Vijesti

15.01.2014. 11:15:08 - Andreja Žapčić (GONG)

ali i očitao lekciju saboru, opet!

Ustavni sud odbio zahtjev Zagreb Pridea

(Foto: S.C.)

Ustavni sud neće referendum o ustavnoj definiciji braka proglasiti neustavnim, a njegove učinke ništavnim, odgovorili su ustavni suci i sutkinje Zagreb Prideu i grupi građana i građanki, a usput iskoristili priliku još jednom očitati lekciju Saboru kazavši da su podnositelji/ce pokušali obaviti njegovu zadaću.

Zatraživši od Ustavnog suda da referendum o ustavnoj definiciji braka proglasi neustavnim, a njegove učinke ništavnim, Zagreb Pride i 187 građana/ki predali su Ustavnom sudu prijedlog ocjene ustavnosti provedenog ustavotvornog referenduma. Naime, prema članku 88. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu najmanje 100 birača/ica u roku od 30 dana od dana objave rezultata izbora može od Ustavnog suda zatražiti nadzor ustavnosti i zakonitosti izbora, piše Andreja Žapčić za GONG.

Podnositelji/ce referendum smatraju spornim po šest točaka, između ostalog, jer je suprotan najvišim vrednotama ustavnog poretka zapisanim u članku 3. Ustava te jamstvu jednakosti i zabrani diskriminacije. Inače, zbog referenduma o braku Zagreb Prideu je ovo već treći put da se obratio ustavnim sucima i sutkinjama, naime, prethodna dva bila su u studenom prošle godine. Obratio se Ustavnom sudu dva dana prije održavanja referenduma tražeći nadzor ustavnosti i zakonitosti referenduma zbog tehničkih, odnosno proceduralnih razloga. I to zato jer je Odluka o raspisivanju referenduma stupila na snagu prije nego što je objavljena u Narodnim novinama, a tada je Ustavni sud zaključio da mu se Zagreb Pride obratio izvan roka.


Čije će vrednote pamtiti povijest ...

"Ovo je bio naš treći pokušaj da kao građani/ke pokušamo popraviti štetu koju je Hrvatski sabor napravio time što se sam nije obratio Ustavnom sudu i sada je ova priča na neko vrijeme gotova. Žao nam je što je Ustavni sud ovom praksom suzio prostor građanima/kama za sudjelovanje u procesu propitivanja ustavnosti volje jednog djela hrvatskih građana, točnije četvrtine. Međutim, neka povijest zna i ocjenjuje njihove vrednote i naše vrednote", zaključio je Marko Jurčić iz Zagreb Pridea.

Još ranije u studenome prošle godine Zagreb Pride zajedno s udrugama CroL i Centrom za građansku hrabrost zatražio je ocjenu suglasnosti s Ustavom saborske Odluke o raspisivanju referenduma. No, Ustavni sud je to odbio ustvrdivši da udruge nemaju legitimitet tražiti takvu odluku jer to može samo Hrvatski sabor. Sabor to, međutim, nikada nije zatražio.

No, Ustavni sud, dok se čeka daljnji razvoj situacije oko referenduma protiv ćirilice, Sabora se sjetio i ovoga puta premda je Zagreb Prideu odgovorio da 'ne postoje pretpostavke za postupanje Ustavnog suda u povodu ovog njihova zahtjeva'.

Međutim, Ustavni sud je kazao i ovo: "Polazeći od sadržaja prigovora i načina njihove elaboracije, Ustavni sud primjećuje da su podnositelji ovim zahtjevom pokušali obaviti zadaću koju je Hrvatski sabor trebao obaviti na temelju članka 95. Ustavnog zakona prije no što je donio odluku o referendumu".

"S obzirom na sadržaj prigovora, Ustavni sud ocjenjuje očitim da su podnositelji/ce većinu svojih prigovora ponovo usmjerili prema neustavnosti samog referendumskog pitanja. Stoga treba ponoviti da o tome od Ustavnog suda može zatražiti nadzor samo Hrvatski sabor prije no što donese odluku o održavanju državnog referenduma, a postupak iznimno može pokrenuti i Ustavni sud na vlastitu inicijativu nakon što Hrvatski sabor donese odluku o održavanju državnog referenduma, a prethodno nije postupio po članku 95. Ustavnog zakona", navodi Ustavni sud.

Što je mogao Sabor, a nije ...

"Hrvatski sabor nije ovlašten donijeti odluku kojom bi se odlučilo da državni referendum neće biti raspisan ili pak odbiti donošenje odluke u raspisivanju državnog referenduma, a da prije toga Ustavni sud o tim pitanjima nije donio odgovarajuću odluku na temelju članka 95. Ustavnog zakona. U pozitivnom određenju, to znači da je Hrvatski sabor dužan u svakom slučaju kad ocijeni da je potrebno (svrsishodno) ili da postoji sumnja u ustavnost referendumskog pitanja ili uvjerenje o neustavnosti referendumskog pitanja uputiti zahtjev Ustavnom sudu na temelju članka 95. Ustavnog zakona. Isto pravilo važi i kad je riječ o (ne)postojanju ustavnih pretpostavki za raspisivanje državnog referenduma. Ustavni sud u tom smislu podsjeća na opću postavku svakog uređenog pravnog poretka utemeljenog na vladavini prava: "... pravni poredak ne dozvoljava da o istoj stvari odluče dva organa niti trpi da o takvoj stvari ne odluči nitko", poručili su ustavni suci i sutkinje zastupnicima i zastupnicama.

Kad je riječ o konkretnom referendumu o definiciji braka, Ustavni sud podsjeća da 'materijalnopravna suglasnost s Ustavom referendumskog pitanja o definiciji braka nikada nije ispitana pred Ustavnim sudom'.

Naime, 'polazeći od pravne činjenice da su pravo na brak i pravo na poštovanje osobnog i obiteljskog života dva zasebna i različita prava, Ustavni sud u takvoj je situaciji ocijenio da naknadni nadzor ustavnosti sadržaja referendumskog pitanja i postojanja ustavnih pretpostavki za njegovo održavanje nije potrebno provoditi niti je potrebno poduzimati bilo kakve mjere koje bi dovele do odgode održavanja ili zabrane referenduma o definiciji braka'.

Istodobno, međutim, Ustavni sud ipak podsjeća kako je utvrdio pozitivne obveze države kad je riječ o pravu svakoga na poštovanje osobnog i obiteljskog života: "Eventualna dopuna Ustava odredbom prema kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca ne smije imati nikakvog utjecaja na daljnji razvitak zakonskih okvira instituta izvanbračne i istospolne zajednice u skladu s ustavnim zahtjevom da svatko u Republici Hrvatskoj ima pravo na poštovanje i pravnu zaštitu svoga osobnog i obiteljskog života te svoga ljudskog dostojanstva".

Tagovi: civilno društvo, hrvatska, lgbtiq prava, ljudska prava, odluka, prava lgbt osoba, procedura, referendum, referendum o braku, rezultati, sabor, ustavni sud, ustavnost, zagreb pride, žalba

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM