U fokusu

Trgovanje ljudima je globalni problem

Trafficking – ropstvo 21. stoljeća

Trafficking – ropstvo 21. stoljeća

S.K.

Na Fakultetu političkih znanosti u ponedjeljak je održana tribina Trafficking – ropstvo 21. stoljeća u organizaciji nevladine, feminističke organizacije CESI i neprofitne udruge Dijalozi. Povod za javnu tribinu bila je kampanja protiv trgovanja ženama i djevojkama nazvana Dvije djevojčice. Provodi je 13 europskih zemalja kojima je cilj osvijestiti mlade i djecu o problemu trgovanja ljudima te ih upozoriti na potencijalno opasne situacije i kako ih prepoznati.

U Republici Hrvatskoj kampanju provodi CESI u suradnji s Ambasadom Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, Ministarstvom unutarnjih polova – Ravnateljstvo policije, Pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova i Uredom RH za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

Gosti predavači, odnosno gošće predavačice bili/e su Aleksandar Štulhofer s Filozofskog fakulteta, Sandra Veber iz MUP–a te Đurđica Kolarec iz Centra za žene žrtve rata ROSA.

Štulhofer je okupljenima ispričao o začecima istraživanja o traffickingu u kojima je i sam sudjelovao. Intervjuirano je 37 osoba te je na osnovu toga doneseno niz preporuka za prevenciju trgovine ljudima. Te su preporuke, prema Veber, bile od velike koristi MUP–u koji je 2002. godine napokon uveo termin trgovine ljudima u hrvatsko zakonodavstvo i praksu MUP–a. Naime, do tada je taj termin korišten zajedno s terminom krijumčarenje. Republika Hrvatska do danas je uspostavila pravni okvir koji definira trgovinu ljudima te ga kažnjava. Organizirala je nacionalni odbor i operativni tim za sprječavanje trgovine ljudima i otvoreno je nekoliko skloništa i regionalnih centara za žrtve trgovine. Također, identificirano je 118 žrtva trgovine ljudima. Kolarec je upoznala okupljene s SOS linijom za pomoć žrtvama i Mrežom nevladinih organizacija za prevenciju i eliminaciju trgovanja ženama koju je 2002. godine pokrenulo 12 organizacija iz Ženske mreže Hrvatske. Na iznimno važnom problemu trgovanja ljudima, a posebice ženama te organizacije surađuju s nadležnim institucijama i trude se žrtvama pružiti što je bolje moguću reintegraciju u društvo, ako se radi o našim državljankama, ili repatrijaciju, ukoliko se radi o stranim državljankama.

Raspravljalo se i o mogućnosti da se prostitucija, koja je jedan od glavnih razloga trgovine ženama, dekriminalizira. Argument profesora Štulhofera za dekriminalizaciju bio je da upravo zbog prostitucije koja nije legalna, mnoge žene koje su žrtve trgovine ljudima se ne obraćaju nadležnim institucijama za pomoć. Često se u državi nalaze ilegalno, a osim toga i čine kriminalno djelo. Kolarec se ne slaže se da je to prikladno rješenje jer bi onda u toj situaciji država postala svodnik. No, zagovara dekriminalizaciju žena koje su pod prisilom uključene u lanac prostitucije. Na taj način, smatra, one bi se češće obraćale za pomoć i psihičke i fizičke posljedice bi po njih bile manje.

Iz MUP–a su ustanovili da je zbog pristupanja Europskoj uniji ove godine broj ilegalnih prelazaka granice tri puta veći u odnosu na prethodnu godinu. Također, u zadnjih pet godina žrtve trgovine ženama uglavnom su državljanke Hrvatske ili okolnih susjednih država.

Iako su uspostavljeni mehanizmi koji omogućuju kakvu – takvu  borbu protiv branše trgovine ženama koja zarađuje 12 milijardi dolara godišnje, ova je tribina pokazala da se ženama čija se ljudska prva krše na najteži mogući još uvijek nedovoljno pomaže.