Vijesti

27.04.2013. 17:34:25 - Iris Duka

Rezultat istraživanja devet istraživačkih timova

Predstavljena knjiga 'Gendering Post- Socialist Transition'

U četvrtak, 25. travnja 2013. godine, u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar predstavljena je knjiga  Gendering Post-Socialist Transition - Studies of Changing Gender Perspectives.

Knjigu, financiranu od Erste fondacije iz Beča, predstavili su dr.sc. Caroline Hornstein-Tomić, znanstvenica na Institutu za društvena istraživanja Ivo Pilar,  prof. dr. sc. Birgit Sauer, profesorica na Bečkom sveučilištu,  dr. sc. Judit Acsady, znanstvenica na sociološkom institutu u Mađarskoj, prof. dr. sc. Siniša Zrinščak sa zagrebačkog Pravnog fakulteta i  dr. sc. Lynette Šikić-Mićanović, znanstvenica na Institutu Ivo Pilar.

Knjiga se sastoji od rezultata istraživanja devet istraživačkih timova iz različitih država srednje i jugoistočne Europe: Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Mađarske, Makedonije, Crne Gore, Rumunjske, Srbije, Slovačke i Ukrajine. Prilozi se bave utjecajem i posljedicama političkih, društvenih, ekonomskih i kulturnih promjena nakon 1989. godine na živote žena i muškaraca. Iz rodno osjetljive perspektive, tekstovi posebno tematiziraju sljedeća pitanja: uloge u svakodnevnom životu; podjela (kućanskih) poslova; obitelji i roditeljstvo; demografska kretanja i populacijska politika; zdravlje i njega; ravnopravnost u radu; nova siromaštva / zamke siromaštva; diskriminacije; prikazi ženskosti i muškosti u politici i društvu; seksualne manjine, marginalizacije i politike identiteta te feministički diskursi.

Istraživački timovi koji su radili na knjizi izrazito su multidisciplinarni, te su obuhvaćali znanstvenice/ke iz različitih polja društvenih znanosti (antropologije, politologije, psihologije, sociologije itd.). Dr. sc. Horstein- Tomić naglasila je kako je glavni cilj projekta bilo prikupljanje empirijskih podataka, ne toliko koliko postavljanje teorijskih okvira. Teorijski pristup je bitan preduvjet, no sama istraživanja su stavljala naglasak na kvantitativne i kvalitativne metode. Zbog širokog područja života koje su istraživanja nastojala obuhvatiti, teme se preklapaju te variraju od države do države, jer nisu svi problemi u jednakoj mjeri prisutni u svim državama.

Prof. Dr. sc. Brigit Sauer je pripao zadatak da publiku sadržajno uvede u knjigu. Naglasila je kako je post-socijalistička tranzicija višeslojan proces, koji je potrebno sagledati i kroz rodnu perspektivu. Taj proces je bio različit u devet država obuhvaćenih istraživanjem, pa je tako došlo i do uspostave različitih liberalnih demokracija, no svima je zajednička promjena rodnih slika, uloga i odnosa u tom procesu. Rodna perspektiva je sve bitnija u tim procesima, iako to nije uvijek vidljivo.

"Ne smijemo zaboraviti da i tzv. 'zapadne' države prolaze kroz tranziciju, no onu neoliberalnu", istaknula je Sauer.

Naznačila je četiri glavna problema kojima se knjiga bavi: remaskulinizacija (rodni odnosi nazaduju), politička reprezentacija i uloga žena, socijalna isključenost žena te odnos prema socijalističkoj prošlosti.

Prof. Dr. sc. Judit Ascady jedna je od istraživačica koja je sudjelovala na samom projektu. Sažeto je ispričala svoje iskustvo rada na istraživanju u Mađarskoj koje se uglavnom bavilo rodnim aspektom skrbi. Skrb doprinosi socijalnoj koheziji društva, no što se događa s društvima gdje ta skrb slabi? Naglašava kako je tradicionalno skrb percipirana kao 'ženska kvaliteta/sposobnost', jer se povezuje sa slikama majke i djeteta. No, njezin istraživački tim je htio ispitati je li skrb još uvijek rodno 'obojena'? Ako je, čime se to legitimira? Ascady je ustanovila da se skrb može razlikovati na tri razine- individualna razina, društvena (civilno društvo, volontiranje) te državna razina. Najbitnija je državna razina, gdje se prelaskom iz paternalističkog socijalističkog sustava u tržišni, mnogo usluga privatizira, a one koje ostaju državne jednostavno zakazuju. Kroz intervjue sa zaposlenicama/cima sustava skrbi, uvidjeli su da ti zaposlenici/ce svoju ulogu ne doživljavaju rodno. Primjerice, medicinski brat ne smatra da obavlja tradicionalno 'ženski' posao, ili da je 'manje muškarac' time, već svoju ulogu promatra kao ljudsku.

Dr. sc. Zrinščak u svom se obraćanju fokusirao na stanje socijalne države u Hrvatskoj. Naglasio je kako od 1990- ih ima pomaka u usvajanju rodne perspektive, no malo je promjena u realnom životu, te je izrazio sumnju u skorašnji napredak. Naglasio je neke od problema: niska socijalna davanja, marginalizacija socijalnih usluga, odsustvo nacionalnih politika, nejednak pristup zdravstvenoj skrbi itd.

"Mi u Hrvatskoj trebamo podrobnu analizu dominantnih aktera, onih iza scene", zaključio je Zrinščak.

Dr. sc. Šikić- Mičanović sudjelovala je na projektu u istraživačkom timu za Hrvatsku, koji je istraživao rodno iskustvo beskućnika u Hrvatskoj. Naglasila je sustavno ignoriranje problema beskućnika od strane svih društvenih aktera. U međuvremenu, dok se taj problem sustavno ignorira, sve više i više skloništa se otvara. Tek 2011. godine beskućništvo je definirano zakonom, no ni taj zakon ne obuhvaća osobe koje nemaju svoj dom a žive kod rodbine i u sličnim 'privremenim' aranžmanima.

"Beskućništvo se često percipira kao muški fenomen, stoga je nama bilo bitno fokusirati se na žene beskućnice", istaknula je Šikić- Mičanović. Istraživanje je provedeno u sedam hrvatskih gradova gdje postoje skloništa.

Cilj istraživanja je podizanje svijesti o ovom problemu. Istraživanje rodnog iskustva beskućnika u Hrvatskoj obuhvatilo je 20 žena (istaknula je kako ih je bilo teže za naći), 65 muškaraca te osoblje prihvatilišta. Istraživanje je pokazalo kako su glavni razlozi ženskog beskućništva povezani s nasiljem, dok je muško beskućništvo povezanije sa situacijom gubitka posla.

Tagovi: feminizam, istraživanje, rod, seksualne manjine, spol, žene

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM