Vijesti

23.03.2009. 11:05:03 (Vjesnik)

Ekonomsko nasilje za ženu jedno od najgorih

(Foto: nada_abdalla)

Uskoro će u Hrvatskoj i zakonom biti propisano i sankcionirano ekonomsko nasilje. Potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor kazala je za Vjesnik da su pripremljene izmjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji koje prvi put definiraju i prepoznaju ekonomsko nasilje kao jedan od najgorih oblika nasilja, a kao i svi postupci koji se pokrenu po tom zakonu, morat će se hitno rješavati.


Ekonomsko nasilje čest je, ali dosad slabo prepoznat oblik nasilja, mahom nad ženama. Javljao se u puno oblika. Tako je, primjerice, žrtvama suprug uskraćivao novčana sredstva za normalan život, bez obzira na to jesu li ga same zaradile ili ne. U većini slučajeva žene žrtve ekonomskog nasilja nisu zaposlene, pa suprug smatra da one ne pridonose kućanstvu, što dakako nije točno. No, čak i onda kad žena radi, blagajna je kod supruga koji joj uskraćuje osnovna sredstva za život.

Bilo je i situacija kada je suprug nasilnik ucjenjivao suprugu, prijeteći da joj neće dati novac ako ne učini ono što od nje traži. Događao se i paradoks da se, nakon što je izrečena prvostupanjska osuda za muža nasilnika zbog zlostavljanja u obitelji, u žalbenom postupku supruga žalila da neće od čega imati živjeti ako suprug ode u zatvor.


Ukratko, ekonomsko nasilje podrazumijeva uskraćivanje i oduzimanje novca, neplaćanje alimentacije i ostale oblike kontrole, koja ostavlja žene bez sredstava za život.

Nasilnici često dugogodišnjim žrtvama zabranjuju školovanje ili zapošljavanje, pa su to uglavnom žene potpuno nekonkurentne na tržištu rada. Izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji vezane za ekonomsko nasilje, takve bi se situacije trebale riješiti.

Predstojnica Vladina ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac Radin Vjesniku je kazala da podržava najavljene izmjene.
"Ekonomsko nasilje ne smije biti zanemareno, jer je to vrlo učestali oblik nasilja i često se javlja u kombinaciji s nekim drugim oblikom nasilja nad ženama. Od fizičkog do psihičkog", naglašava H. Štimac-Radin. Naime, pojasnila je, ekonomska ovisnost žene baza je koja potencira sve druge oblike nasilja i vrlo često čini ženu taocem nasilnika. Kao manje spominjani oblik ekonomskog nasilja ističe kad suprug ženi ne da da se zaposli kako bi je lakše mogao kontrolirati. Upravo se taj oblik ekonomskog nasilja ne mora nužno javiti s fizičkim nasiljem.

 

Od tabu-teme do društvenog zla koje se mora iskorijeniti

Nacionalna strategija naslanja se na prošlu, koja je sasvim ispunjena 2007. godine i koja je, uz odlične rezultate, prvi put pokrenula mnoge programe. Na osnovi nje je izrađen Protokol o postupanju u slučaju nasilja nad ženama, koji je obvezao državnu upravu da hitro postupa u tim slučajevima. Zahvaljujući njoj je danas stanje bitno drukčije nego prije pet ili šest godina.

 

Osposobiti žrtve nasilja za normalan život

Obiteljsko nasilje i dalje je najčešći oblik nasilja, a u 95 posto slučajeva nasilnici su muškarci. Danas u odnosu na razdoblje od prije četiri godine, srećom, manje je onih koji zatvaraju oči pred tom vrstom nasilja, trpajući ga u četiri kućna zida. Prema procjenama udruga koje se bave zaštitom žena, žrtava obiteljskog nasilja, iz života u paklu izbavi se tek od 50 do 60 posto žena. Njih i njihovu djecu, koja su također žrtve, nakon toga treba osposobiti za normalan život.

Upravo je to jedan od ciljeva Vladine nacionalne strategije za sprječavanje nasilja u obitelji od 2008. do 2010. godine, koju je izradilo Ministarstvo obitelji, a u kojoj se uz uobičajene mjere ističe pomoć žrtvama nakon što napuste zlostavljača. Među ostalim, država će posebnim mjerama poticati zapošljavanje žena žrtava nasilja. Novom strategijom osnažuju se dosadašnje mjere kojima se potiče zapošljavanje žrtava nasilja, predviđa se planiranje i programiranje zapošljavanja žrtava te poticanje poslodavaca da ih prime na posao. Vrlo je čest slučaj da je upravo ekonomska ovisnost žena jedan od najvažnijih razloga zbog kojeg trpe nasilje i zbog kojeg se ne odlučuju prijaviti i napustiti nasilnika.

Zato je mjera zapošljavanja zlostavljanih žena ujedno najsnažnija potpora njihovu osamostaljivanju.

Tagovi: jadranka kosor, nasilje, ured za ravnopravnost spolova

Vezani članci:

Facebook komentari

Prikaži stare komentare (4)

Stari komentari

lidija:
poštovanje
uvijek se govori o pravu žene na imovinu stećenu u braku,govori se o pravičnoj podjeli,zakonu koji ima u vidu razne aspekte zaštite žene itd.To su lijepe stvari koje bi mogle ućinit ženama život ljepšim i lakšim da ne postoji
problemčić koji npr.mene mući:kako platiti pravnika da ostvarim ova krasna prava.Ja sam penzioner sa obvezom školovanja djeteta i ono prihoda jedva zadovoljava osnovne potrebe ali to je opet previše za npr.besplatnu pravnu pomoć.I iskreno dok čitam predloge zakona,pravne odredbe a naročito članke u novinama čini mi se da mi se sustav ruga evo imaš pravo ali nećeš
19.10.2011. 13:51
Ana:
Ja sam bila žrtva svih oblika nasilja,od strane roditelja.Kad sam napustila dom doživela sam od sredine da svoje frustracije izbaci na meni,saosećajnost bez komentara,a bila sam dobro dete i đak,moje iskustvo mi govori da počinitelje treba ozbiljno kazniti a žrtvama dati tretman da se oporave i tek onda će sama osoba naći svoj put,za sad žrtva sve plaća i nesrećnu sudbinu i nesavršenost društva.
28.07.2014. 13:46
Malik:
Koji šit od članka pun laži i mržnje prema muškarcima.
28.07.2014. 15:06
muško:

Marktinške agencije su provele istraživanja i ispada da u velikoj većini slučajeva kučnim buđetima upravljaju žene
28.07.2014. 16:17

Stup srama

Iz drugih medija

AEM