Vijesti

02.10.2013. 08:00:46 - Karmela Gajdek

Različita lica islama

Vjerovanje, prakse, tumačenje i predrasude

U ponedjeljak, 30. rujna, u Kući ljudskih prava, održano je predavanje na temu Različita lica islama – vjerovanje, prakse, tumačenje i predrasude u organizaciji Centra za mirovne studije.

Predavanje su održali/e prof. Azra Abadžić Navaey, turkologinja i orijentalistkinja, profesorica sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta i mr.sc. Mirza Mešić, zagrebački imam.

Azra Abadžić Navaey upoznala je prisutne s pojmom islama, njegovom povijesti i najčešćim stereotipima vezanima uz islam.

Najčešći stereotipi vezani uz islam su da je to muhamedanstvo, zatim da je to arapska religija, da je nazadan, antimoderan, isključiv, radikalan, netolerantna, nedemokratičan, konzervativan, da diskriminira žene, te ga se vezuje uz terorizam.

 

Povijesni okvir

Islam (al islam) u prijevodu znači predanost Bogu. Nastao je u 7. stoljeću na Bliskom istoku, odnosno u gradu Meki na Arapskom poluotoku, koji je tada bio veliki trgovački grad, stjecište trgovačke elite.

U to vrijeme među Arapima je vladala dekadencija i raskalašenost, te politeizam. No, onda se pojavio poslanik Muhamed (obnovitelj) koji je pozivao na povratak monoteizmu, vjeri u jednog boga.

U islamu postoje četiri izvora islamskog zakona:

  1. Kuran (sveta knjiga muslimana ili neiskvarena riječ Božja)
  2. Sunnet i hadis (Muhamedove riječi i upute)
  3. Idžima (jednoglasni sporazum islamskih učenjaka)
  4. Kijas (teološko razmišljanje ili logičke prosudbe)

 

Temelji islamskog vjerovanja

Islamsko vjerovanje (akaid) sadrži šest temeljnih vjerskih istina, a to su: vjerovanje u jednog Boga (Alaha), vjerovanje u meleke (anđele), vjerovanje u Božje knjige (objave), vjerovanje u Božje poslanike, vjerovanje u sudnji dan i vjerovanje u sudbinu.

 

Stupovi islama

Islam se temelji na pet stupova (arkana) prakticiranja vjere, odnosno praktičnih dužnosti svakog zdravog i punoljetnog muslimana. To su: ispovijedanje vjere (šehadet), molitva (namaz), post (saum), milostinja (zekat), hodočašće (hadž) i učenje Kurana (kiraet).

Svaki musliman mora barem jednom u životu otići na hodočašće (hadž) u Meku. Također svaki imućni musliman dužan je od viška svoje imovine udijeliti dva posto milostinje (zekata) za potrebe siromašnih, učenika, bolesnih, starih i iznemoglih.

 

Politički rascjep

Do političkog rascjepa među muslimanima je došlo nakon smrti proroka Muhameda.

Nakon njegove smrti prvo su se muslimani podijelili na sunite i šiite, jer se nisu mogli dogovoriti oko nasljeđivanja: da li će to nasljeđivanje biti izborno ili po krvnom srodstvu. Danas je, što se muslimanske zajednice tiče, oko 90 posto sunita i oko 10 posto šiita.

Kasnije su nastali i neki drugi pravci: haridžijski pravac, te sufizam i salefizam. Unutar salefizma je i vehabizam.

 

Islam i (ne)tolerancija

"Islam ne tolerira nevjernike, ali je tolerantan prema drugim religijama. No, kršćanka se može udati za muslimana i zadržati svoju vjeru", kaže Mirza Mešić.  Ali, kada je u pitanju obrnuta mogućnost, to jest da se muslimanka uda za kršćana onda su stavovi islamske zajednice malo drugačiji, jer se 'vjera nasljeđuje po ocu', pa tako dijete rođeno u ovom braku zapravo više neće biti musliman, već po ocu kršćanin.

Prema riječima Mešića, muslimani ne simpatiziraju ateiste jer ih ne zanima bog i život poslije smrti, nego ih samo zanima trenutno.

Što se tiče LGBT populacije, Mešić kaže da takvih iskustava unutar islamske zajednice nema, odnosno da nema homoseksualnih muslimana. Barem ne u Hrvatskoj. Na pitanje što bi zajednica učinila kada bi se takva osoba pojavila, Mešić je odgovorio da bi zajednica takvoj osobi dala slobodu, ali bi je marginalizirala unutar zajednice.

Zanimljivo je da je na početku predavanja rečeno kako prema islamu prevladavaju stereotipi da je netolerantan, ali u kontekstu LGBT populacije, nikako ne možemo iščitati toleranciju.

