U fokusu

Nastavak krize

Egipat na rubu građanskog rata

Egipat na rubu građanskog rata

U Egiptu se situacija ne smiruje, javlja Deutsche Welle. Usprkos svim diplomatskim naporima situacija je i dalje napeta.

Prema medijskim izvješćima, od svrgavanja Mursija do danas, ubijeno je 250 ljudi, a tisuće ih je ranjeno.

Diplomatski pregovori do ovog trenutka ne napreduju. Diplomati iz SAD-a i Europske unije pozivaju zaraćene strane da se vrate dijalogu.

Miješanje treće strane u Egiptu, kritično gleda tuniski politolog sa Slobodnog sveučilišta u Berlinu, Hamadi El Aouni i kaže: “Sada bi Egipćane trebalo samo ostaviti na miru. Oni koji misle da Egiptu mogu dati savjete, trebali bi ostati po strani.”

El Aouni ne misli pri tome samo na zapadne zemlje, već i na “u cijelom svijetu rasprostranjeni pokret pobratimljenih muslimanskih zemalja, predvođen turskim premijerom Erdoganom”. Naime, Recep Tayyip Erdogan je žestoko kritizirao generale u Egiptu. Mursijev izbor je vlada u Ankari predstavila kao dokaz da islamsko-konzervativni pokret može biti kompatibilan demokraciji, a njegovo svrgavanje je upravo tome nanijelo štetu.

Ali, iako kritika islamski-konzervativnog Erdogana na puč u Egiptu ima svoje razloge, postavlja se pitanje nije li njegova kritika zapravo ispravna. Jer, od svrgavanja s vlasti dugogodišnjeg predsjednika Egipta Hosnija Mubaraka, Muhamed Mursi je prvi demokratski izabrani predsjednik. Ali, za El Aounija demokracija znači mnogo više nego puki izborni rezultat. 

“Ona znači sigurnost naroda, slobodu i zadovoljstvo. A Muslimansko bratstvo nije slijedilo ni jedan od ovih ciljeva”, kategoričan je ekspert sa Slobodnog sveučilišta u Berlinu. I za Güntera Meyera sa Sveučilišta Johannes Gutenberg u Mainzu Mursijevo svrgavanje donekle ima opravdanja. “Muslimansko bratstvo je dobilo legitimet voljom naroda. Ali, oni su svojim političkim djelovanjem taj legitimitet izgubili.” On naglašava da bi trebalo biti jasno da je vojska djelovala po volji naroda i svrgavanjem Mursija s predsjedničke funkcije zapravo ispunila volju većine.

Od početka svibnja je protestni pokret u Egiptu skupio 20 milijuna potpisa za Mursijevu ostavku. Cilj je bio da se prikupi više potpisa nego što je on dobio glasova na izborima. A Mursi je izabran na mjesto egipatskog predsjednika s 13,2 milijuna glasova. Na budućnost Egipta tuniski stručnjak iz Berlina gleda pozitivno. “U idućih tri do šest mjeseci Egipat neće prevladati sve što je pred njim, ali će se situacija stabilizirati. Jer, oni imaju dobru osnovu – a to je egipatsko pravosuđe koje je bez mrlje, transparentno, koje odlično funkcionira i koje je na kraju nositelj ove prelazne faze”, kaže El Aouni. 

Suprotno tome, Günter Meyer pred Egipćanima vidi još jedan dugačak put. “Naivno je i pomisliti da nakon svrgavanja jednog autoritarnog režima odmah dolazi demokracija. I nama, u prosvijećenom zapadnom svijetu, dijelom je bilo potrebno čitavo stoljeće da iz autoritarnih sistema pređemo u demokraciju koju naprimjer imamo danas u Njemačkoj”, kaže Meyer.