U fokusu

Počelo zagrijavanje

U Beogradu počeo Tjedan ponosa

U Beogradu počeo Tjedan ponosa

Simboličnim presijecanjem vrpce u beogradskoj Savamaloj, četvrti koja je iz godine u godine epicentar izložbi, debata i radionica čija je svrha da široj javnosti približe LGBT zajednicu – otvoren je ovogodišnji Tjedan ponosa. Njegov epilog trebalo bi biti nedjeljna šetnja – Parada ponosa od zgrade Vlade u Nemanjinoj do platoa ispred Skupštine grada Beograda, čije održavanje još uvijek ovisi o policijskoj sigurnosnoj procjeni.

Službeni početak Tjedna ponosa označila je Gordana Mitrović, transrodna aktivistkinja i glavna junakinja nagrađivanog dokumentarca “Ja kad sam bio klinac, bila sam klinka”. Gordana nam je rekla da je najvažnije da različitost u Srbiji konačno počne da se tolerira, zbog čega je važno da se osim Nedelje ponosa održi i šetnja koja u posljednje četiri godine isto toliko puta bila zabranjivana.

“Da nas ljudi vide kao osobe, a ne kao bolesne. Ja sam sasvim normalna osoba, transrodna sam; ne vidim po čemu sam ja bolesna. Prajd mora da se održi i zbog ulaska u Evropsku uniju i zbog nas samih. Jer dok se mi ne ujedinimo, teško da će bilo šta ići dalje”, kazala je Mitrović.

Jedna od centralnih točaka Nedelje ponosa je i Queer salon, izložba koju će posjetitelji moći pogledati u Kulturnom centru Grad, kaže Boban Stojanović, iz organizacijskog odbora Prajda.

“To je izložba koja se takođe održava peti put, kao i Nedelja ponosa, i koja je vremenom postala jedna prestižna manifestacija kada je reč o kvalitetu radova izloženih na njoj, ali i kada je reč o interesovanju javnosti. To je jedina izložba te vrste u čitavom regionu koja na godišnjem nivou problematizuje teme koje su vezane za LGBT zajednicu: nasilje, diskriminaciju… sve to kroz prizmu umetnosti”, objašnjava Stojanović.

Iako organizatori Prajda ističu da su ove godine u društvu manje tenzije oko Prajda, ni sedam dana uoči još jednog pokušaja održavanja ove manifestacija, policija nije upoznala javnost sa sigurnosnim procjenama, koje su prethodnih nekoliko godina bile opravdanje državnih institucija za zabranu ove šetnje.

Nakon ministra kulture Ivana Tasovca, koji je podržao Prajd i najavio da će biti dio povorke 28. rujna, potpredsjednica Vlade Zorana Mihajlović poručila da vjeruje da će se ova manifestacija održati:

“Zna se šta je stav Vlade: naš stav je da se svakako održi Prajd i verujem da ćemo u tom smislu i uspeti”, rekla je Mihajlović.

Šef diplomacije Ivica Dačić kaže da bi održavanje Parade ponosa bio vanjsko politički plus za Srbiju, ali sebe ne vidi u povorci.

“Teško bih ja bio na čelu kolone. I ne znam zašto bih to uradio. To nije u nadležnosti Ministarstva inostranih poslova”, rekao je Dačić.

S druge strane, Boban Stojanović odgovara:

“Njemu tamo nije ni mesto. Nama je mesto na čelu kolone i mi ćemo je predvoditi, jer ovo je skup građana, a ne Dačićev privatni skup”, kaže on te dodaje:

“Za sada imamo potvrde ministra Tasovca, ministarske bez portfelja Jadranke Joksimović… Koliko sam negde pročitao, doći će i Slavica Đukić-Dejanović. Nezavisna tela nam se takođe pridružuju.”

LGBT aktivisti su prošlog tjedna imali sastanak s ministrom unutarnjih poslova Nebojšom Stefanovićem, koji je obećao da će policija osigurati sigurnost svih građana i građanki. LGBT aktivist Marko Ilić ističe da je dosadašnja suradnja organizatora Prajda s policijom zadovoljavajuća:

“Što se tiče pretnji, naši volonteri prate sve socijalne mreže, sve to evidentiraju, mi prijavljujemo policiji. Zahvalio bih se Odeljenju za javni red i mir koje nam stvarno izlaze u susret i sve te pretnje procesuiraju”, ističe Ilić.

Međutim, pet policijskih sindikata najavilio je da će 26. rujna, dva dana uoči Prajda stupiti u štrajk, koji podrazumjeva neosiguravanje javnih manifestacija. Stojanović smatra da se na ovaj način nipodaštavaju problemi seksualnih manjina u Srbiji.

“Ono što se nameće kao pitanje o kojem bismo mogli da razgovaramo posle 28. septembra, jeste kako se uvek neki štrajkovi najave oko Prajda i dokle će neke druge teme da se lome preko naše grbače? Time se zapravo stvara inverzija da smo mi mnogo manji problem. Dakle, životi LGBT osoba u Srbiji samim tim mnogo manje vrede nego neki drugi životi. Mi nemamo pravo na naše probleme, a svi drugi imaju”, zaključuje Stojanović.

S LGBT populacijom u Srbiji već su se javno solidarizirali aktivisti iz regije i svijeta, te predstavni Europske unije, među kojima je i ambasador EU u Srbiji Michael Davenport. Više europskih parlamentaraca sudjelovat će na Prajd Forumu koji je najavljen za 27. rujna.

“Mnogo ljudi želi da iskaže solidarnost i na neki formalan način, dakle nekom vrstom bratimljenja sa Beograd prajdom. Sve je to posledica zabrana koje smo imali prethodnih godina. Mi se zaista nadamo da svega toga ove godine neće biti i da će šetnja biti održana”, optimističan je Goran Miletić, jedan od organizatora Prajda.