U fokusu

Što znamo o ekonomskom nasilju nad ženama?

Oko 30 posto žena u intimnim vezama doživljava ekonomsko nasilje

Oko 30 posto žena u intimnim vezama doživljava ekonomsko nasilje

Oko 30 posto žena u intimnim vezama koje žive sa svojim partnerima doživljavaju ekonomsko nasilje, pokazalo je istraživanje Što znamo o ekonomskom nasilju nad ženama, predstavljeno danas na regionalnoj konferenciji u Zagrebu u organizaciji udruge B.a.B.e.

“Opći oblici ekonomskog nasilja koji se odnose na kontrolu trošenja, raspolaganje novcem, ekonomsko iskorištavanje i utjecaj na obiteljske odluke zastupljeni su kod 25 posto žena”, rekla je voditeljica istraživanja Ksenija Klasnić.

Nasilje koje se odnosi samo na zaposlene žene, kada muškarac nastoji zabraniti ženi da radi i uzima njezin novac zastupljeno je sa 17 posto. Najzastupljenije, s oko 27 posto, je nasilje nakon prekida intimne veze, kad žena ode iz stana pa joj se ne dozvoljava da pristupi svojim stvarima i ne plaća joj se alimentacija.

Najmanje, sa sedam posto, zastupljeno je nasilje nad ženama s djecom, kada nasilnik ne dozvoljava da se djeci kupuju osnovne stvari, pokazalo je istraživanje na uzorku od 601 žene, koje je financirala Europska komisija.

Konferencija je dio projekta koji se provodi u pet zemalja regije – Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji a koji je kreirala i koordinirala udruga B.a.B.e.

“Povod istraživanju je bio taj što je od 2009. u zakonu definirano ekonomsko nasilje, ali se ne postupa prema protokolu”, rekla je Sanja Sarnavka iz udruge B.a.B.e.

Ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac Radin upozorila je da su ranija istraživanja pokazala kako se žene pri zapošljavanju susreću s raznim oblicima diskriminacije koji se odnose na pitanja ženama pri zapošljavanju.

“Obično je sređen obiteljski život za muškarce plus pri traženju zaposlenja, a za žene je to minus i tu se susrećemo s različitim rodnim stereotipima”, kazala Štimac Radin.

Predsjednica saborskog odbora za ravnopravnost spolova Nansi Tireli smatra da je najveći problem što žene u Saboru prilikom donošenja zakona nisu jedinstvene i principijelne.

“U sabornici većina žena još uvijek šuti i sluša muške kolege, koji još uvijek naređuju kako se i što smije govoriti”, kazala je Tireli.