U fokusu

FEMINISTIČKI PRISTUP PRAVDI

Ženska mreža Hrvatske za procesuiranje ratnih zločina nakon Oluje

Ženska mreža Hrvatske za procesuiranje ratnih zločina nakon Oluje

Ženska mreža Hrvatske i Inicijativa za ženski sud smatraju da “oslobađajućom presudom dvojici generala Hrvatske vojske ne prestaje, već se naprotiv osnažuje odgovornost hrvatske države za procesuiranje počinjenih ratnih zločina”. U izjavi povodom oslobađajuće presude generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču aktivistkinje za ženska prava naglašavaju kako su još brojna otovrena pitanja iz rata. “Obzirom na zločine ratnog silovanja koji su počinjeni tijekom rata, a na koje smo upozoravale još u jesen 1992, članice Ženske mreže i Inicijative za Ženski sud posebno zahtijevaju od hrvatskog pravosuđa da procesuira zločine protiv žena, zločine ratnog silovanja i torture, koje je Haški sud proglasio zločinima protiv čovječnosti”, upozoravaju. Od Vlade Republike RH i njenih pravosudnih tijela zahtjevaju da hitno započne procese procesuiranja zločina nakon Oluje i da obešteti sve civilne žrtve rata. Njihovo priopćenje pročitajte ovdje:

Kao  feminističke, mirovne i antimilitarističke organizacije okupljene u Ženskoj mreži Hrvatske, i Inicijativi za Ženski sud – feministički pristup pravdi, smatramo da oslobađajućom presudom dvojici generala Hrvatske vojske ne prestaje već se naprotiv osnažuje odgovornost hrvatske države za procesuiranje počinjenih ratnih zločina.

Presuda Žalbenog vijeća MKSJ u predmetu protiv Gotovine i Markača za mirovne aktivistkinje ostavlja otvorenim ne samo buduće razumijevanje ratovanja i militarizma već i pitanje o odgovornosti za počinjene zločine nakon same vojno-policijske akcije Oluja.

Posebno opasnom čini nam se rečenica koja se konstantno ponavlja: “rat je ovime konačno gotov – okrenimo se budućnosti”. Iako se navedene riječi doimaju obećavajućima, one ne rješavaju probleme koji su ostali otvoreni nakon rata. Istraživanje i procesuiranje svih ratnih zločina koji su se dogodili na prostoru Republike Hrvatske  u ratnom i poratnom razdoblju  ne samo da je dio zakonske obveze demokratske  vlasti već je nužni uvjet  za provedbu politike mira, za dostojanstvo svake žrtve, prognane i iseljene osobe,  za  sve građanke i građane Hrvatske. 

Obzirom na zločine ratnog silovanja koji su počinjeni tijekom rata, a na koje smo upozoravale još u jesen 1992., članice Ženske mreže i Inicijative za Ženski sud  posebno zahtijevaju od hrvatskog pravosuđa da procesuira zločine protiv žena, zločine ratnog silovanja i torture, koje je Haški sud proglasio zločinima protiv čovječnosti. Pravedna reparacija za žene, žrtve ratnog silovanja, kao i za sve civilne žrtve rata valja biti  dio procesa  politike odgovornosti državnih i pravosudnih tijela Republike Hrvatske.    

Mi, članice ŽMH i Inicijative za Ženski sud smatramo da je za održivi mir potrebno odgovorno suočavanje s prošlošću, što znači  političko htijenje za stvaranje prostora za spremnost društva na samorefleksiju, priznanje zločina u vlastitim redovima i  odgovornosti.

Isto tako protivimo se svakoj situaciji koja potiče militarizaciju svijesti, maskulinistička bratstva i  nove podjele,  te time pridonosi  kulturi nasilja, netrpeljivosti i isključivanju drugih.

Zahtijevamo od Vlade Republike RH i njenih pravosudnih tijela da hitno započne procese procesuiranja zločina nakon Oluje i da obešteti sve civilne žrtve rata.