 

Islam i međuljudski odnosi

"Većinu ljudi na zapadu strah je islama. No, nažalost od silnih nereda najviše stradaju sami muslimani", rekao je Mešić.

"Nema svećenika u islamu - izreka je kod muslimana", kazao je Mešić, te dodao da to znači da svatko ima pravo govoriti o religiji, ne samo svećenici, već i žene i muškarci.

 

Šerijat

Šerijat u prijevodu znači zakon (propisati zakon). To je cijeli skup pravila i propisa, a objedinjuje i svjetovni i duhovni život koji mora biti izbalansiran.

Mešić je istaknuo kako talibani i vehabije žele uzeti pravo u svoje ruke i propisati pravila, što nije u duhu islama. On kaže da šerijat uvijek dolazi odozdo (dakle kada je prihvaćen u narodu) a ne odozgo (kada netko nameće pravila).

Što se tiče krivičnog (kaznenog) zakona islam štiti pet ljudskih vrijednosti, a to su: život, vjera, čast, dostojanstvo i imetak.

Što se tiče života i smrtne kazne, Mešić je kazao da u islamu postoji smrtna kazna i da se ona koristi samo u slučaju ako ste nekome oduzeli život.

 

Žene, čast i pokrivanje

"Čast je vrlo bitna kod muslimana", istaknuo je Mešić. Opće je poznato da se često koristi u partnerskim odnosima i to kada postoji sumnja da muž vara suprugu ili obrnuto. Mešić navodi da su za takvu vrstu dokazivanja potrebna četiri svjedoka.

Mnogo je slučajeva bilo 'ubijanja iz časti' kada su u pitanju žene. Pronalaženje svjedoka nećemo ni spominjati. Ovdje je samo jedan od slučajeva 'ubijanja iz časti' u Turskoj, o kojem smo pisale.

Na pitanje časti Mešić se nadovezao te rekao kako je pokrivalo za glavu (marama, hidžab, burka) usko povezano s islamom i kako služi kao preventiva. Dodao je i kako muškarac i žena ne mogu biti sami u jednoj prostoriji (ako nisu muž i žena), jer 'gdje su muško i žensko, tu je i šejtan'.  Međutim, o nošenju marame ili hidžaba, postoje i ponešto drugačija mišljenja od ovoga, a o tome smo također pisale na svojim stranicama.

Nadalje je dodao kako je iz islamske vizure čovjek seksualno biće te da islam veliča seks, ali odnos žena može imati samo s mužem. Ne može biti razuzdana i bludna. Mešić smatra kako je 'ženski spol ljepši spol' i da može 'pokazati puno više čari nego muškarac', stoga treba 'biti pokrivena'.

"Žena ne može hodati po ulici u minici", kazao je pritom potvrdivši kako je islam opresivan prema ženama.

Mirza Mešić zapravo u svom izlaganju nije puno pričao o ženama u islamu, no i na osnovu onog malo što je izrekao možemo iščitati da islamsko društvo još uvijek diskriminira žene.

Dakle, i na primjeru LGBT populacije, kao i na primjeru žena, nameće se sam po sebi stav da je islam netolerantan i konzervativan prema prema nekim kategorijama, da u tom kontekstu nije riječ samo o zapadnjačkim predrasudama. 

 

Islamsko bankarstvo

Islamsko bankarstvo je dio šireg koncepta islamske ekonomije. Za razliku od zapadnjačkog sustava koji u fokusu ima financijske aspekte transakcija i velike kamate, islamski financijski sustav ima ulogu ravnomjerno izraziti etičku, moralnu, društvenu i religijsku dimenziju s ciljem ostvarenja jednakosti u društvu, a za dobrobit cijele zajednice.

Islam ne trpi kamate. Toga nema u ovom sustavu, uopće u islamskoj ekonomiji.

Apropos zarade i profita zbog toga nema noćnih klubova, kladionica niti zapadnjačkog bankarskog sustava – jer je sve to temeljno isključivo na zaradi i profitu.

Zato u islamskom sustavu postoji obaveza davanja siromašnima i potrebitima, odnosno zavjetovanje kako bi postojalo socijalno i pravedno društvo.

"To je empatija", dodaje Mešić.

Ovo je komparirao sa šeicima iz Zaljeva koji se takmiče koji će imati više skupljih auta i kupovati više nekretnina i zlata, te je rekao kako se ponašaju kao kapitalisti, no da to nije ni čudo kada su došli na vlast uz pomoć Britanaca. No, također je glupo da se uopće neka zemlja naziva po nekoj porodici (aludirajući na Saudijsku Arabiju). 

Tagovi: azra abadžić navaey, cms, islam, ljudska prava, mirza mešić, religija, stereotipi, žene

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM