Vijesti

26.04.2009. 10:33:41 - Dijana Jurasić (Večernji list)

Muškarci vladaju, a žene rade i sude nam

Jasna Omejec

Jasna Omejec

Žene nam sude, a muškarci vladaju pravosuđem! Uzme li se u obzir da pred lice pravde dolaze najčešće muškarci, kojima mnogobrojne sutkinje "režu" novčane, zatvorske kazne, rastavljaju ih, dijele im imovinu, ta bi se podjela uloga sudaca i sutkinja mogla shvatiti i kao ravnoteža. Kad bi žene još zasjele i u predsjedničke fotelje sudova, državnog odvjetništva, USKOK-a, ravnoteža bi bila ozbiljno narušena.

Ironiju na stranu, važne su samo brojke, a one govore o vladavini muškaraca u pravosuđu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, na hijerarhijski najnižim općinskim i prekršajnim sudovima sudi čak oko 70 posto žena, na trgovačkim oko 60 posto, no što se ide prema vrhu pravosudne piramide, broj se žena smanjuje, a broj muškaraca povećava. Muškarci su na čelu Vrhovnog, Upravnog, Visokog prekršajnog suda, Državnog sudbenog vijeća, a na 21 županijskom sudu 85,7 posto čelnika su muškarci - samo četiri županijska suda imaju predsjednicu.

Za razliku od treće sudbene vlasti, na čelu četvrte vlasti - Ustavnog suda - prvi je put u povijesti žena - Jasna Omejec. Šef je Uskoka muškarac i glavni je državni odvjetnik muškarac, a došli su iz profesije u kojoj su brojno nadmoćnije žene jer je tek 37,8 posto muškaraca državnih odvjetnika i zamjenika. Zasad čak i ondje gdje su žene brojčano nadmoćne, kao na općinskim sudovima, kojih je u nas 108, vlast ravnopravno moraju dijeliti s muškarcima jer su predsjednici 50 posto tih sudova lani bili muškarci.

Žene suvereno vladaju samo prekršajnim sudovima, kojih je 100 u zemlji, a na njima je lani bilo 63 posto žena predsjednica. Na 13 trgovačkih sudova, na kojima je više sutkinja nego sudaca, trenutačno je osam predsjednika i pet predsjednica, a žena je sada v.d. predsjednika Visokoga trgovačkog suda. No ako situaciju iz 1961. godine, kada na Vrhovnom sudu nije radila ni jedna žena, usporedimo s današnjom, u kojoj je 45 posto vrhovnih sutkinja, jasno je da su žene prilično napredovale.

 

Teži uspon žena
Odvjetnica Dafinka Večerina bez zadrške je analizirala nadmoć muškaraca na šefovskim pozicijama.

- Inače ne dijelim ljude na muškarce i žene i protiv sam kvota, više sam za to da ljudi napreduju po sposobnostima, no ovakva rodna situacija upozorava na rodnu diskriminaciju. Na općinskim sudovima, na kojima se najviše radi, 70 posto je žena, a gdje se upravlja i dijeli novac, tamo su muškarci. Imam dojam da žene u karijeri idu pješice do zadnjeg kata, a muškarci dizalom, no kad žene dođu do vrha, sva su mjesta zauzeta - slikovito kaže Večerina.

Ne pristaje na objašnjenja da su žene više zaokupljene djecom te smatra da se ta priča više ne može "prodavati" jer danas bi jednak teret roditeljstva trebali snositi majke i očevi. No, čak kada bi se i tako gledalo na stvari, kaže, zašto onda najviše žena ostaje na prvostupanjskim sudovima, u kojima je najteže raditi, gdje se radi sa strankama i gdje je niža plaće. Žena je općenito više s visokom stručnom spremom u društvu, ali ih je manje na šefovskim položajima.

Suci su uvjereni da u sudstvu danas nema spolne diskriminacije, no sutkinje misle drugačije.

- Sudstvo je konzervativno i sklonije je muškarcima kao šefovima, kao i cijelo hrvatsko društvo. Mislim da žene nose najveći teret posla, a čini mi se da muškarci uspješnije i brže napreduju i bolje zarađuju. Ne može mi nitko reći da su znanje i kvaliteta bitno slabiji u žena nego u muškaraca i da muškarac s osam godina staža radi kao i kolegica s dvadeset godina sudačkog iskustva.

Jasnu Omejec kao predsjednicu Ustavnog suda morali smo čekati 18 godina - kaže Jesenka Šojat, sutkinja zagrebačkog Općinskog građanskog suda.

Sudac Županijskog suda Dražen Jakovina kaže da sve moguće nejednakosti između muškaraca i žena na sudovima nije lako odmah izjednačiti jer to stanje seže u dalju prošlost, kada je na višim sudovima bilo malo žena. Sudačka je dužnost trajna, suci s viših sudova rjeđe odlaze u druge profesije, a najveći je odljev sudaca s nižih sudova u odvjetnike, javne bilježnike... Uz to je na višim sudovima i manje slobodnih mjesta koja se popunjavaju novim sucima.

Sudac Jakovina predsjednik je sudačkog vijeća zagrebačkog Županijskog suda i može se pohvaliti time da u njegovu vijeću od 15 članova sjedi devet žena. Ističe da je posljednje dvije-tri godine na zagrebački županijski sud imenovano dvostruko više sutkinja nego sudaca.

- Mislim da sudstvo nije konzervativno. Meni je predsjednica žena i nemam ništa protiv toga, dapače. I nipošto ne mislim da žena ne može obavljati zahtjevne funkcije. Više je razloga zašto je manje žena predsjednica. Jedan od razloga mogao bi biti i zaokupljenost žena u određenom razdoblju malom djecom. Trebalo bi istražiti i koliko se žena prijavljuje na natječaje za predsjednika suda.

 

Nema diskriminacije
- Još dok smo bili na fakultetu, muškarci su govorili da će ići u odvjetnike jer se ondje više zarađuje, a žene su bile sklonije sudačkom poslu jer im materijalno nije na prvome mjestu. Činjenica je da su žene ograničene i biološkim uvjetima, društvo u nas još nije na tom stupnju da se žena s malom djecom može posvetiti više poslu. Institucije od vrtića pa na dalje ne rade na takav način da žene koje to žele mogu više ostati na poslu i posvetiti se karijeri. Iako je društvo još konzervativno, ipak mislim da situacija ide nabolje. Sposobne žene ipak dolaze na neka šefovska mjesta - kaže Božica Barlović, sutkinja zagrebačkog Općinskog kaznenog suda.

Sudac Županijskog suda Ivica Veselić smatra da diskriminacije po spolu u sudstvu uopće nema.

- Apsurdno bi bilo da muškarci napreduju lakše zato što su muškarci. Napreduju oni koji su najbolji, a je li tko mlad ili star, muškarac ili žena, to je nebitno. Kad su posrijedi uglavnom muški šefovi suda, mislim da je malo žena koje bi htjele raditi do 15 sati u danu. Žene koje rađaju i muškarci nisu u jednakom položaju jer ne može žena koja je u deset godina rodila troje djece i bila na rodiljskom sedam godina napredovati kao muškarac koji je sve te godine radio - kaže Veselić.

No to što se u društvu još podrazumijeva da samo žene trebaju zanemariti karijeru ostajući na rodiljskom unatoč tome što na taj dopust pravo imaju i muškarci, nešto je drugo.

Tagovi: pravosuđe

Vezani članci:

Facebook komentari

Iz drugih medija

AEM