U fokusu

"Društveni pokreti 80-ih i preduvjeti za mirovni aktivizam".

“Aktivizam počiva na tri temelja: radikalnost, kreativnost i učinkovitost”

“Aktivizam počiva na tri temelja: radikalnost, kreativnost i učinkovitost”

U četvrtak 27.ožujka u “Galeriji Nova” održano je predvanje pod nazivom “Društveni pokreti 80-ih i preduvjeti za mirovni aktivizam”. To je bilo prvo od tri predavanja koja će se održati o začecima i značenju društvenih pokreta od 80-ih do danas u organizaciji Mirovnih studija (dio Centra znanja u području promicanja i zaštite ljudskih prava Kuće ljudskih prava) i WHW kolektiva.

Na prvom od tri predavanja o društvenim pokretima u modernoj povijesti tri predavača su iznijela svoje aktivističko iskustvo i predstavila problematiku civilnoga društva.

Za uvodni dio predavanja bio je zadužen Paul Stubbs – sociolog rođen u Ujedinjenom Kraljevstvu koji od 1993. godine živi i radi u Hrvatskoj. Glavna područja njegovih istraživanja su sociologija povijesti aktivizma u Hrvatskoj, aktivizam i kompjutorski posredovana komunikacija te uloga međunarodnih aktera u prijevodu socijalne politike. Bio je član savjetodavnog odbora Centra za mirovne studije  i predavao je o “civilnom društvu” tijekom prva dva ciklusa Mirovnih studija. On je na početaku predavanja  objašnjavao oblike, ciljeve i prakse aktivizma. 

Naglasio je da aktivizam uvijek počiva na tri temelja:  radikalnosti, kreativnosti i učinkovitosti. Za svaki oblik uključivanja civilnog društva u bilo kakav pokret potrebno je duboko konceptualno razumijevanje društva. Za svako društvo i svako vrijeme  povijesti vrijede drugačija pravila zbog toga se mora znati kontekst uvriježenog ponašanja. Svoj dio predavanja je završio riječima : “…niti amnezija,niti nostalgija.”

Nakon njega Ben Perasović , sociolog čija se glavna područja istraživanja odnose uglavnom na subkulture, društvene pokrete i kvalitativne metode.On nastavlja u kontekstu pokretanja mirovnih, feminističkih i ekoloških inicijativa. Prvo je pričao o protestima “zelenih” i razlici pokreta 60-ih, 70-ih i 80-ih godina. Naglasio je kako je 80-ih godina ključni pojam bio život, dok je prije najvažnija bila sloboda. Naveo je primjere aktivista kojima nije bilo stalo do političnosti dok ih  sustav nije  pretvorio u političke aktere. Osamdesetih je bio jedan od osnivača Svarun-a i akter raznovrsnih subkulturnih scena.

Treća predavačica bila je Vesna Teršelič – aktivistkinja koja je  od 1985. godine aktivna  u zelenim, ženskim i mirovnim civilnim inicijativama. Suosnivačica je Svarun-a – Radne grupe za ekološke, mirovne, ženske i duhovne inicijative (1986), Zelene akcije (1990), Antiratne kampanje Hrvatske (1991), Centra za ženske studije (1995), Centra za mirovne studije (1996), Documente – Centra za suočavanje s prošlošću (2004) i drugih organizacija . Govorila je o začecima samoniklih mirovnih inicijativa osamdesetih  i njihov razvoj u devedesetima. Navela je primjere demonstracija s bijelim zastavama, “tihim govorom”, prosvjeda protiv nuklearnih elektrana (21), izgradnje biciklističke staze, Lila inicijative i antiratnoj kampanji. Tu je naglasila kako vojska  pod  čvrstom političkom kontrolom vlasti ne koristi oružje, a budući da je je politička kontrola  tada slabila vojska je upotrijebila oružje.

Sljedeće predavanje održat će se 10. travnja u 19 sati, a tematizirat će antiratni aktivizam i prostore otpora 90 – ih godina.  Gošće su Vesna Janković, Sven Cvek te Dražen Šimleša.