Vijesti

07.01.2014. 16:54:23 - S.K.

borba do samoga kraja

Zagreb Pride žali se na rezultate referenduma Ustavnom sudu

(Foto: S.K.)

Zagreb Pride planira podnijeti Ustavnom sudu žalbu na rezultate referenduma na kojem je 1. prosinca odlučeno kako je brak zajednica iskuljučivo muškarca i žene, čime se onemogućilo da se istospolne zajednice u budućnosti izjednače s raznospolnim.

"Prije nego što diskriminatorna odredba stupi na snagu, možemo kao građani i građanke podnijeti žalbu Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Želimo iscrpiti sva pravna sredstva koja postoje kako bismo bili/e sigurni/e da smo se do samog kraja borili/e za zaštitu naših prava i dostojanstva", pojasnila je Ana Brakus, jedna od koordinatorica Zagreb Pridea.

Za podnošenje žalbe na rezultate referenduma potrebno je skupiti 100 potpisa. Žalba se može podnijeti do 9. siječnja ove godine, prije nego referendumska odredba stupi na snagu.

Stoga, Pride je na svojim Facebook stranicama pozvao građane i građanke da potpisom podrže ovu akciju.

"Ukoliko nam se želite pridružiti u žalbi, sutra i prekosutra u zagrebačkom klubu Booksa, od 11 do 19 sati možete se potpisati i ostaviti svoj OIB kako bi nam pomogli u ovoj akciji", pozvali/e su.

Tagovi: booksa, hrvatska, lgbtiq, ljudska prava, potpisi, prava lgbt osoba, referendum, tužba, u ime obitelji, ustavni sud, zagreb pride, žalba, željka markić

Vezani članci:

Facebook komentari

Prikaži stare komentare (17)

Stari komentari

Mario:
Odredbe bilo kojeg zakona koji regulira civilna prava su diskriminatorne za nekoga. Zakon o socijalnoj skrbi diskriminira sve one koji nisu socijalno ugroženi. Zakon o sportu, u novom dijelu koji govori o olimpijskim mirovinama, diskriminira sve sportaše koji nisu osvojili olimpijsko odličje. Zakon o registru birača diskriminira građane koji nisu punoljetni. Obiteljski zakon diskriminira poligamne, prijateljske, cimerske, homoseksualne i razne druge zajednice. Dakle, to što zakon nekoga diskriminira nije per se sporno. Sporno bi bilo kad bi primjerice socijalna pomoć bila uskraćena sociljano ugroženom pojedincu zato jer ima homoseksualne sklonosti. No, da bi netko dobio nekakva prava odn. sredstva poreznih obveznika mora postojati suvisli razlog: teška socijalna situacija(pravo na socijlanu skrb), izvrsnost u sportu(olimpijska mirovina), prokreacija društva(prava iz braka). Koji je suvisli razlog davanja prava istospolnim zajednicama, a da tog razloga nema primjerice u aseksualnoj zajednici dvije sestre koje su se olučile na život u ekonomskoj zajednici? Naravno, takvog razloga nema i zato je diskriminiranje istospolnih zajednica opravdano isto kao što je opravdano diskriminiranje bogatih građana kod Zakona o socijalnoj skrbi ili većine sportaša kod davanja olimpijskih mirovina. Dakle, educirajte se prije nego što lamentirate o nekakvoj diskriminaciji.
07.01.2014. 21:43
Za:
"Odredbe bilo kojeg zakona koji regulira civilna prava su diskriminatorne za nekoga"
1. Građansko pravo ili civilno pravo regulira ove zakone:
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima
Zakon o obveznim odnosima,
Zakon o najmu stanova,
Zakon o zakupu poslovnog prostora
Zakon o nasljeđivanju
Hiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii
Zakon o vlasništvu diskriminira onoga koji nije vlasnik, Zakon o obveznim odnosima diskriminira onoga koji ne potpisuje kupoprodajni ugovor, zakon o najmu stana diskriminira onog koji ne iznajmljuje i ne unajmljuje i zakon o nasljeđivanju diskriminira onog koji nije nasljednik.
Ma kakve su ovo gluposti?
Pomiješali ste osobna prava, politička i građanska prava, socijalna i ekonomska ali ste uboli da se radi o ljudskim pravima.
Toliko o pravu, a osobno smatram da nema osnove da se gore navedena odredba smatra diskriminatornom.
08.01.2014. 09:01
Mario:
@Za
Vaša analogija sa Zakonom o vlasništvu je potpuno promašena jer taj Zakon ne predviđa davanje materijalnih prava iz državnog proračuna vlasnicima određenih stvari.

S druge strane, prava iz braka poput prava na zdravstveno, mirovinu ili porezne olakšice po partneru su materijalna prava koja financiraju porezni obveznici. Da bi nekome dali materijalna prava mora postojati SUVISLI RAZLOG. Kod olimpijske mirovine taj suvisli razlog je sportska izvrsnost pojedinca, promocija zemlje, poticanje na mladih na bavljenje sportom i sl. Dakle, postoji društveno relevantni razlog zbog kojeg će država dati sredstva poreznih obveznika primjerice Nikolaju Pešalovu, a neće dati Ivici iz treće zagorske nogometne lige. I naravno, Ivica je iz perspektive tretmana države diskriminiran - država pravi razliku između njega i Pešalova.

Ako je značajno sportsko postignuće dovoljno relevantan razlog da država pravi razliku između različitih pojedinaca u pogledu materijalnih prava nije li onda prokreacija društva, bez koje niti samo to društvo ne bi egzistiralo, još relevantniji razlog da država pravi razliku između zajednica koje omogućuju tu prokreaciju i onih koji je ne omogućuju? Naravno da je. I zato je sasvim u redu što se različiti aranžmani ljudskih zajednica(homo, poligamne, cimerske, prijateljske, incestuozne...) kroz materijalna prava tretiraju drukčije od prokreativnih zajednica koje stvaraju nove članove društva. Heteroseksualni parovi su prošle godine stvorili više od 40.000 novih članova društva, a homo parovi 0 - nula. Zato se oni iz perspektive materijalnih prava ne mogu jednako tretirati i nikakva demagofija homo aktivista to ne može promijeniti.
08.01.2014. 12:27
Mario:
@Za
Vaša analogija sa Zakonom o vlasništvu je potpuno promašena jer taj Zakon ne predviđa davanje materijalnih prava iz državnog proračuna vlasnicima određenih stvari.

S druge strane, prava iz braka poput prava na zdravstveno, mirovinu ili porezne olakšice po partneru su materijalna prava koja financiraju porezni obveznici. Da bi nekome dali materijalna prava mora postojati SUVISLI RAZLOG. Kod olimpijske mirovine taj suvisli razlog je sportska izvrsnost pojedinca, promocija zemlje, poticanje na mladih na bavljenje sportom i sl. Dakle, postoji društveno relevantni razlog zbog kojeg će država dati sredstva poreznih obveznika primjerice Nikolaju Pešalovu, a neće dati Ivici iz treće zagorske nogometne lige. I naravno, Ivica je iz perspektive tretmana države diskriminiran - država pravi razliku između njega i Pešalova.

Ako je značajno sportsko postignuće dovoljno relevantan razlog da država pravi razliku između različitih pojedinaca u pogledu materijalnih prava nije li onda prokreacija društva, bez koje niti samo to društvo ne bi egzistiralo, još relevantniji razlog da država pravi razliku između zajednica koje omogućuju tu prokreaciju i onih koji je ne omogućuju? Naravno da je. I zato je sasvim u redu što se različiti aranžmani ljudskih zajednica(homo, poligamne, cimerske, prijateljske, incestuozne...) kroz materijalna prava tretiraju drukčije od prokreativnih zajednica koje stvaraju nove članove društva. Heteroseksualni parovi su prošle godine stvorili više od 40.000 novih članova društva, a homo parovi 0 - nula. Zato se oni iz perspektive materijalnih prava ne mogu jednako tretirati i nikakva demagofija homo aktivista to ne može promijeniti.
08.01.2014. 12:48
Za:
@Mario
Osvrnula sam se na nestručno korištenje pravnih termina, tj. termina civilno pravo ili građansko iz kojeg se obiteljsko pravo izdvojilo kao zasebna pravna grana kao i drugih pravnih promašaja. Građansko pravo regulira zakone koje sam navela gore, a ostalo je ironija.
Kod sportskih primjera rekla bih da se nagrađuje izvrsnost i da je potpuno besmisleno uspoređivati s diskriminacijom ako se ne radi o nekoj vrsti ironije, s kojom sam se i ja poslužila. U socijali se radi o pomoći te postaju kriteriji za ostvarivanje iste, dakle isto je glupo uspoređivanje, a sada u obiteljskom smislu ima neke logike ali one su stimulativne prirode, ali kada bi se bračna zajednica nazvala prokreativna zajednica i kada bi obvezatno bilo prokreirati a svatko tko to ne učini materijalno-pravno kažnjavan onda biste shvatili koliko su vaša razmišljanja ograničena, iako sam prva koja smatra da se brak smatra zajednicom muškarca i žene, ali iz tog razmišljanja ne proizlazi da svi ostali na ovom svijetu moraju iz tog razloga biti pravno isključeni.
08.01.2014. 15:05
Mario:
@Za
Pravno neisključivanje vodilo bi do društvenog kaosa jer ne bi postojala osnova temeljem koje se koriste ograničena sredstva iz zajedničke društvene kase. Zato sam rekao da za izdvajanje sredstava iz državnog proračuna mora postojati suvisli, društveno relevantni razlog.

Činjenica da su se dvije osobe odlučile na zajednički život u istom kućanstvu nije dovoljan razlog. Ja poznajem dvije sestre blizanke u srednjim godinana koje već više od desetljeća žive zajedno u kući koju su naslijedile od roditelja i vjerojatno se neće ženiti. Jel taj njihov suživot dovoljan razlog da ih porezni obveznici financiraju kroz mirovinsko, zdravstveno i porezne olakšice? Očito nije, zato to država niti ne radi. Međutim po čemu se taj sestrinski suživot iz perspektive države razlikuje od suživota dvije lezbijke? Očito u ničemu. Jedina razlikovna komponenta je to što lezbijska veza ima seksualnu dimenziju. No, može li ta dimenzija rezultirati društveno relevantnim učincima? Ne. I zato država ne može različito tretirati sestrinsku i lezbijsku ljubav. S druge strane, seksualna dimenzija hetero veze može rezultirati društveno relevantnim učincima - novim čalnovima društva i u većini većini slučajeva to se događa. I to je razlog zbog kojeg država pravi razliku između muško-ženskih i svih ostalih ljudskih zajednica. Zato je kroz prizmu materijalnih prava diskriminiranje homo, poligamnih, cimerskih, prijateljskih, incestuoznih i raznoraznih rođačkih zajdnica, opravdanom.
08.01.2014. 15:53
za:
Odlična tema i ovo što govoriš ima smisla što sam već i rekla, ali ima li pravičnosti u tome da dvije sestre živezajedno, zajednički dijele imovinu, zajednički ulažu u svoj život, zajednički dijele troškove života, a kada jedna od njih umre ova druga mora platiti porez na nasljedstvo?
08.01.2014. 16:49
Mario:
@Za
Nije pravedno i za takve stvari treba postojati nekakava regulacija. Paradoksalno, ona je u pripremi i naziva se Zakon o registriranom partnerstvu. Ali, pazi ovo: one dvije sestre koje žive zajedno, zajednički dijele imovinu, zajednički ulažu u svoj život, zajednički dijele troškove života neće imati pravo na porezne olakšice kada jedna od njih umre. Ali dvije lezbijske koje žive zajedno hoće. Jel to pravedno? Zašto politika novim institutom pravi razliku između sestrinske i lezbijske zajednice? Što to društveno relevantno daje lezbijska, a ne daje sestrinska zajednica pa da se sredstva iz zajedničke društvene kase daju prvoj, a ne drugoj? Gdje je onaj suvisli razlog o kojem sam govorio?
08.01.2014. 18:08
za:
Pravo se razvija i mijenja, prepoznaju se i utvrđuju novi problemi koji ugrožavaju pravo na životne odabire ali i životne prilike u kojima se ljudi nađu. Treba osvještavati i informirati ljude, ja se primjera sestara ne bih ni sjetila da me ti nisi uputio. Sigurna sam da postoji više takvih ekonomskih zajednica, sestre, braća, rođaci, prijatelji....Pa da zašto bi takve zajednice bile diskriminirane u odnosu na druge.I one imaju pravo na ljubav njima bliske osobe.
08.01.2014. 19:28
za:
Molim portal da se pozabavi ovom temom.
08.01.2014. 19:34
Mario:
Da, hoće li se portali poput ovog oglasiti na ovu diskriminaciju. Dok se novim Zakonom dvjema lezbijkama ili dvama gejevima omogućuje da ostvaruju pogodnosti, zaštitu i materijalna prava na temelju toga što žive skupa i izjavljuju nešto pred državnim službenikom, to im se onemogućuje ukoliko su rođaci. Dakle, dva brata ili dvije sestre koje žive zajedno (što nije uopće rijedak slučaj) ne mogu ostvariti socijalne pogodnosti i druge prednosti samo zato što su sestre ili braća. Nevjerojatno, ali istinito.
09.01.2014. 11:13
kosee:
Zapravo bi problem bio riješen time da se istospolnim parovima da mogućnost posvajanja djece, onda bi postojao razlog da im se daju pogodnosti, zar ne? A to je i ono čemu oni teže.
Također postoje i istospolne zajednice u kojima žive djeca iz prijašnjih brakova, što je s njima?
Tu je i pitanje brakova bez djece, na koji način su oni zaslužili svoje pogodnosti?

Sve skupa, paralela ti nije loša, ali si propustio primijetiti da je npr situacija kad brat i sestra žive u zajednici već odavno diskriminirana u odnosu na nekog drugog muškarca i ženu koji žive u braku, a nemaju djece.
09.01.2014. 12:53
Mario:
@kosee
Davanjem mogućnosti istospolnim parovima posvajanja djece direktno se krše prava djece jer se djetetu a priori oduzima pravo na majku i oca. Negiranje tog prava od strane pojedinih gej aktivista i političara, opravdanjem da nema signifikantne razlike između dvije raznospolne i dvije istospolne osobe, je naravno netočno, a ujedno i licemjerno, jer da nema signifikantne razlike onda bi homoseksualci prestali raditi svu tu strku i zbrku i jednostavno odabrali osobu suprotnog spola.

No svejedno, po toj logici mogućnost posvajanja djece može se dati bilo kojem pojedincu ili skupini koja može imitirati neke aspekte obitelji(časnim sestrama, poligamnim, rođačkim, prijateljskim zajednicama...) pa bi po tome svima njima trebalo dati pogodnosti isto kao i hetero zajednicama koje su prirodno usmjerene stvaranju i odgajanju djece, a to je besmisleno.
10.01.2014. 09:41
kosee:
Jedna osoba već ima pravo na posvajanje i mogućnost da tako postane samohrana majka tako da je pravo djeteta na oca i majku već prekršeno. No iz nekog razloga smo se tog pravila (kao i mnogih drugih) sjetili tek sada kad su u pitanju LGBT zajednice.
Ja samo odgovaram na tvoju tezu da im prava dajemo zato jer su (valjda) reproduktivno sposobni, osobno mi ta teza uopće ne drži vodu jer djecu može (manje-više) imati svatko bez zasnivanja ikakvih zajednica, obitelji itd. Ali moram priznati da nikad nisam razmišljala zašto dajemo pogodnosti bračnim partnerima pa ne mogu reći je li to zbog (potencijalne) djece ili nečega drugoga.
10.01.2014. 10:04
Mario:
Ako je jednoj osobi dana mogućnost posvojenja i time djetetu oduzeto pravo na oca i majku onda je to nešto negativno, a ne razlog da se i u drugim slučajevima djetetu a priori oduzme to pravo. No i tu postoji jedna bitna razlika. Kod samohranog roditeljstva postoji svijest o toma da djetetu nešto nedostaje, ono zna da mu nedostaje ili otac ili majka i nitko ga ne pokušava uvjeriti u iluziju da je njemu u takvom okruženju jednako kao i djetetu koje ima oba roditelja. Međutim, obrana istospolnog roditeljstvo kreće od pretpostavke da je djetetu sa dvije majke ili dva oca jednako kao i kad ima majku i oca, što je naravno netočno.

