U fokusu

Iz prakse Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova

Iz prakse Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova

Često je rad raznih hrvatskih institucija teško dokučiv prosječnoj osobi, a još je teže ponekad vidjeti konkretne rezultate tog rada. Stoga je prilično hvalevrijedna inicijativa Ureda Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova da na svojim web stranicama prikaže dva slučaja iz svakodnevne prakse Ureda.

Tako je objavljena detaljna analiza slučaja u kojem je HZZO retroaktivno ukinuo status osigurane zaposlene osobe i odbio zahtjev za naknadu plaće za bolovanje radi komplikacija u trudnoći. Nakon analize Pravobraniteljica je zaključila kako je HZZO svoju odluku donio na temelju paušalne stereotipne procjene kako žena u postupku in vitro oplodnje odnosno u stanju rizične trudnoće nije u stanju obavljati bilo koji posao, pri tome se rukovodeći  dvama stereotipnim stavovima. Prema jednom, žene ne mogu same odlučivati o usklađivanju svojih interesa vezanih uz njihovo zdravstveno stanje i interesa vezanih uz njihovu profesionalnu karijeru odnosno financijsku stabilnost.  Prema drugom, niti jedan “razuman” poslodavac  ne bi  zaposlio ženu koja je trudna ili je u postupku in vitro oplodnje.  Pravobraniteljica ne tvrdi da je HZZO, vodeći se navedenom stereotipima, namjerno htio dovesti pritužiteljicu u nepovoljni položaj zato što je žena, dakle, namjera HZZO-a nije odlučna. No, Pravobraniteljica smatra kako je HZZO mogao i morao  biti svjestan diskriminirajućih posljedica svoje paušalne ocjene odnosno činjenice da ovakva stajališta ne samo da ograničavaju Ustavom zajamčenu slobodu svake osobe da autonomno odlučuje o svojim interesima, već da učvršćuju postojeće strukturalne barijere jednakosti prilika žena na tržištu rada. Više o slučaju pročitajte OVDJE.

 

Slučaj, koji prenosimo u cijelosti, tiče se maratonskog natjecanja u kojem se novčane nagrade dijele muškim natjecateljima, ali ne i natjecateljicama u ženskoj kategoriji.

OPIS SLUČAJA

Pravobraniteljici se pritužio sudionik novogodišnje maratonske utrke u V.  zbog propozicija organizatora, športskog atletskog kluba, koje trkačice tretiraju različito od trkača. Naime, iako u  toj maratonskoj utrci u dvije apsolutno ženske kategorije sudjeluju žene (seniorke i veteranke), a u dvije apsolutno muške muškarci (seniori i veterani), novčane nagrade predviđene su samo za prva tri trkača u apsolutno muškoj kategoriji. Pritužitelj navodi da je tako “već niz godina” te da je to “u suprotnosti s praksom na svim ostalim utrkama”.

PODUZETE MJERE

Pravobraniteljica je provjerila navode iz pritužbe i ustanovila da su sve nagrade, pehari, spomen diplome, spomen majice, zidni kalendari, predviđeni i za muškarce i za žene u svim kategorijama, a da je samo novčane nagrade organizator predvidio samo za muškarce. Stoga je organizatoru uputila dopis kojim ga podsjeća da Zakon o ravnopravnosti spolova definira ravnopravnost spolova kao jednaki status, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata muškarcima i ženama te zabranjuje diskriminaciju temeljem spola. Budući da je ovo utrka u kojoj je ženama onemogućeno dobivanje jedne od nagrada, pravobraniteljica je upozorila organizatora da je takvo isključivanje diskriminacija po spolu te preporučila da ponovo razmotri svoju odluku o novčanim nagradama kako bi, sukladno Zakonu o ravnopravnosti spolova, i trkačicama omogućio jednaki status, jednake mogućnosti i jednaku korist od ostvarenih rezultata kao i trkačima.

 

ISHOD

Organizator je u svega nekoliko dana obavijestio pravobraniteljicu da je na osnovu njezinog dopisa promijenio odluku o načinu nagrađivanja trkačica i trkača u utrci te da će se u apsolutnoj ženskoj kategoriji također novčano nagraditi prve tri trkačice. U prilogu je dostavio i korekciju propozicija u koju je uključio i novčane nagrade za trkačice. Pravobraniteljica je o ishodu obavijestila pritužitelja koji se u svoje ime i ime drugih trkačica i trkača, zahvalio pravobraniteljici na brzoj i učinkovitoj reakciji.