgovaca ljudima

Krajem  2013. godine, Međunarodna organizacija za migracije (IOM) naručila je šestomjesečnu procjenu potreba na području trgovanja ljudima na Zapadnom Balkanu (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Srbija).

Nakon prikupljenih podataka identificiran je izvjestan broj novih kretanja po pitanju tipa i oblika trgovanja ljudima u regiji.

U dokumentu se navodi sa se na Zapadnom Balkanu povećava broj slučajeva trgovanja ljudima u svrhu različitih oblika radnog izrabljivanja, te da su se pojavili novi oblici izrabljivanja djece.

Autori istraživanja dodaju da nevladine organizacije i državni dužnosnici imaju različite percepcije opsega i adekvatnosti na trgovanje ljudima u regiji.

Mitar Đurašković, načelnik Odjela za suzbijanje prekograničnog kriminala u srpskoj graničnoj policiji kaže kako je najveći problem trgovanja ljudima u Srbiji, zapravo prodaja djece. "Djecom trguju roditelji i bliski rođaci. Imamo slučajeve u kojima djecu prodaju u zamjenu za uređaje poput televizora i perilica za rublje", rekao je Đurašković.

Podaci srpske nevladine organizacije Astra pokazuju kako je, kada je riječ o prodaji djece u Srbiji, njih 70 posto prodano radi prostitucije, 14 posto radi radne eksploatacije, sedam posto radi prošnje na ulicama, šest posto radi ulaska u prinudne brakove i jedan posto radi nezakonitog posvajanja.

Nacionalno povjerenstvo za borbu protiv trgovanja ljudima Makedonije pak ističe kao najveći problem trgovanja ljudima dogovorene brakove. "Prisilni ili dogovoreni brakovi maloljetnika romskog porijekla i nadalje su prisutni kao posljedica zlouporabe viznog režima koje zahvaćaju velik broj žrtava trgovanja ljudima. Iskorištavaju se maloljetnice u dobi od 13 do 17 godina, koje se odvodi s ciljem ulaska u brak u državama EU", navodi se u izvješću Nacionalnog povjerenstva.

Međunarodni forum solidarnosti (MFS-ESMMAUS) bavi se fenomenom trgovanja ljudima na području Bosne Hercegovine. Iz njihove organizacije kažu kako u BiH djeca predstavljaju izuzetno ranjivu kategoriju, te su stoga u velikom riziku da postanu žrtve eksploatacije i trgovanja ljudima.

Tako je, prema podacima Ministarstva sigurnosti BiH za 2013. godinu, devetero djece bilo žrtvama trgovanja ljudima, od toga šest djevojčica i tri dječaka. Prema istim podacima, jedna djevojčica je seksualno iskorištavana, tri su iskorištavane za prosjačenje, a dvije djevojčice su prodane u svrhu sklapanja prisilnog braka. Što se dječaka tiče, sva tri zabilježena slučaja su žrtve trgovanja ljudima u svrhu prisilnog prosjačenja.

Nevladine organizacije koje se bave ovim problemom navode kako je vrlo teško dobiti precizne podatke o slučajevima trgovanja maloljetnim osobama u svrhu sklapanja braka, obzirom da su žrtve dobro skrivene.

Na kraju izvješća, istraživači zaključuju da neuključenost inspektora rada u proces identifikacije i nepostojanje radnog izrabljivanja u definicijama trgovanja ljudima predstavljaju značajne prepreke za identificiranje takvih slučajeva i sveobuhvatan odgovor na trgovanje ljudima. 

Tagovi: djeca, izrabljivanje, izvješće, međunarodna organizacija za migracije, nevladine organizacije, regija, trgovanje ljudima, zapadni balkan

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM