Vijesti

10.04.2013. 10:00:30 - Svjetlana Knežević

'ZELENA' RADNA MJESTA

'Civilno društvo jedino ima viziju za budućnost ove zemlje'

Toni Vidan

Toni Vidan

Toni Vidan, jedan od osnivača Zelene akcije te dugogodišnji aktivist na područjima zaštite okoliša i razvoja civilnog društva, nositelj je liste Zeleni Zajedno na izborima za zastupnike/ice u Europskom parlamentu. Vidan je bio aktivan u prvoj nezavisnoj građanskoj inicijativi na području zaštite okoliša u Zagrebu Svarun tijekom osamdesetih, a u Zelenoj akciji je koordinirao kampanju protiv izgradnje termoelektrane na ugljen u Lukovom Šugarju SOS za Velebit, kampanju protiv GMO kukuruza Bljak, okolišnu kampanju unutar GLAS-a 99, te kampanju protiv sporazuma Družba Adria. Bio je predsjednik Zelene akcije od 1995. do 2000. godine, kada se ova organizacija i razvila u vodeću udrugu na području zaštite okoliša u Hrvatskoj. Jedan od inicijatora i prvi koordinator nacionalne mreže udruga za zaštitu okoliša Zeleni forum. Između ostalog, Toni je bio u savjetu B.A.B.A., Vijeću GONG-a, kao predstavnik udruga za zaštitu okoliša vanjski član Saborskog odbora za zaštitu okoliša, te član Savjeta za razvoj civilnog društva u dva saziva.

Razgovarale smo s Tonijem Vidanom i doznale zašto glas za listu Zeleni Zajedno znači savezništvo s europskim Zelenima, kako će mandat u Europskom parlamentu ujediniti domaću 'zelenu' scenu, kako se oduprijeti rasprodaji prirodnih dobara te utjecati na otvaranje novih radnih mjesta.

Osim što obećavate suradnju s europskim Zelenim, koji su četvrti po snazi u Europarlamentu, što glas za vašu listu donosi?

Vjerujem da donosi podršku jednoj drugačijoj politici i podršku jednom tipu aktivizma kakvog sam do sada upražnjavao, odnosno želio bih taj mandat u EP prvenstveno iskoristiti za podršku lokalnim inicijativama na području održivog razvoja, ljudskih prava i drugih zelenih vrednota. Taj mandat u EU parlamentu ne omogućava samo utjecaj na neku apstraktnu, visoku europsku politiku, što je jako važno, nego stvara i mogućnosti da taj zastupnik u svojoj matičnoj zemlji na terenu promovira praktične politike. Recimo, poticanje osnivanja solarnih zadruga, odnosno energetskih zadruga za korištenje solarne energije ili biomase. Dakle, riječ je o praktičnim projektima za poboljšanje života lokalne zajednice kao jednu razvojnu alternativu ovoj neodrživoj viziji kapitala koji samo juri za kratkoročnim profitom, pritom ne mareći ni za prirodu ni za zdravlje ljudi.

Budući da hrvatska javnost najčešće Zelene poistovjećuje sa zaustavljanjem raznih projekata i brigom isključivo o okolišu, a mnogima to nije prioritet u ovom vremenu rekordne nezaposlenosti, rezanja radničkih prava i dizanja poreza, zašto mislite da će hrvatski birači i biračice prepoznati vrijednost vaše političke opcije?

U dijelu javnosti postoji stereotip da su Zeleni entuzijasti koji se isključivo bave zaštitom okoliša i prirode. No, sve veći broj ljudi svjestan je da je zelena politika mnogo više od zaštite okoliša i zalaganja za ljudska prava, da je to vrlo promišljena vizija razvoja i radikalnog preispitivanja postojećeg ekonomskog modela te okretanja održivom razvoju koji može u Europi generirati i milijune novih 'zelenih' radnih mjesta.

Ekonomija kreće prema zelenijoj proizvodnji, koja postaje potencijal za stvaranje novih radnih mjesta. S obzirom da Hrvatsku očekuju značajne investicije u programe energetske učinkovitosti, obnovljive izvore energije, zaštitu okoliša i zelene poslove općenito, Hrvatska bi trebala sustavno pristupiti projekcijama razvoja ovoga sektora i novih poslova koji će se na tom području otvoriti. Kako će se pritom tražiti specifična znanja, iskustvo i vještine, dio mladih i nezaposlenih mogao bi upravo u zelenim poslovima pronaći svoju budućnost.

Nemam iluzija da zagovaram političku opciju koja je prepoznata u ukupnoj javnosti Hrvatske i o kojoj svi misle dobro, ali se nadam kako postoji značajan broj građana i građanki koji su uvidjeli kvalitetu ove političke opcije i važno nam je doprijeti do njih, mobilizirati ih da iziđu na ove važne izbore i daju nam svoj glas.

Kada ste već spomenuli mobilizaciju birača i biračica, pitam se kako to uopće sada učiniti, nekoliko dana prije izbora? Sami ste svjesni kako mediji i političke stranke nisu informirali građane i građanke o izborima za Europski parlament i njihovoj važnosti.

To je stvarno jedna jako tužna stvar koja se dogodila uoči ovih izbora. Umjesto da ovi izbori budu jedno pravo slavlje ulaska Hrvatske u europsku političku zajednicu i prilika da svi skupa educiramo građane i građanke, dogodila se trivijalizacija, manipulacija i cenzura. Trebali smo informirati javnost što su europske institucije, ali i hrvatski interesi u ujedinjenoj Europi. Nažalost, velike stranke su odlučile iskoristiti ove izbore za pretkampanju za lokalne izbore, potpuno su umrtvile ovu kampanju i svele je na banalnu utrku za velikim plaćama. Mislim da je propuštena šansa da se jedan politički događaj iskoristi za generiranje pozitivne energije u ovom društvu. Nemam velikih mogućnosti u mainstream medijima progovoriti o vrednotama i konkretnih ciljeva naših politika, pa to činim preko društvenih mreža, portala i naših simpatizera i simpatizerki.

Evo vam prilika da educirate! Zašto je važan Europski parlament za hrvatske građane i građanke?

Do prije Lisabonskog sporazuma Europski parlament je bio definiran kao parlament koji se sastojao od  predstavnika naroda članica Europske unije. Dakle, temeljni suverenitet je na članicama. Lisabonskim sporazumom promijenjena je definicija Europarlamenta na parlament predstavnika Unijinih građana. Veliki dio suvereniteta je na tom parlamentu i tamo će se donositi veliki broj legislativa, koji će se u našem Saboru tek usvajati. Jako mi je žao što u ovoj kampanji uopće nije stvorena prilika da se javnost educira o važnosti Europskog parlamenta te kako nam je on jedini alat kojim možemo osigurati da Europa prestane biti Europa velikog kapitala nego Europa vlastitih građana i građanki. Nema druge institucije na europskoj razini koja je birana od građana i građanki te ima za cilj jačati upravo ulogu građana i građanki u ujedinjenoj Europi. Ako znamo da će se nakon ulaska Hrvatske u EU više od polovice zakona po kojima ćemo u Hrvatskoj živjeti donositi u Europskom parlamentu, a ne u Hrvatskom saboru, vjerujem da sam sve rekao. 

U jednom od intervjua koje ste dali prije nekoliko dana, pričali ste o otvaranju 'zelenih' radnih mjesta. O čemu se konkretno radi?

Zeleni se ne bave samo zaustavljanjem 'prljavih' projekata. Mi se nastojimo što više baviti razvojem kvalitetnih projekata i to projekata koji prvotno za cilj imaju dugoročnu dobrobit lokalne zajednice, a ne kratkoročni profit investitora. Mislim da je dosta toga već rečeno i ljudi su danas već svjesni potencijala radnih mjesta u ekološkoj poljoprivredi ili okolišno-odgovornom turizmu. No, primjer 'zelenih' radnih mjesta koji nije toliko poznat široj javnosti jest potencijal otvaranja produktivnih radnih mjesta u korištenju obnovljivih izvora energija. Naime, RH sada uvozi mnogo paradoksalno skupe i prljave energije, a ta uvozna energija bi se mogla supstituirati lokalnim izvorima energije poput biomase. Radi se o samozapošljavanju ljudi koji bi se mogli sami organizirati u energetske zadruge. Na taj način danas je u Njemačkoj zaposleno na tisuće ljudi u sektoru korištenja obnovljive energije.

Potencijal zapošljavanja ljudi u tom sektoru u Hrvatskoj je analizirao i UNDP i oni su za samo tri jednostavne mjere (energetske učinkovitosti u zgradarstvu,solarna energija za toplinske potrebe i korištenje biomase) procijenili potencijal za otvaranje, direktno ili indirektno, 80.000 radnih mjesta. Kada bismo govorili i o drugim mogućim aplikacijama i tehnologijama, tu se radi o desecima tisuća radnih mjesta direktno, a indirektno i puno više od toga.

Potrebno je osmisliti posebne programe poticanja zapošljavanja mladih, kao i poticanja zelenog poduzetništva, i to posebno kod mladih. S obzirom na velike uštede koje se mogu postići racionalnijom potrošnjom energije i boljim iskorištavanjem otpada, posebno zanimljiva područja za nove poslova su: smanjenje potrošnje energije i sirovina, ograničavanje emisije stakleničkih plinova, smanjenje otpada i zagađenja, zaštita i restauracija eko-sustava, prilagodba globalnom zatopljenju. Mala i srednja poduzeća (MSP) posebno su važna za otvaranje novih radnih mjesta. Osim što se pojavljuju novi poslovi u zelenoj ekonomiji, značajne promjene događaju se i u postojećim zanimanjima te zahtijevaju obuku i vještine relevantne za zelene poslove. Stoga je potrebno poticanje zelenog poduzetništva, poboljšanje zanatskih sustava, pomoć start-upovima, poboljšanje pristupa financiranju te uključivanje mladih u javne zelene poslove. Povećana javna i privatna ulaganja u ključnim zelenim sektorima i ozelenjavanje poduzeća također će stvoriti radne mogućnosti za mlade.

Kako Zeleni mogu pomoći otvoriti te desetke tisuća radnih mjesta?

Problem je u tome što zasad projekte iz tog sektora nitko ne priprema za apliciranje za fondove Europske unije. Kada bi Zeleni imali status i kapacitete ići po lokalnim zajednicama i educirati ljude kako izraditi projekt za EU fond, onda bi pomogli da se što više takvih projekata na lokalnoj razini osmisli i pripremi da se mogu kvalificirati za EU fond. Tu vidim veliku korist djelovanja Zelenih u smislu da se pripremi što više takvih projekata za EU fondove jer me je strah da će u Hrvatskoj samo velike kompanije spremiti projekte te da će isključivo oni povući sredstva iz Fondova.

Zelena akcija i Pravo na grad nisu dali Varšavsku

Zelena akcija i Pravo na grad nisu dali Varšavsku

Na Facebook stranicama objavili ste svoj izborni program u nizu postova. Između ostalog, istaknuli ste kako ste protiv kontroverznog Zakona o strateškim investicijama, kojeg su mediji odmah prozvali 'rasprodajom Hrvatske'. Koliko vaš izbor u EU parlament može utjecati na zaustavljanje prodaje prirodnih dobara ili prevenciju situacija kakva je bila primjerice Varšavska ulica u Zagrebu ili kao što je trenutno Srđ?

Povećan pritisak za rasprodaju prirodnih resursa nije samo hrvatski fenomen, nego je trend u Europi. Nama koji smo se kroz građanske inicijative i udruge borili protiv uzurpacije prirodnih i javnih resursa čini se kako je pred nama novi val rasprodaje prirodnih, javnih dobara. Stoga, moramo pronaći što više saveznika koji će nam pomoći oduprijeti se toj rasprodaji. Trenutno ne vidim jače saveznike za tu borbu od Zelenih u EU parlamentu koji su po snazi četvrta politička grupacija u Europarlamentu i koji su jedna od većih političkih grupa koji iskreno i djelatno zagovaraju očuvanje prirodnih resursa za korištenje lokalne zajednice. Bitno je znati da većina projekata protiv kojih se borimo i protiv kojih smo se borili povlači kredite iz javnih banaka koji trebaju proći EU parlament. Primjerice, Europska banka za obnovu i razvoj olako je dodijelila zajam za projekt HE Ombla. Da su Zeleni u Europarlamentu intervenirali na vrijeme taj projekt možda i ne bi bio dodijeljen. Dakle, kroz EU parlament će se moći utjecati na značajne financijska institucije koje bi inače kreditirale takve projekte uzurpacije prirodnih dobara na neprimjeren način.

Nedavno ste na Twitteru napisali: "Sramota da Barroso lobira za apartmane na Srđu. Kad bi Zeleni iz RH imali ljude u Europarlamentu, koji bi animirali Zelene, Barroso bi se suzdržao". Podržali ste borbu Dubrovčana i Dubrovčanki te ih pozvali da iziđu na referendum i glasuju protiv golf resorta na Srđu.

Čestitam Dubrovkinjama i Dubrovčanima na izborenom referendumu. Mislim da je to doista tužno da su lokalne zajednice u RH onemogućene sudjelovati u odlučivanju o vlastitoj budućnosti. Treba hitno raditi na jačanju mehanizama učešća javnosti u donošenju odluka, pogotovo na lokalnoj razini oko odlučivanja o prostornim planovima i korištenju lokalnih prirodnih resursa. Zaista se nadam kako će Dubrovčani i Dubrovkinje (koje same vole da ih tako zovu, a ne Dubrovčanke) jednim svijetlim primjerom dati poticaj i drugim lokalnim zajednicama diljem Hrvatske na aktivniji angažman u razmišljanju kako dizajnirati svoj lokalni razvoj i kako na njega utjecati.

Zalažete se za participativnu demokraciju. Kako planirate građane i građanke učiniti aktivnima kada je riječ o politici?

Sada cijela jedna grupa udruga aktivno lobira za promjenu zakonodavstva oko referenduma u Hrvatskoj, ali s druge strane, moje dosadašnje iskustvo u udruzi u kojoj sam do sada bio aktivan govori mi da lokalna zajednica često treba potporu, elementarni savjet kako se samoorganizirati i kako skromne mogućnosti koje već sada postoje uspješno iskoristiti. Ukoliko dobijem mandat u EU parlamentu, to će mi omogućiti bitno aktivniji rad na terenu po Hrvatskoj, za koji sada nisam baš u mogućnosti. Mislim da je to ohrabrivanje i savjetovanje lokalnih zajednica kako se zauzimati za svoja prava i kako se oduprijeti lošim projektima upravo ono što će doprinijeti jačanju participativne demokracije na duži rok. Uz naravno, prenošenje iskustava, znanja i dobrih praksi iz razvijenijih europskih zemalja.

Ako na stranu stavimo odupiranje lošim projektima, kako inače građane aktivnije uključiti u procese odlučivanje?

Moram priznati da nemam gotov recept, nego se planiram pouzdati u civilni sektor da promisle i osmisle konkretne prijedloge zakonodavnih mjera za koje ću ja vrlo rado lobirati i zagovarati.

Već nekoliko puta ste spomenuli civilno društvo i NGO sektor, a u nekoliko navrata ste i naglasili kako se planirate oslanjati na rad nevladinih udruga ukoliko budete izabrani za zastupnika u Europski parlament.

Mislim da je civilno društvo u Hrvatskoj trenutno jedini izvor vizije budućnosti ove zemlje i šteta je što stranačka politika ove zemlje ne prepoznaje te ne preuzimaju kvalitetne ideje iz civilnog sektora u svoje programe. Možda preuzmu nešto u predizborno vrijeme na nekoj retoričkoj razini, no ne vidimo to u djelatnoj, svakodnevnoj politici. Povijest zelenih stranaka u Europi jest da su ljudi iz civilnog sektora prešli u političku arenu i funkcionirali kao političko krilo civilnog sektora. Ja mogu tek pretpostaviti kako će neka razvijena zelena politička opcija, kakvu nažalost još nemamo, funkcionirati u Hrvatskoj.

Volio bih da se što više oslanjamo na ideje, kreativnost i entuzijazam civilnog sektora i vjerodostojno ih zastupamo u političkoj areni.

U vašem programu, pod točkom koja obuhvaća ljudska prava, naglasili ste kako ste protiv ekonomskog, ali i svakog drugog nasilja nad ženama. U jednom od predstavljanja ste kazali kako se Zeleni bore za poboljšanje položaja žena u društvu. Što vi planirate učiniti na tom planu u Hrvatskoj?

Namjeravam se konzultirati s udrugama koje se bave tom temom i njih pitati za savjet kako se najproduktivnije izboriti za ženska prava u konkretno našoj društvenoj situaciji. Neću sada uvjeravati vaš portal kako se ovom temom aktivno bavim, ali sam imao sreću mnogo surađivati s aktivistkinjama koje se bave zaštitom ženskih prava te sam od njih mnogo naučio. Ali još uvijek ne bih, baš kao i za participativnu demokraciju, tvrdio kako imam gotov recept koji ću primijeniti. Prvenstveno namjeravam razgovarati s kompetentnim udrugama na tom području i onda pokušaj produktivnog zagovaranja takvih ideja u političkoj areni. Ono što smo do sada napravili jest zadovoljavanje onog minimuma da nam je pola članstva ženskog roda i izuzetna mi je drago što nam je  Bojana Genov odlučila dati podršku i biti na listi. Osim toga, Zeleni u EU parlamentu imaju vrlo jaku radnu grupu koja se bavi tom problematikom i to vrlo kompetentno. Zalažu se za povećanje broja žena u politici, za izjednačavanje plaća, za posebne ekonomske politike usmjerene ženama, zakonodavstvo prilagođeno ženama koje su najviše pogođene današnjom prekarnošću, poslovima na određeno zbog kojega su ugrožene čim zatrudne. Zeleni osvještavaju javnost i da su žene najveće žrtve globalnih klimatskih promjena jer najčešće obavljaju poljoprivredne poslove u nerazvijenim zemljama. Žene čine tri četvrtine smrtnih žrtava od posljedica prirodnih katastrofa izazvanih klimatskim promjenama!  Zeleni klub u EU parlamentu jedini je u kojemu ima više žena od muškaraca. Tamo ću naučiti više o toj temi.

Zeleni Zajedno

Zeleni Zajedno

Kazali ste kako vam je cilj osnažiti i ujediniti zelenu scenu u Hrvatskoj. Kako to mislite napraviti?

Tužno je da se zelena politička scena u Hrvatskoj ne uspijeva ujediniti već dvadeset godina. No, smatram da bi mandat u Europarlamentu i bolja suradnja s europskim zelenim bili vrlo jaki poticaj okrupnjavanju zelene političke scene. No, pitanje je treba li ostati isključivo u okviru zelene političke opcije jer mi se čini kako je u Hrvatskoj potreba za jednom širom političkom alternativom. Velike stranke su izgubile povjerenje velikog dijela javnosti i uistinu vjerujem kako je građanima i građankama nužno potrebna alternativa. Radi se o tome da nakon ovih izbora sjedne jedan širi krug ljudi i konstruktivno razmisli kako dovesti do toga da se artikulira jedna nova politička snaga koja bi popunila taj evidentno prazan prostor kojeg su velike stranke napustile služeći samo kratkoročnom profitu bez ikakvog senzibiliteta za potrebe građana i građanki.

Nakon godina djelovanja u nevladinoj organizaciji i bavljenja aktivizmom, odlučili ste izaći na izbore i ponuditi svoje vizije široj javnosti. Zašto takav preokret?

Kada se netko 25 godina bavi aktivizmom mislim da je normalno da dođe do nekog zasićenja i rodi se želja da se uđe u neke nove arene. Nije ovo moj prvi nastup na izborima. Bio sam već na lokalnim izborima 2004. i na parlamentarnim izborima 2011. godine. Već neko vrijeme se ja trudim ojačati zelenu političku opciju u Hrvatskoj jer smatram da za nju postoji potreba i prostor.

Tagovi: aktivista, europski parlament, izbori za europski parlament, kandidat, participativna dekomracija, srđ, toni vidan, zakon o strateškim investicijama, zaštita okoliša i prirode, zelena radna mjesta, zeleni zajedno, ženska ljudska prava

Vezani članci:

Facebook komentari

Prikaži stare komentare (2)

Stari komentari

gjuro:
a gdje je pitanje da kako vlada engleskim?
10.04.2013. 15:19
Sunčica:
Čovjek ima hrpu međunarodnog iskustva. Stalno ja vani, za pretpostaviti jest da odlično govori engleski jezik.
10.04.2013. 18:00

Iz drugih medija

AEM