Vijesti

26.03.2012. 10:25:33 - Iva Agatić

Živimo u društvu koje uči žene da paze da ne budu silovane, umjesto da uči muškarce da ne siluju

Povodom Međunarodnog tjedna protiv rodnog uznemiravanja na javnim mjestima koji traje od 18. do 24. ožujka,  pokret Hollaback je u petak 23.ožujka organizirao predstavljanje kampanje "Čuvam ti leđa".

            Hollaback je međunarodni pokret posvećen iskorjenjivanju uličnog rodno uvjetovanog uznemiravanja kao jednog od najraširenijeg oblika rodno uvjetovanog nasilja koji je ujedno i najmanje zakonski reguliran i suzbijan. Sam pokret je počeo djelovati u New Yorku 2005., a do sada mu se priključilo 16 zemalja diljem svijeta koje pokušavaju osvijestiti društvo o problemu uličnog uznemiravanja kroz razne inicijative. Hrvatska se priključila projektu 2011., a sve informacije o njima možete naći na stranici croatia.iholaback.org.

            Kampanja "Čuvam ti leđa" dio je međunarodne kampanje "I got your back" i cilj joj je pružiti podršku žrtvama uličnog uznemiravanja, te razmotriti mogućnosti reakcije kada do maltretiranja dođe, kako za žrtve maltretiranja tako i promatrača. Na promatrače kampanja stavlja poseban naglasak, jer društvo koje ne reagira na uznemiravanje koje primjećuje i samo postaje nasilnik.

            Rasprava i predstavljanje kampanje je bilo organizirano kao okrugli stol, tako da je svaka osoba mogla dati svoje viđenje problema i nekih stereotipa i društveno prihvaćenih razmišljanja s kojima su nas suočili (jedno od njih je u naslovu).  Na kraju rasprave sudionici su mogli predložiti grafičko rješenje za kampanju "Čuvam ti leđa" u Hrvatskoj, a radovi će biti objavljeni na njihovoj stranici.

            Problem uznemiravanja i nasilja na ulici kojemu smo izloženi jest to što uopće nije definiran. Dok je vani naveden pod pojmom "street harassment" i prepoznat kao problem, u Hrvatskoj se još mučimo oko definicije. Predavačice i osnivačice projekta Hollaback u Hrvatskoj Barbara Perasović i Martina Horvat upozorile su da prva prepreka nastaje već kod termina "rodno uvjetovano nasilje" budući da većina ne zna što to točno znači. Rodno uvjetovano nasilje podrazumijeva nasilje počinjeno nad osobom koja se ne uklapa u ono što društvo očekuje od spola kojem pripada. Drugim riječima, osoba koja je napadnuta zbog toga što izgleda drugačije i ponaša se drugačije od društveno očekivanog, žrtva je rodno uvjetovanog nasilja. Članice Hollaback pokreta kod nas žele prije svega imenovati problem i osvijestiti ga u društvu. Uznemiravanje na javnim mjestima, bilo ono fizičko, verbalno ili seksualno, nije kod nas uopće prepoznato kao problem, niti ima svoju zakonsku regulativu.

            Uznemiravanje na javnim mjestima jedno je od najčešćih oblika nasilja i svi mu svjedočimo prije ili kasnije, ali mu se ironično pridaje jako malo pozornosti.  Prema svjetskim istraživanjima 80% žena je doživjelo neki oblik uznemiravanja na javnom mjestu, a u Hrvatskoj taj se postotak kreće od 70 do čak 90%. Zato su Martina, Barbara, Ivana i Marijana na stranici Hollaback-a u Hrvatskoj otvorile upitnik o javnom uznemiravanju. Anketa je anonimna, a namjenjena je žrtvama javnog maltretiranja i promatračima. Pokriva pitanja od toga koliko često je neka osoba doživjela uznemiravanje na javnom mjestu poput dovikivanja, seksističkih komentara, fizičkog napada ili neprikladnog dodirivanja, ali također se obraća osobama koje su svjedočile nekom obliku uličnog maltretiranja. Postoji rubrika Podijeli svoju priču, gdje se može anonimno napisati neko uznemiravanje na javnom mjestu koje smo sami doživjeli, ali i kojemu smo nazočili. Iako je upitnik i dalje otvoren za sve zainteresirane, evo nekih statistika prikupljenih do sada.

Na pitanje o reakciji na doživljeno ulično uznemiravanje ženski dio ispitanica je odgovorilo da se osjeća:

52% - iživcirano

43% - ljuto

34% - uvrijeđeno

34% - bespomoćno

29% - uplašeno

 

*postoci su izvedeni iz uzorka od 380 žena, s tim da je bilo moguće zaokružiti više od jednog odgovora.

 

Posljedice za žrtve uličnog uznemiravanja su itekako prisutne. Neke žene prestanu prolaziti dijelom grada ili ulicom gdje su doživjele maltretiranje, druge jednostavno izbjegavaju javni prijevoz. Zbog ružnog iskustva počnu odmjeravati moguće napadače i prelaziti cestu ako se osjete ugroženo od osobe koja im prilazi. Iskustva uličnog maltretiranja stvaraju strah i bespomoćnost u slučaju ponavljanja situacije, pa kampanja "Čuvam ti leđa" želi pružiti potporu žrtvama i pokazati da nisu same.

Promatrači  su važan dio osvještavnja problema uličnog nasilja i bitna karika u nastojanju da se ulice učine sigurnim mjestom za sve građane i građanke. Zato je bitna reakcija svjedoka uličnog maltretiranja. Udruženi sa  međunarodnim pokretom "Green Dot" – Zelena točka,  kampanja stavlja naglasak baš na promatrače i prolaznike. Zelena točka je trenutak kada osoba promatrač odluči regirati na ulično uznemiravanje. Pokazivanjem da je takvo ponašanje neprihvatljivo i pružanje potpore žrtvi maltretiranja, nasilje na javnim mjestima može se drastično smanjiti. Jer, svaka reakcija posramljuje i umanjuje napadača, ali i govori žrtvi da nije sama i da to što se događa nije u redu. Jer, kako su osnivačice dobro naglasile; za rodno uznemiravanje na javnim mjestima potrebna su dva uvjeta - osoba ili grupa koja nekoga uznemirava i prolaznici koji to dopuštaju.

Zašto onda ljudi ne reagiraju kada primjete maltretiranje bilo koje vrste na javnom mjestu? Kao prvo, okolina treba uopće prepoznati da se radi o uznemiravanju, ali i tada jednostavno ne znaju što učiniti i koji bi bio prikladan oblik reakcije. Također postoji strah od toga da će se napadač usmjeriti na njih. Zato kampanja "Čuvam ti leđa" nudi niz praktičnih savjeta, poput svraćanja pozornosti na sebe, do prilaženja žrtvi kao da ju poznajemo.  Naravno, uvijek se može napadaču ili napadačima priprijetiti policijom, ali i samo prozivanje je u većini slučajeva dovoljno da se napadač posrami i odmakne.

Budući da osvještavanje ovog problema može početi relativno rano predstavnice kampanje smatraju kako bi bilo izvrsno uvesti odgoj u škole vezan za problem uličnog uznemiravanja ili predstavljanja kampanje "Čuvam ti leđa" po školama.  Zbog mogućih komplikacija dozvola za predavanje u školama imaju alternativu u formi školskog psihologa koji bi se u pojedinoj školi bavio edukacijom učenika o toj temi i raspravljao što učiniti ako se nađu u takvoj situaciji, bilo kao žrtva, bilo kao promatrači.

Tagovi: hollababack, nasilje, rodna ravnopravnost

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM