Vijesti

02.05.2012. 21:31:05 - Luka Marković

MLADI I ZNANOST: MEDIJI POD POVEĆALOM

Oštre kritike mladih snaga na površnost, subjektivnost i nedovoljnu informiranost medija!

Gay pride u dnevnim novinama

Gay pride u dnevnim novinama (Foto: izvor: Tamara Opačić)

Na travanjskoj prezentaciji ciklusa Mladi i znanost: mediji pod povećalom izlagale su Lana Ciboci  s temom Afera Indeks: U središtu prisutnosti medija i javnosti te novinarka H-altera Tamara Opačić, koja je održala zanimljivo predavanje naslova Izvještavanje o manifestaciji Zagreb Pride u hrvatskim dnevnim novinama 2002-2009.

Lana Ciboci se bavila aferom koja je poprilično potresla hrvatski obrazovni sustav te pitanjem utjecaja medija na aferu. Na samom početku, Ciboci je upozorila na činjenicu kako mediji imaju veliku ulogu u današnjem vremenu kao informatori društva, te napomenula 'da nema sedme sile ne bismo uopće znali što se događa oko nas jer ona nas usmjerava na probleme u društvu'. 

Početak pregovora za ulazak Hrvatske u Europsku uniju označio je i početak otkrivanja brojnih korupcijskih afera u Hrvatskoj. Jedna od njih je i afera Indeks koja je 2008. godine uzdrmala čitav visokoškolski sustav Republike Hrvatske. Gotovo dvije godine je afera Indeks bila u središtu pozornosti medija i javnosti pri čemu je medijskim izvještavanjem došlo do povrede ugleda i časti brojnih osoba. Zbog neprimjerenog načina izvještavanja, medijima su upućivane brojne kritike, kako od samih osumnjičenih sveučilišnih nastavnika i nastavnica, njihovih odvjetnika i odvjetnica, djelatnika i djelatnica fakulteta i Sveučilišta, a tako i od brojnih političara i političarki.

Ovim je radom, metodom analize sadržaja najčitanijih dnevnih novina Večernjeg lista i Jutarnjeg lista, analizirano jesu li sve te kritike bile zaista opravdane. Analiza je istraživala afere Indeks1, Indeks2 i Indeks3. U Indeksu1 i Indeksu2 se izvještavalo o aferama koje su se odnosile na Fakultet prometnih znanosti, dok se Indeks 3 bavio aferama na Ekonomskom fakultetu. Samo istraživanje je rezultiralo podatkom da je zastupljenost kritike čitatelja o tim aferama bila 24 posto za Jutarnji list, a za Večernji list tek 1 posto. Taj podatak dovoljno govori o tome koliko je novinama bilo važno mišljenje javnosti o dotičnoj temi.

Drugi bitan podatak govori o izvorima informacija, gdje su u čak 49 posto slučajeva novinari i novinarke objavljivali podatke bazirane samo na jednom izvoru informacija, što je uvelike doprinijelo pristranosti informacija koje su bile prezentirane javnosti. Treći važan segment ove analize odnosi se na fotografije koje su pratile tekst, a analiza je bila posebno usmjerena na one slike koje su se mogle opisati kao 'neprijateljske', odnosno one na kojima se privode osumnjičeni/e ili na kojima su osumnjičeni/e u društvu policajaca. Mediji su upravo i takvim izborom popratnog sadržaja unaprijed 'osudili' osumnjičene.

Afera Index

Afera Index


Iako su mediji veliku važnost pridavali aferi Indeks, osobito na početku, tek je 6 posto priloga najavljeno na naslovnim stranicama ova dva dnevna lista. Takvi su prilozi najavljivani bombastičnim naslovima koji su zasigurno plijenili pozornost javnosti. Naime, čak 41 posto svih naslova je bio okarakteriziran kao 'senzacionalistički' ('Promaknut asistent optužen da je primio pršut kao mito' i 'Svi su krivi').

Ciboci je također napomenula da je afera sama po sebi kulminirala do te razine da su 'mediji počeli sumnjati u vodeće političare da su kupovali ocjene na tim fakultetima'. Svoje izlaganje Ciboci je završila zaključkom da su u aferama Indeks mediji preuzeli ulogu sudbene vlasti te osudili osumnjičenike prije suda i time mnogim profesorima i profesoricama, znanstvenicima i znanstvenicama nepovratno okaljali ugled.

Drugo izlaganje Izvještavanje o manifestaciji "Zagreb Pride" u hrvatskim dnevnim novinama 2002-2009  održala je Tamara Opačić.

Nakon deset godina kontinuiranog održavanja, hrvatska Povorka ponosa je uz slovensku ostala jedina manifestacija takvog karaktera koja se održava na prostoru bivše Jugoslavije. Kako u Hrvatskoj još uvijek ne postoji javno objavljeno sustavno istraživanje koje analizira izvještavanje o manifestaciji Zagreb Pride, ovaj rad po prvi put odgovara na neka od sljedećih pitanja: Kako i koliko mediji izvještavaju o Zagreb Prideu? Kako mediji prikazuju poruke i zahtjeve LGBTIQ zajednice?  Koliko su mediji utjecali na promjenu slike o LGBTIQ osobama u javnosti?  Zašto se Zagreb Pride gotovo uvijek pojavljuje na naslovnicama novina uz provokativnu opremu? Obraćaju li mediji više pozornosti na to kako LGBTIQ zajednica izgleda nego li na ono za što se bori? Jesu li novinari i urednici dovoljno upoznati s adekvatnom terminologijom i identitetima o kojima izvještavaju?

Izlaganje je počelo povijesnim osvrtom na odnos zakonodavstva prema LGBT osobama te istaknula podatak da su 1959. godine krivičnim zakonom homoseksualni čin između dvojice muškaraca bio tretiran kao kazneno djelo, a lezbijski odnos kao prekršaj. Središnji dio izlaganja se bavio istraživanjem u kojem su analizirana izdanja četiri dnevne novine i njihovo praćenje Zagreb Pridea – Jutarnji list, Večernji list, Novi list i Slobodna Dalmacija. Analiza sadržaja pokazala je da se tema Povorke ponosa u novinskim člancima najčešće prikazivala kroz formu kratke vijest. Opačić je to pojasnila riječima da 'kratka vijest po sebi je loš informator jer daje malo podataka te se na temelju nje ne mogu iščitati važni podaci'.

Sadržaj fotografija koje su pratile tekst vezan uz prve godine Pride najčešće prikazuje golotinju, Povorke iz inozemstva, a osobe su na tim fotografijama najčešće su bile prikazivane bez glave, odnosno vidio bi im se samo trup i noge. Tamara Opačić dalje navodi da je nositelj radnje članka najčešće bio kolektiv, odnosno cjelokupni sudionici Povorke.

izvor: Tamara Opačić

izvor: Tamara Opačić

Autorica ove opsežne analize iz mora negativnih naslova izdvojila je dva kako bi opisala kako mediji također kroje imidž LGBT zajednice u javnosti - "Gay pride sramoti Domovinski rat" i "Samo da mene ne diraju".

Diskriminatorna riječ koja se najčešće pojavljivala upravo je bila 'homoseksualizam', što je Opačić objasnila: "Tu riječ se najčešće prikazuje zbog neznanja, jer mediji ne znaju kako terminološki definirati homoseksualnu populaciju, a termin homoseksualizam je negativnog značenja jer upućuje na bolest".

O informiranosti medija po pitanju prihvatljive terminologije vezanu za homoseksualnu populaciju dovoljno govori i statistički podatak da su novine, koje su pratile Pride, koristile prihvatljivu terminologiju u samo 47.4 posto slučaja.

U 6.6 posto članaka zabilježena je diskriminirajuća terminologija, a najčešće je bila riječ o uporabi izraza homoseksualizam. Međutim, ukoliko se izuzmu izjave izvora, u niti jednom tekstu nije zabilježen govor mržnje. U poznavanju i uporabi normirane terminologije najboljima su se pokazali novinari i novinarke Novog lista (54.7 posto) i Večernjeg lista (50 posto).

Na kraju, naglasila je kako je Novi list najbolje izvještavao o Prideu, dok je Večernjak prednjačio u senzacionalizmu i političkoj nekorektnosti. Jutarnji je imao najviše tekstova na ovu temu, podjednako onih pozitivnih i onih negativnih, dok je Slobodna imala najmanje senzacionalističkih čalanaka, no ona je najmanje i pisala o Povorci ponosa.

Kao zaključak nameće se činjenica površnosti, subjektivnosti i nedovoljnoj informiranosti kojima novine izvještavaju o Povorkama ponosa u hrvatskoj metropoli.

Tagovi: afera index, diplomski radovi, izvještavanje o manifestaciji zagreb pride u hrvat, lana ciboci, lgbt, lgbtiq, matica hrvatska, mediji pod povećalom, mladi i znanost, tamara opačić

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM