Vijesti

10.04.2013. 00:56:32 - Marta Majnarić

Centar za ženske studije

Tko će zastupati ženske interese u EU?

Žene u Europskom parlamentu


U organizaciji projekta AD ACTA – Anti-Dicrimination Actions Towards Equality o f Women and Men, Centra za ženske studije (CŽS), 4. travnja održana je konferencija na temu: Tko će zastupati ženske interese u EU? Do izbora za Europski parlament ostalo je nešto manje od tjedan dana. Izbori će pokazati našu odgovornost kao građana i građanki ove zemlje da izaberemo predstavništvo koje će nas zastupati u najvećem svjetskom parlamentu. Svjedoci smo sve veće rezigniranosti građana za demokratske i političke procese kroz koje trenutno prolazimo pri čemu možda najjasnije još uvijek svjedoči porazna izlaznost građana na sam referendum povodom odlučivanja o ulasku u Europsku Uniju. Čin izbora europarlamentaraca, iako najavljivan kao jednogodišnja proba prije "pravih" izbora ne umanjuje važnost demokratskog procesa u kojem ćemo, kao građani/ke ove zemlje uskoro sudjelovati. Ako se uzme u obzir i novouvedena inovacija izbornog sustava, po kojem se glas poklanja stranci, ali i jednom pojedincu/pojedinki unutar stranačke liste pitanje predstavljanja postaje od iznimne važnosti. Demokracija pretpostavlja odgovornost svih svojih građana, njihovu informiranost i uključenost u civilne i političke procese, stoga je naslovno pitanje konferencije ne samo nužno nego opravdano i potrebito.

Jasminka Pešut iz Centra za ženske studije predstavila je rad Ad Acte, projekta unutar Centra koji se bavi problemom diskriminacije (posebno spolne i diskriminacije po nacionalnoj osnovi) i njegovim mnogobrojnim aspektima: od same pojavnosti, do povećavanja svijesti o zakonskim i institucionalnim okvirima među građanima i građankama, ženskim civilnim društvima te političarima i političarkama. Na konferenciji su govorile: Nadežda Čačinovič (Filozofski fakultet u Zagrebu), Renata Ćuk (koja je predstavila kandidate te moderirala konferenciju), Rada Borić (CŽS, potpredsjednica Europskog Ženskog Lobija), Tajana Broz (CESI) te Snježana Vasiljević (Pravni fakultet). Predstavili su se i kandidati za europarlament Melita Mulić (SDP) i Toni Vidan (Zeleni zajedno) – jedini kandidati koji su se odazvali pozivu. Rada Borić je istaknula da su bili pozvani i Dubravka Šuica (HDZ/HSP AS/BUZ) i Miroslav Rožić (HSS/HSLS) koji se nisu odazvali.

Temi ženskih interesa pristupilo se sa sociološkog, pravnog, političkog i aktivističkog aspekta. Na taj se način predstavila kompleksnost političkih procesa koji često postaju "minska polja za žene". Pri tome se prvenstveno misli na manipuliranje kvotama i listama koje ne idu u prilog ženama niti (osim deklarativno) ne utječu na jaču vidljivost žena u politici. Liste samo odražavaju kulturu političkog govora koji često i u javnim nastupima političkih aktera vrijeđa i zanemaruje žene (o čemu je dovoljno zaviriti na Libelin Stup srama) dok se istovremeno osjećaju pozvanima odlučivati o bitnim pitanjima kao što su reprodukcija, žene na tržištu rada i sl. Vidan je izrazio strah da će ukidanje pretpristupnog nadzora od strane Europske unije donijeti nove probleme, smanjeno financiranje i pad vidljivosti nevladinih organizacija u društvu koje kontinuirano zagovaraju tolerantne i ravnopravne politike. Mulić se kritički osvrnula i na djelovanje ženskih političkih klubova kao ženskih političkih getoa koji su lišeni bilo kakve stvarne političke moći.Oboje su istaknuli da su učinjeni pomaci ka boljitku žena i ravnopravnosti općenito, ali da se jaka i sveobuhvatna promjena sustava još ne nazire i da je uloga zastupnika u EU parlamentu tim veća.



Nadežda Čačinović naglasila je kako se izbori za Europski parlament odvijaju u krizno vrijeme te je stoga, u kontekstu samog naziva konferencije, važno naglasiti povezivanje borbe za paritet na izbornim listama s onima za očuvanjem evropskog ideala socijalne države. S obzirom da CESI jedini provodi sustavno praćenje žena u politici Tajana Broz istaknula je da je na razini svih lista udio žena 38%, ali ono što je vrlo važno jest činjenica da su sve parlamentarne stranke osim HDSSB-a kandidirale više od 40% žena. No malo je žena među nositeljicama lista, svega 18% i te se žene u pravilu nalaze na donjim dijelovima lista - svega trećina kandidatkinja nalazi se u gornjem dijelu lista. Inače, u Europskom parlamentu je udio žena 36%.

Pravne probleme iznijela je Snježana Vasiljević s Katedre za europsko javno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ustvrdila je da hrvatski pravni sustav nije dovoljno pripremljen za implementaciju europskih regulativa. Domaći pravni sustav doslovno tumači europske implementacije, a njihova je uloga u stvari tumačenje nacionalnih pravnih normi u europskom kontekstu. Na Pravnom fakultetu ne postoji predmet iz Ljudskih prava zbog čega pravnici nemaju jasnu sliku što je diskriminacija, koje su vrste diskriminacije i kako provoditi zakonske antidiskriminacijske mjere. Istaknula je kako je pravilo da sud tumači pravo a ne nacionalni parlament te da je pravilo obrnuto za Hrvatsku. Zaključila je da nismo pripremljeni i da kasnimo te da, kada već nismo učili iz iskustva zemalja pristupnica prije nas moramo početi donositi suvisle i odgovorne zakonske odluke.

Jedna od strategija postizanja pomoći događa se preko lobiranja, istaknula je Rada Borić. Prisutnima je pojasnila ulogu i funkcioniranje Europskog ženskog lobija te potencijale i mogućnosti ove globalne mreže, da pomogne zemljama članicama u praćenju rodnih politika i zagovaranju provedbe antidiskriminacijskih mjera kroz vršenje pritiska na nacionalne Vlade i njihova prateća tijela.

Konferencija se odvijala u isključivo ženskom društvu (na gotovo svim predavanjima koji tematiziraju položaj žena kontinuirano se pojavljuje odsustvo muškaraca koji su također ključni akteri u dijalogu o ravnopravnosti spolova op. a.). No diskusije između blokova predavanja popunila je Violeta Simeonova Staničić voditeljica informativnog ureda Europskog Parlamenta. Pojasnila je da se zastupljenost žena u EU parlamentu kontinuirano povećava i trenutno iznosi oko 35 posto što je veća brojka i od mnogih nacionalnih parlamenata zemalja članica. Statistički podaci unutar pojedinih struktura Parlamenta ukazuju da je koncentracija žena veća na nižim pozicijama. Ulazak svake nove zemlje članice mijenja unutarnju dinamiku sustava i pomaže lakšoj realizaciji problemskih aspekata vezanih uz odlučivanje o ženskim pravima na Europskoj i lokalnoj razini dodala je gospođa Staničić nadovezujući se na izlaganje Rade Borić o zagovaranju rodne jednakosti.

Tagovi: centar za ženske studije, eu, izbori, politika

Vezani članci:

Facebook komentari

Prikaži stare komentare (2)

Stari komentari

kiki:
a što su rekli Toni Vidan i Melita Mulić?
10.04.2013. 08:54
libela.org:
evo, pojasnjeno je.
10.04.2013. 09:11

Stup srama

Iz drugih medija

AEM