Vijesti

17.10.2013. 11:12:36 - Libela (rtl.hr)

'Ovo je sve samo ne socijaldemokracija'

'Zakoni se donose u korist poslodavaca, a ne radništva'

(Foto: H-alter)

Petstotinjak sindikalaca i sindikalistkinja okupilo se jutros ispred Ministarstva rada i mirovinskog sustava na prosvjedu protiv izmjena Zakona o radu (ZOR) u organizaciji Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS).

Pod parolom Zar opet robovi? Ne! čelnici SSSH-a Mladen Novosel i NHS-a Krešimir Sever doveli su prosvjednu povorku sastavljenu od sindikalnih povjerenika/ica pred zgradu Ministarstva gdje su glasnim zviždanjem izrazili nezadovoljstvo predloženim izmjenama ZOR-a kojima se uvodi daljnja fleksibilizacija radnih odnosa i smanjuju radnička prava.

"Ovo je sve, samo ne socijaldemokracija, izdali ste radnike. Robovi su u Rimu imali više prava nego što ćemo imati mi ako ovo prođe", izjavio je sindikalist Sever pred okupljenim prosvjednicima/ama, prenosi rtl.hr.

'Zakoni se donose u korist poslodavaca'

Sindikati ne prihvaćaju uvođenje financijski uvjetovanog otkaza, kao ni izmjene u reguliranju otpremnina, te traže pojednostavljenje odredbi o rasporedu radnog vremena i zadržavanje dosadašnjih odredbi o sudskom raskidu radnog odnosa.

"Na današnjem prosvjedu upozorenja još jednom ćemo Mrsiću uručiti naše zahtjeve, a to mu je zadnja prilika da shvati da njegov prijedlog izmjena ZOR-a nije u korist radnika/ca i građana/ki, već isključivo u korist pojedinih interesnih skupina. To su, prije svega, poslodavci koji ne poštuju zakone i financijske institucije koje konstantno pritišću našu Vladu i Vlade cijele Europe da snižavaju radnička prava", rekao je Novosel.

Prosvjednici nose sindikalne zastave SSSH-a i NHS-a te parole Financijski otkaz - nož u leđa radnicima, Očuvanje ZOR-a = očuvanje radnih mjesta i Bolje Pravilnik o radu nego financijski otkaz.

Foto: Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Foto: Savez samostalnih sindikata Hrvatske


Najveće opasnosti novog Zakona o radu

Podsjetimo, Ženska fronta za radna i socijalna prava prošli je tjedan istaknula šest najopasnijih promjena koje donosi novi Zakon o radu.

Ženska fronta za radna i socijalna prava traži kodifikaciju radnog zakonodavstva u jedinstveni zakon te predlaže odbacivanje onih dijelova zakona koji direktno smanjuju i krše osnovna radnička prava – na zasluženi dnevni i godišnji odmor, sigurnost na radnom mjestu, plaću, pravo na zaštitu od diskriminacije, pravo na sindikalno organiziranje, zaštitu od prisilnih oblika rada itd. Izdvajamo najopasnije tendencije koje nam donose nove izmjene ZOR-a i Zakona o mirovinskom osiguranju:

1. Rad na određeno treba biti jasno reguliran i kontroliran posredstvom efikasnih inspekcija te adekvatno kažnjen ukoliko ga poslodavac zloupotrebljava. Ovaj tip rada, koji je posljednjih godina postao pravilo, novim legislativama čini radna mjesta nesigurnima, cijenu rada nižom te produbljuje rodnu diskriminaciju na tržištu rada. Njime se umanjuje mogućnost sindikalnog organiziranja i djelovanja te je, radi nesigurne prirode rada na određeno, radnicama i radnicima otežano planiranje obitelji, ugovaranje kredita i slično. Stoga, zahtijevamo da  ugovor o radu na određeno automatizmom, nakon dvije godine prelazi u ugovor o radu na neodređeno vrijeme, da se ograniči broj ugovora na određeno vrijeme i po osobi te da se propišu maksimalne kvote radnika/ca zaposlenih na određeno vrijeme unutar jednog poduzeća (deset posto za rad na određeno i agencijski rad), pojačaju inspekcije rada i njihovi mandati, da se trudnicama zabrani istek ugovora na određeno, kao i ženama tijekom rodiljnog/roditeljskog dopusta, uključujući i istek godine dana po povratku s takvog dopusta.