Što se tiče davanja prava. Prava su dio instituta braka u kojem postoje i neke obveze, pa se postavlja pitanje razloga institucionalizacije odn. regulacije određenih zajednica kroz to međudjelovanje prava i obveza, koje naravno košta porezne obveznike. A to je analogno pitanju zašto država troši sredstva poreznih obveznika za prometne znakove, semafore i drugu prometnu signalizaciju? Hm..., pa valjda zato jer joj je važna sigurnost sudionika u prometu. Semafori se ne postavljaju na poljskim putevima gdje nema prometa i gdje sigurnost nije ugrožena. Isto tako je i sa regulacijom određenih ljudskih zajednica. Zajednice koje su prirodno usmjerenje stvaraju i odgoju djecu država ima potrebu regulirati i na njih trošiti sredstva poreznih obveznika jer je državi važna dobrobit djeteta. Stoga, regulacija homoseksualnih zajednica koje nisu usmjerene stvaranju djece, iz društvene perspektive jednaka je postavljanju prometne signalizacije na mjesto gdje nema prometa. Drugim riječima, to je bacanje novca poreznih obveznika.
10.01.2014. 11:11
za:
Smatram da djeca nisu pokusni kunići, niti su kućni ljubimci da se donašaju neke odluke za koje ne znamo pouzdano kakve bi učinke, koristi ili posljedice imale po njih. Za takva istraživanja mora proći više vremena, od strane onih zemalja koji su te pokuse odobrili.
10.01.2014. 18:08
Mario:
Pustimo raznorazna istraživanja po strani, ljudska psiha je prekompleksna da bi ju mogli znanstveno mjeriti i tako određivati što je to dobrobit pojedinca. Ajmo se staviti u poziciju djeteta. Ako dijete živi u okruženju gdje njegovi vršnjaci imaju mame i tate kakve psihološke učinke može na njega imati spoznaja da se ono nalazi u zajednici dvije mame? Nije li logično da si dijete postavi pitanje: zašto svi oko mene imaju mamu i tatu, a ja mamu i mamu? Znamo koliko su djeca zahtjevna u pogledu banalnih materijalnih razlika, kad dijete nema ono što njegovi vršnjaci imaju, poput igračaka, mobitela, računala, brendirane odjeće ili obuće i sl. Ako je dijete zbog tih banalnih stvari frustrirano i radi pritiske prema roditeljima ne bi li se izjednačio sa vršnjacima koliko je onda tek frustrirajuće za dijete kad se od vršnjaka razlikuje u tako fundamentalnom aspektu kao što su mama i tata. Nemojmo zaboraviti da se radi o djeci koja su već dosta istraumatizirana jer su ostala bez svojih bioloških roditelja. I sad umjesto da odrasli tom djetetu stvore prirodno okruženje koje imaju i ostala djeca oni ga zbog potreba odraslih(famozno "pravo na dijete") dodatno traumatiziraju stavljanjem u zajednicu bez oca ili majke.
10.01.2014. 19:12

Stup srama

Iz drugih medija

AEM