Vijesti

20.05.2009. 10:16:25 - Valentina Mlađen (Zadarski list)

Razgovor s Aleksandrom Štulhoferom

Je li pornografija rizična?

(Foto: whidbychick)

U povodu Dana seksualnosti Zadar je posjetio poznati hrvatski seksolog, Aleksandar Štulhofer, predstojnik Katedre za seksologiju na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Prof. Štulhofer je na upravo završenim Danima seksualnosti održao zanimljivo predavanje na temu "Je li pornografija rizična? Empirijsko testiranje veza između konzumacije pornografije i seksualnog zadovoljstva" povodom čega smo razgovarali s njime o pornografiji i njezinom utjecaju na život proječnog Hrvata, ali i seksualnom životu općenito.

 

Kakav utjecaj imaju mediji na seksualne aktivnosti prosječnog Hrvata?

- Premda je očito da su današnji mediji znatno eksplicitniji po pitanju seksualnosti, podataka o tome kako djeluju na seksualnost odraslih nema. Jedino što znamo jest da mediji do neke mjere djeluju na mlade ljude i to na dva načina. Prvi se odnosi na pozitivnu činjenicu da u odnosu spram posljednjih deset do dvadeset godina mediji danas donose puno više informacija o pitanjima vezanim uz seksualno i reproduktivno zdravlje. Uvjetno rečeno, mediji odrađuju dio seksualne edukacije, nerijetko pružajući precizne i korisne informacije. S druge strane postoji jedan efekt o kojem imamo siromašna saznanja, a koji se ne čini pozitivan. Riječ je o prikazu mladih ljudi kojim dominira fokus na seksepilu, osobito kad je riječ o prikazivanju mladih djevojaka. Čini se kao da se nameće jedan standard koji bi trebao vrijediti za sve i kojem bi svi trebali težiti. Drugim riječima, postoji snažan normativni pritisak: ako želiš biti uspješan, ako želiš da te drugi primijete, ako želiš biti prihvaćena, moraš biti seksi, a biti seksi je ono što popularni mediji prikazuju i eksploatiraju.

 


Koliko je pornografija dostupna u našem svakodnevnom životu i ima li ona pozitivan ili negativan utjecaj na seksualni život prosječnog čovjeka?

- Ono što je sigurno jest da je pornografija dostupnija nego ikada u povijesti te je zahvaljujući tome postala normalizirana ili "udomaćena". Podataka utječe li ona na seksualni život kako mladih tako i odraslih ima zapravo vrlo malo. Tek se u novije vrijeme pojavljuju istraživanja koja se bave tom povećanom dostupnosti pornografije i mogućim utjecajima na konzumente, osobito one mlađe. Istraživanja ne daju dramatičnu sliku kao napisi u medijima. Pri tom mislim na napise u medijima u kojima se pornografija okrivljuje za raspad brakova ili seksualnu nasilnost. Pornografija je omogućila uvid u različite seksualne prakse tako da su neke od njih, primjerice analni seks, zasigurno postale češće i raširenije negoli što su to bile prije. U tom smislu, pornografija može proširiti raspon seksualnih aktivnosti, barem eksperimentalno. S druge strane, čini se da nekim, vjerojatno rijetkim, slučajevima redovita konzumacija može dovesti do emocionalnog udaljavanja od partnera i gubitka interesa za stvarni seksualni život. Pitanje je, dakako, je li njihov seksualni život ikada bio onakav kakav su željeli. Naravno, neki radije žive u fantazijama nego u stvarnosti. Ne samo kada je riječ o seksu.

 

Utječe li pornografija na nasilno ponašanje ljudi?

- Tijekom 1980-ih puno se istraživalo polazeći od te pretpostavke. Prema podatcima kojima raspolažemo, pornografija ne potiče nasilno ponašanje. Čak ni specifični sadržaji, odnosno nasilna pornografija, ne mogu, čini se, potaknuti seksualno nasilje kod onih kod kojih ne postoji predispozicija za povezivanje agresije i seksualnog uzbuđenja. Kombinacija nasilnih pornografskih sadržaja i takvog nagnuća može biti opasna.

 

Kakav utjecaj ima pornografija na pojedince koji je redovito konzumiraju?

- Kao što sam već rekao, većina novijih istraživanja ne ukazuju na negativne efekte. Pornografija eventualno potakne neke da isprobaju više toga nego što bi inače probali. Naša nedavna istraživanja, provedena na mlađim muškarcima i ženama, ukazuju kako česta konzumacija pornografije može biti povezana s nižom razinom povezanosti s partnerom. No, nejasno je da li pornografija smanjuje razinu intimnosti ili su, pak, oni koji su manje skloni emocionalnom vezivanju ujedno zainteresiraniji za pornografske sadržja. Kako god bilo, povezanost između pornografije i smanjene intimnosti koju smo našli u istraživanjima je vrlo mala - praktički zanemariva.

 

Gdje je nestala mistika seksa? Je li seks u današnje vrijeme postao dehumaniziran?

- Zahvaljujući seksualnoj evoluciji ideja seksa kao užitka je postala sveprisutna i sveprihvaćena. U tom smislu, mistika seksa je morala nestati. Ne mislim da je to nešto za čime treba žaliti. Dobili smo mnogo toga zauzvrat, prvenstveno slobodu seksualnog izražavanja. Drugo je pitanje je li seks postao mehaničan. Tu sigurno postoji uloga pornografije koja je promijenila predodžbu o uspješnom seksu. Seks je danas tehnički zahtjevan i radno intenzivan, ako smijem malo parodirati. Sve mora biti intenzivno i eksplozivno. To naravno stvara golema očekivanja koja nije uvijek lako ispuniti. Osobito u trajnim vezama.

 

Koja je dobna granica mladih koji stupaju u seksualne odnose? Mislite li da se pomaknula s obzirom na napise iz medija o djeci koja postaju majke.

- Ekstremnih slučajeva je uvijek bilo. Mogu navesti rezultate iz jedinog nacionalno reprezentativnog istraživanja, koje smo radili 2005. među mladima između 18 i 25 godina. Studija je pokazala kako je prosječna dob mladih pri prvom seksualnom odnosu nešto više od 17 godina. U prosjeku, seksualna inicijalizacija djevojaka se zbiva pola godine kasnije nego što je to slučaj kod mladića. Općenito govoreći, u posljednjih se 30-ak godina dob pri prvom seksualnom odnosu smanjila za godinu dana među mladićima te vjerojatno godinu i pol među djevojkama. Bitno manje no što to dežurni moralni paničari sugeriraju.

 

Postoji li razlika između seksualnog života južne i sjeverne Hrvatske.

- O tome ne postoje nikakva ozbiljna istraživanja. Jedino istraživanje koje je o tome nešto reklo jest studija s kraja 80-ih. To je bila prva studija o rizicima HIV-a među mladima i ona je pokazala da kod mladića postoji značajna razlika u rizičnom seksualnom ponašanju s obzirom na regiju u kojoj žive. Mladići iz dalmatinskog dijela Hrvatske, koji ljeti imaju seksualne kontakte s turistkinjama, bili su skloniji rizičnom ponašanju nego njihovi vršnjaci iz kontinentalnog dijela Hrvatske. Vrijedi li to isto i danas, ne znamo. Ono što znamo jest da je među mladima došlo do trenda porasta uporabe kondoma, pa bi se moglo očekivati da se razlika u izloženost rizicima smanjila. No, to tek valja ispitati.

 

Koliko loš seksualni život utječe na raspad brakova?

- To je vrlo specifična stvar i razlikuje se od para do para. Sigurno je da za većinu parova seksualni život ima vrlo važnu ulogu. Za rijetke je taj aspekt na prvom mjestu, no za većinu je vrlo visoko na ljestvici priorita. Važna, no ne I najvažnija dimenzija zajedništva. Prema mom iskustvu iz savjetodavnog rada s parovima koji imaju seksualni problem, kod većine je, čini se, riječ o tome da neseksualne poteškoće i sukobi rezultiraju i seksualnim problemom. Obrnuta je situacija rjeđa. Naravno, postoje parovi kod kojih je prisutna seksualna neuskladivost, to jest razlika u razini seksualne želje ili motiviranosti, koja je uglavnom prisutna od početka, samo je većina u žaru prve zaljubljenosti ne primijeti. To je doista nešto što će ih, prije ili kasnije, udaljiti, no takvi su slučajevi relativno rijetki.

 


S obzirom na profesorovo savjetodavno iskustvo, pitali smo ga da nam otkrije recept za dobar seksualni život.

- Uistinu mislim da takvo nešto ne postoji. Previše smo različiti. Po meni, temeljna je stvar koliko je netko istinski zadovoljan ili zadovoljna s onim što ima. Činjenica je da se gotovo svi susrećemo s problemom kako očuvati seksualni interes u trajnoj vezi ili braku. Malo je onih kod kojih se to temelji na snažnoj, gotovo automatskoj privlačnosti koja uporno prkosi zubu vremena. No, čini mi se da su osobe koje su snažno intimno povezanane, a opet dovoljno slobodne i neovisne, otpornije na zasićenje. Takvi parovi su spremni razgovarati, eksperimentirati i na kraju krajeva planirati izlazak iz seksualne krize. Mnogi parovi misle da ako nešto ne dolazi spontano, da onda nije ni vrijedno truda. To je iluzija, koja je u dugim vezama prilično destruktivna. Uspješna veza traži uništavanje mnogih iluzija. Otvoreni, promišljeni i angažirani odnos prema vlastitoj seksualnosti, spremnost na zajedničke rizike, uspone i neizbježne padove, jest ono što mi se čini zdravim zajedništvom.

Tagovi: pornografija, seksualnost

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM