U fokusu

Zakonska regulativa u Bosni i Hercegovini

Umjetna oplodnja nije luksuz, već pravo!

Umjetna oplodnja nije luksuz, već pravo!

Federacija BiH bi (konačno) trebala dobiti Zakon o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom, piše Anesa Marić na portalu diskriminacija.ba. Ako se postojeći nacrt zakona usvoji, troškovi umjetne oplodnje bi bili manji, ali bi i dalje određenim kategorijama stanovništva bilo onemogućeno da dobiju djecu putem umjetne oplodnje. 

 Prije svega, to su žene bez partnera i pripadnici/e istospolnih zajednica, u čijem slučaju će se pitanje umjetne oplodnje moći regulirati tek nakon što se zakonski regulira status istospolnih partnerskih veza. U novom nacrtu zakona jasno je naznačeno da “Pravo na liječenje primjenom postupaka MPO-e imaju muškarac i žena koji u vrijeme primjene postupaka MPO-e žive u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici”. Također se navodi da je zabranjeno liječenje neplodnosti “primjenom postupaka MPO-e ženi koja namjerava da dijete poslije rođenja, uz naknadu ili bez naknade, prepusti trećoj osobi” , čime se onemogućava i surogat materinstvo.  

Zakonska regulativa umjetne oplodnje u BiH postoji jedino na entitetskom nivou, zbog rascjepkanosti zdravstvenog sustava države.  Prema postojećim zakonskim rješenjima, u Federaciji svaki par u BiH, gdje žena ima do 37 godina, ima pravo na dva besplatna postupka, dok cijena svakog narednog postupka košta između 4.000 i 7.000 KM. Pri tome, cijena varira u zavisnosti od klinike, dijagnoze, broja i vrste lijekova koji se ne nalaze na esencijalnoj listi, a neophodni su tijekom ovog postupka.  U Republici Srpskoj, situacija je slična – pravo na jedan pokušaj umjetne inseminacije imaju isključivo parovi, koji se nalaze u braku ili vanbračnoj zajednici duže od dvije godine, i koji imaju medicinski dokazan sterilitet. 

Pozitivne strane novog nacrta Zakona u FBiH jeste taj što će se cijena cijelog postupka i lijekova formirati na jedinstvenom nivou, tako da neće biti varijacija od klinike do klinike. Također, nacrt predviđa i stvaranje banke sperme – koja trenutno ne postoji. Njenim postojanjem bi se izbjegla ponovna stimulacija nakon neuspjelih pokušaja oplodnje, koja znatno ugrožava zdravlje žene i dovodi je u rizičnu grupu osoba koje mogu oboljeti od karcinoma dojke, ovarija ili tromboze.