U fokusu

Milinovićevi podaci ne daju potpunu sliku

“Nigdje u svijetu uspješnost se ne prikazuje samo brojem novorođene djece. Za potpunu sliku potrebno je znati koliko je ukupno postupaka provedeno, koliko je postupaka bilo po različitim dobnim skupinama pacijentica i po klinikama”, objašnjava Ksenija Puškarić iz inicijative Građani protiv Zakona o MO-u. Milinović je iznio podatak da je u 2010. rođeno 1.019 beba začetih postupcima MO-a, što je 24 posto više nego 2009.

Milinovićevi podaci ne daju potpunu sliku

Podaci kojima je ministar Darko Milinović prije nekoliko dana argumentirao svoju (samo)hvalu da je njegov Zakon o medicinskoj oplodnji (MO) dao odlične rezultate, nisu mjerodavni i ne mogu vjerodostojno pokazati kakva je sadašnja uspješnost potpomognute oplodnje u Hrvatskoj, smatraju civilne udruge.

“Nigdje u svijetu uspješnost se ne prikazuje samo brojem novorođene djece. Za potpunu sliku potrebno je znati koliko je ukupno postupaka provedeno, koliko je postupaka bilo po različitim dobnim skupinama pacijentica i po klinikama”, objašnjava Ksenija Puškarić iz inicijative Građani protiv Zakona o MO-u.

Milinović je iznio podatak da je u 2010. rođeno 1.019 beba začetih postupcima MO-a, što je 24 posto više nego 2009. Aktivistice upozoravaju kako su ovdje vjerojatno ubrojena i djeca čije su majke medicinsku oplodnju obavile u inozemstvu, a ne u Hrvatskoj. Naime, nakon što je prije godinu i pol dana na snagu stupio Milinovićev zakon, mnogi su parovi otišli na liječenje u strane klinike, najviše u Maribor, Ljubljanu i Prag. Uz to, ministar je izračunao da se broj djece povećao za 24 posto u usporedbi sa 2009., a poznato je da te godine, zbog prilagodbi novim zakonskim pravilima, klinike nekoliko mjeseci nisu uopće obavljale postupke, pa se te godine sigurno rodilo manje beba začetih MO-om nego u godinama koje su joj prethodile.

“Dojam je da se izmanipuliralo brojkama i da se prava situacija sakrila”, konstatira Ksenija Puškarić.

U udruzi Roda podsjećaju pak kako je Ministarstvo zdravstva u proteklih godinu i pol, prvi put nakon gotovo dva desetljeća, u medicinsku oplodnju uložilo velika sredstva, ukupno oko 50 milijuna kuna.

“Pitanje koje treba postaviti jest ne bi li rezultati bili i puno bolji da Hrvatska, kao i ostale europske zemlje, ima liberalan zakon kojim je dopuštena oplodnja više od tri jajne stanice te zamrzavanje zametaka”, napominje Karmen Rivoseki Simić iz Rode.

 

Na postupke se više ne čeka

Dr. Velimir Šimunić , predsjednik Hrvatskog društva za humanu reprodukciju, ističe kako je proteklih godinu i pol dana u Hrvatskoj postignut značajan napredak na području medicinski potpomognute oplodnje. HZZO plaća šest postupaka, radi 14 centara u zemlji, a njihova je prosječna uspješnost u najmlađim dobnim skupinama pacijentica između 20 i 47 posto.

-Povećana je dostupnost postupaka i podignuta uspješnost na nacionalnoj razini. Prije se na postupke čekalo godinu i pol dana, sada čekanja nema, ističe dr. Šimunić. Ukupne rezultate primjene novog Zakona smatra dobrima. Posebice ohrabruje povećan broj trudnoća – 1.250 u 2010., veći broj porođaja i rođenih beba.

I riječki KBC ima dobre rezultate. Prošle godine bilo je 50-tak porođaja iz postupaka MO-a u kojima je na svijet došlo 65 beba. Četiri trudnoće bile su iz odmrznutih jajnih stanica.