 2. Jedan od nesigurnih oblika rada je i outsourcing (prijenos ugovora o radu). Zahtijevamo da se jasno definira u kojim se slučajevima outsourcing smatra opravdanim, s tim da se ograniči u djelatnostima od javnog interesa, te zajamči zadržavanje prenesenih prava radnika i radnica kolektivnim ugovorima. Takve poslove najčešće obavljaju žene koje mahom imaju niže nadnice te rade u nesigurnim uvjetima.

3. Agencijski rad dodatno osnažuje nesigurne oblike rada jer privremeno zapošljavanje nije zakonom pojmovno određeno ili ograničeno na izvanredne slučajeve povećanog opsega rada, određene sezonske poslove, slučajeve zamjene privremeno odsutnog radnika/ice, čime je otvoren prostor za privremeno zapošljavanje na uobičajenim redovnim radnim mjestima. Zakonodavac, također, nije predvidio nikakve mehanizme zaštite radnika/ica zaposlenih preko agencija pa su zlouporabe, ucjene i kršenja radničkih prava uglavnom pravilo. Slične posljedice mogu uslijediti i iz drugih oblika povremenog i privremenog rada, poput vaučer-rada.

 4. Izmjenama ZOR-a fleksibilizira se i radno vrijeme – pod krinkom preraspodjele radnog vremena na mala se vrata uvodi prekovremeni rad koji nije adekvatno plaćen, a kroz primjer sezonskog rada legalizira se i prekovremeni rad od 60 sati tjedno. Zahtijevamo da se zakonom utvrdi maksimalni četrdesetosatni radni tjedan, a da se prekovremeni rad ograniči na osam sati tjedno, uz poštovanje radnog dana od 0 do 24 sata.

5. Zakon o radu mora konkretno definirati što spada pod diskriminaciju i uznemiravanje na radnom mjestu i pripisati adekvatnu kaznu počiniteljima. Za poslodavca bi se ovaj prekršaj trebao klasificirati kao najteža vrsta prekršaja pa bi se zato i sankcije trebale pooštriti.

6. Smatramo da je potpuno neprihvatljiv prijedlog o povećanju dobi za umirovljenje na 67 godina, pogotovo kada uzmemo u obzir da veliki broj žena radi prihvaćanja nesigurnih radnih mjesta i dugogodišnjeg rada na određeno, ali i zbog preopterećenosti besplatnim njegovateljskim radom, ne može ispuniti nerealne uvjete za punu mirovinu. Stoga, zahtijevamo uvođenje creditinga, odnosno jasnih zakonskih mjera koje služe kao kompenzacijski mehanizam u izračunu mirovine za one ljude koji su dio vremena proveli baveći se neplaćenim njegovateljskim radom (skrb za djecu, invalide, starije itd.). Odlučujemo se založiti i za odvojene zakone o javnom mirovinskom osiguranju međugeneracijske solidarnosti kao temelju mirovinskog sustava te drugih dodatnih oblika mirovinske štednje i osiguranja.

Zbog sve većeg broja umirovljenika i umirovljenica koji žive ispod ruba siromaštva, zahtijevamo uvođenje socijalne naknade za osobe starije od 65 godina koje nemaju mirovinu ili druge prihode potrebne za preživljavanje.

Ženska fronta za radna i socijalna prava najavljuje kako će aktivno pratiti procese vezane za redefiniranje radnog i socijalnog zakonodavstva, te organizirati niz akcija kako bi javnost pobliže upoznala s negativnim tendencijama ovih reformi i specifičnostima koje prvenstveno utječu na žensko radništvo i mlade.

Tagovi: fleksibilizacija radnog vremena, hrvatska, poslodavci, prosvjed, rad na određeno, radnička prava, sindikati, zakon o radu, ženska fronta za radna i socijalna prava

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM