Vijesti

07.03.2012. 13:20:08 - Hana Grgić

Kako prepoznati spolnu diskriminaciju na radnom mjestu i kako se od nje zaštititi

Približavanje Međunarodnog Dana žena 8. ožujka, bio je povod za susret triju ženskih sindikalnih grupa u Radničkom domu: Ženske sekcije Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Odbora žena Nezavisnih hrvatskih sindikata te Koordinacije Žene Hrvatske udruge sindikata. Svi su oni, uz pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova, ujedinjeni u istom cilju – zaštititi žene od neželjenog ponašanja na radnom mjestu.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, u svojoj je uvodnoj riječi podsjetila na povijesno marširanje žena u New Yorku kao i na stoljetnu borbu žena koja traje i danas. Osnovni razlog ovog okupljanja bio je predstavljanje Vodiča "Kako prepoznati spolnu diskriminaciju na radnom mjestu i kako se od nje zaštititi". Vodič ulazi u svoju završnu fazu izrade, a njegovom distribucijom i što većim širenjem planira se napraviti velik i važan posao. Namjera je osvijestiti žene i muškarce o problemu svih oblika diskriminacije ali i podučiti sindikalne povjerenice/povjerenike  i pravnice/pravnike kako djelovati prilikom susretanja s takvim problemima.

Jasna A. Petrović kao koordinatorica ženskih sindikalnih grupa podsjetila je na rezultate ankete provedene 2005. godine u suradnji s tadašnjom pravobraniteljicom Gordanom Lukač Koritnik. Tada je uočen značajan napredak u osviještenosti no i dalje je poražavajuća bila činjenica da je vrlo visok postotak žena (oko 70%) ili osobno doživjelo ili saznalo od svojih prijateljica za neki od oblika diskriminacije na radnom mjestu. Kada se ženama postavilo pitanje koga smatraju odgovornima na prvo su mjesto pozicionirale poslodavca a na drugo sindikat. To je pitanje pokrenulo i neke nove probleme. Sindikati su 2001. godine proveli istraživanje čiji su rezultati pokazali kako pitanje ravnopravnosti spolova ne smatraju svojom domenom. Rezultati sličnog istraživanja iz 2009. godine pitanje ravnopravnosti spolova drže beznačajnim ili političkim pitanjem koje nema veze s njihovim radom.

Upravo zbog toga, uključivanje sindikata postaje ciljem od esencijalne važnosti. Zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i autor Vodiča, Goran Selanec, istaknuo je kako zakonske regulative drži dobrima ali osporava njihovo provođenje u praksi. Naglasio je i kako se prstom treba uprijeti u sindikate jer antidiskriminacijski okviri Europske unije upravo njih i podrazumijevaju. Podijeljen u tri dijela, priručnik podrobnije objašnjava razlike između izravne i neizravne diskriminacije, seksualnog uznemiravanja i viktimizacije te daje praktične naputke kako djelovati, jer kada diskriminacija i postoji, proces dokazivanja često predstavlja najteži korak u sudskom procesu. Selanec je istaknuo i na nužno razlikovanje između pojma mobbing i seksualnog uznemiravanja jer su u posljednje vrijeme često stavljeni u znak jednakosti. Seksualno uznemiravanje je korak više, jer je primarno vezano uz spol/rod, muškarac na radnom mjestu ne samo da sebe stavlja u nadmoć nego pri tome ženi pristupa kao seksualnom objektu.

Problem u društvu su i nažalost vrlo duboko ukorijenjeni vicevi, uvredljive slike na zaslonima računala u uredima, kao i dobacivanje koje nije rijetko ni na radnom mjestu. Stoga Vodič pred sindikate stavlja obavezu a ne izbor djelovanja, a na poslodavcima je da konačno osiguraju zaštitu privatnosti svakoj, na bilo koji način povrijeđenoj ženi.

Katarina Perković, sindikalna pravnica, za kraj je upozorila na poražavajuću činjenicu; od 30 postupaka koji su u tijeku i koji utvrđuju diskriminaciju, čak 26 postupaka je upravo s područja rada. Ovaj Vodič važna je smjernica u sustavnom rješavanju problema žena na njihovim radnim mjestima. Pred sindikat i pred pravobraniteljicu stavlja bitne zadaće kao i stvaranje preduvjeta da se o tome konstantno u društvu govori.

Tagovi: diskriminacija, hrvatska, pravobraniteljica, ravnopravnost spolova, sindikati, višnja ljubičić, žene na radnom mjestu

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM