Vijesti

16.06.2011. 10:20:56 - Tanja Ivošević

Okrugli stol:

Žene se susreću s raznim teškoćama u pristupu, povratku i ostanku na tržištu rada

Položaj žena na hrvatskom tržištu rada nije sjajan

Položaj žena na hrvatskom tržištu rada nije sjajan

Dvorana Panorama na 17. katu hotela Westin 13.6. bila ispunjena sudionicima Okruglog stola o položaju žena na tržištu rada. Točnije, bila je ispunjena sudionicama i tek ponekim sudionikom. Žene su uvelike prevladavale na događaju, a za izlagačkim stolom su se našle Ivana Šimek (rukovoditeljica Odjela za rad s poslodavcima), Angela Taylor (voditeljica projekta "Žene na tržištu rada"), Ankica Paun Jarallah (ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje), Vanja Hazl (stručnjakinja za tržište rada) i Sanja Crnković-Pozaić (stručnjakinja za hrvatsko tržište rada). Osim što su bile brojnije u publici, žene su brojnije i u sveukupnoj populaciji društva, a brojnije su i među nezaposlenima. Zašto je tome tako, i što se može učiniti da se položaj žena na tržištu rada promjeni odgovor je koji pokušava dati studija "Položaj žena na hrvatskom tržištu rada". Studija je rezultat tima uključenog u provedbu projekta "Žene na tržištu rada" u sklopu programa Europske unije za Hrvatsku.

Studija je pokazala da žene u Hrvatskoj imaju nižu stopu zaposlenosti a višu stopu nezaposlenosti u odnosu na muškarce. Starije žene (dobna skupina od 50 do 64 godine) većinom imaju osnovnoškolsko ili niže obrazovanje što ih stavlja u nepovoljan položaj pri traženju posla. Gotovo polovica žena birajući obrazovanje odlučuje se za završetak općih obrazovnih programa (osnovnoškolsko obrazovanje ili niže te gimnazije) koji zapravo ne pružaju određeno zanimanje i otežavaju pronalaženje posla. Na drugom mjestu odabira obrazovanja nalaze se društvene znanosti, ekonomija i pravo. Većina zaposlenih žena radi u sektoru veleprodaje i maloprodaje, sektoru obrazovanja i sektoru zdravstva i socijalne skrbi. Gotovo polovica prijavljenih nezaposlenih žena traži posao duže od godinu dana, a što je osoba starija to je i duže nezaposlena. Žene imaju i nižu stopu aktivnosti, odnosno veliki broj nezaposlenih žena ne traži aktivno zaposlenje. Kada zaposlenje i nađu, često imaju niže plaće. Tako je u 2008. Godini prosječna mjesečna plaća žena bila za 11% niža od plaće muškaraca. Jaz između plaća je manji što je stupanj obrazovanja viši. Dodatan problem predstavlja i veliki broj žena koji radi na privremenim, nesigurnim i neprijavljenim poslovima. Analiza utjecaja djece na participaciju na tržištu rada pokazala je da prisutnost djece različito utječe na muškarce i žene. Participacija muškaraca kad postanu roditelji ostaje više ili manje ista, dok participacija žena značajno opada kod žena s troje ili više djece.

U sklopu analize stanja žena na tržištu rada provedena je anketa među nezaposlenim ženama u evidenciji HZZ-a. Upitnikom je obuhvaćeno 2945, odnosno 1.96% prijavljenih nezaposlenih žena. Između ostalog, ispitanice se pitalo koji su razlozi nenalaženja posla. Većina njih smatra da je uzrok niska potražnja za radom ili slabo plaćeni poslovi, zatim neodgovarajuće ili nepostojeće vještine i nedostatak radnoga iskustva, a na trećem mjestu se nalazi razlog nepostojanje važnih veza. Posljedice nezaposlenosti najviše se očituju u ekonomskoj ovisnosti o drugima, ali kao važne posljedice žene navode i psihološke posljedice (depresija, nezadovoljstvo, bijes, razočaranje itd.), strah od gubitka vještina i mogućnosti razvoja karijere, socijalne posljedice (izolacija, isključenost, nedostatak komunikacije), strah za budućnost (mirovina, školovanje djece).

Drugi upitnik distribuiran je nevladinom sektoru, a između ostalog, jedno od pitanja bilo je koji su najveći problemi žena. Svaki NGO davao je odgovore za svoju županiju, a rezultati su pokazali da je problem nezaposlenosti žena na prvom mjestu, zatim nedostatak informacija vezanih uz povećanje zaposlivosti žena, slijedi tradicionalno viđenje uloge žena u društvu, nedostatak obrazovanja, nedostatak usluga brige o djeci, nedostatak motivacije da se nađe posao, nedostatak usluga brige o starijim osobama itd. Na pitanje zašto je ženama teško pronaći posao, većina udruga smatra da u njihovoj županiji nema dovoljno poslova, da poslodavci kod zapošljavanja daju prednost muškarcima, da žene moraju brinuti o roditeljima/obitelji, da ženama nedostaju znanja i vještine potrebne na tržištu rada, da žene nemaju organiziranu dnevnu brigu za djecu itd.

Provedena analiza ukazala je da se žene u Hrvatskoj susreću s raznim teškoćama u pristupu, povratku i ostanku na tržištu rada. Praktične prepreke odnose se na nedostatak povoljne i fleksibilne brige o djeci, o nedostatku fleksibilnog radnog vremena, ali i o nedostatku pomoći za starije članove obitelji za koje žene brinu. Kulturalne prepreke očituju se u neprihvaćanju žena na nadređenim položajima, te radna kultura u kojoj se žene ne potiče, niti se od njih očekuje, da uspiju i da razvijaju svoju karijeru.

Tagovi: hzz, nezaposlenost, tržište rada

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM