Vijesti

09.01.2014. 09:24:17 - Tportal (Libela)

zemlja nejednakih šansi

Klasne razlike u Hrvatskoj

Prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj samo sedam posto djece niskoobrazovanih roditelja uspijeva završiti fakultet. U EU-u prosjek je 18 posto, a u nekim državama kao što su Irska, Finska i Velika Britanija taj udio prelazi 30 posto.

Indeks vjerojatnosti da će dijete niskoobrazovanih roditelja također biti niskoobrazovano u Hrvatskoj je najveći u Europi – iznosi 55, što je gotovo četiri puta više od europskog prosjeka koji je 14,7 te čak 10 puta više od skandinavskog.

Osim toga, razdioba visokoobrazovanih po regijama izuzetno je neujednačena – u nekim dijelovima Hrvatske gotovo da ih nema, dok su u drugima, osobito u Zagrebu, njihove koncentracije dvostruko veće od prosjeka cijele zemlje, analizira Tportal.

Naime, najobrazovanije regije su Istra, Primorje i Grad Zagreb, koje se od ostalih razlikuju po manjem broju niže obrazovanih starijih od 19 godina, kao i po znatno višim udjelima visokoobrazovanih. S druge strane u mnogim hrvatskih krajevima visokoobrazovani uopće ne obitavaju, pri čemu se ističu neki dijelovi Ličko-senjske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske, Brodsko-posavske, Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije.

Osobe s doktoratom mahom stanuju u Gradu Zagrebu, Istri i Primorju te priobalnom dijelu uzduž cijele linije Hrvatske, uz nekoliko izdvojenih područja na sjeveru i istoku naše zemlje.

Međutim, čini se kako će se ovi porazni trendovi nastaviti i u budućnosti. Mladi sve češće iseljavaju iz ruralnih područja u potrazi za poslom ili radi obrazovanja, čime se država centralizira.

U istraživanju koje je za potrebe svoje doktorske disertacije provela sociologinja dr. sc. Dunja Potočnik, znanstvena suradnica Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, na uzorcima iz socijalističkog i suvremenog razdoblja vidi se da se niže obrazovanje majki i očeva dominantno preslikava u istovjetno obrazovanje djece pa ispitanici niže obrazovanih roditelja imaju gotovo zanemarive šanse završiti fakultete. Slično je i sa zanatski obrazovanima, piše Tportal. Oni većinom potječu od roditelja zanatskog ili nižeg obrazovanja, a ispitanici s četverogodišnjom srednjom školom većinom potječu od roditelja s četverogodišnjim srednjim, višim ili visokim obrazovanjem. Više i visoko obrazovani stanovnici većinom dolaze od roditelja istovjetnog obrazovanja, a iz skupine sa zanatski obrazovanima i niže obrazovanim roditeljima ih je najmanje.

Takvo stanje nas navodi na zaključak kako je Hrvatska zemlja nejednakih šansi, a mogućnosti za skore promjene su male.

Tagovi: centralizacija, dunja potočnik, eurostat, fakultet, grad, hrvatska, klasa, mogućnosti, niskoobrazovani, obrazovanje, podaci, prilike, regije, ruralna područja, šanse, selo, studiranje, stupanj obrazovanja, visokoobrazovani

Vezani članci:

Facebook komentari

Prikaži stare komentare (3)

Stari komentari

kosee:
Kaže se da ne pada jabuka daleko od stabla. No mislim da bi trebalo detaljnije istražiti uzroke prije nego li se donesu zaključci o nejednakim šansama. Je li uopće postojala želja za visokim obrazovanjem ili su se djeca jednostavno ugledala na niže obrazovane roditelje.
Također sam primijetila da je postao trend biti visoko obrazovan, a zapravo je činjenica da ne moraju svi ljudi završiti fakultete i da raspon zanimanja koja se traže ide kroz cijeli spektar stupnjeva obrazovanja. Uostalom, danas čak ni visina plaće i uvjeti rada nisu nužno povezani sa stupnjem stručne spreme.
09.01.2014. 12:47
Za:
Uzroke smo već spominjali g. Zlatan i ja. Diskriminacija započinje već u školskim klupama od strane učitelja, nastavnika, profesora, ali i djece same koja te primjere naravno pokupe od odraslih. Djeci niskoobrazovanih roditelja ne daje se nikakva šansa, uopće se ne radi na njima, i oni iako možda i imaju talenata gube motivaciju i interes.Nisu dovoljno važni društvu njihovi roditelji pa zašto bi onda bila njihova djeca.
09.01.2014. 15:16
zlatan:
Ja misli ovako. Gđa.ZA je ispravno uočila o tome da diskriminacija počinje valjda već u vrtićkoj dobi. Poneke ali zaista poneke isfrustrirane glave u prosvjeti djecu gledaju kroz prizmu: čije je dijete, koje formalno obrazovanje ima roditelj, je li taj roditelj "ugledan" član društva i slično. Mišljenja sam da se na taj način upropaštavaju mnogi talenti. I zato s pravom neki profesor i ostali učitelji dobiju letvom po tintari, iako ja to ne opravdavam jer sam izrazito protiv nasilja. Bilo fizičkog, psihičkog, emocionalnog.
KOSEE, pravilno ste uočili da je u modernom društvu trend biti visokoobrazovan. Cijela EU se svodi na to što više formalnog obrazovanja to bolje, premda je još u socijalizmu postojala takva težnja.
No ja problem vidim negdje drugdje. Mnogi ljudi su formalno visokoobrazovani, ali im je opća kulturu čista nula. Također nemaju nikakvo slobodno-misleće razmišljanje, slobodu od uopćenosti. Jedan moj bivši kolega je za takve ljude govorio da su to obični OBRAZOVANI IDIOTI. Takva osoba jest formalno obrazovana, moguće ima ispred imena mr, dr i ostale rrrrrrrrrrrrr, ali može po pitanju opće kulture, a osobito po pitanju slobodnog i promišljenog i izgrađenog odnosa prema životu, biti jako nisko. Pa šta je to nego OBRAZOVANI IDIOT?
09.01.2014. 15:49

Stup srama

Iz drugih medija

AEM