U fokusu

Izborna noć

A u drugi krug idu…

… jedan aktualni SDPovac, Ivo Josipović, i jedan bivši SDP-ovac, Milan Bandić. Iako je Ivo Josipović u ovom prvom krugu dobio dvostruko više glasova od Bandića, teško je predvidjeti kamo će otići glasovi Hebranga, Vidoševića i Primorca. Vesna Pusić sa 7,25% glasova ostvarila je ukupno peti rezultat, ostavivši iza sebe Dragana Primorca. Vesna Škare Ožbolt predzadnja je sa svega 2% glasova.

A u drugi krug idu…

Uživo

Hrvatski su birači i biračice još jedne izbore očito odlučili provesti kod kuće. Državno izborno povjerenstvo izvjestilo je da je do 16 sati izlaznost bila 33,8% što je za čitavih 8% manje nego u isto vrijeme na posljednjim predsjedničkim izborima prije 5 godina. Prve “službeno neslužbene rezultate”, kako ih je nazvao predsjednik DIP-a Branko Hrvatin, saznat ćemo točno u ponoć na press konferenciji Povjerenstva.

Prema izlaznim anketama koje su objavile Nova TV i RTL, drugi je krug siguran za Ivu Josipovića (SDP), a u fotofinišu za drugi krug naći će se Milan Bandić (nezavisni kandidat, ex SDP), Andrija Hebrang (HDZ) i Nadan Vidošević (nezavisni kandidat, ex HDZ) čija je međusobna razlika u izlaznoj anketi u okviru statističke pogreške od 3%. Peto mjesto sa 7,5% drži Vesna Pusić (HNS), a iza nje je Dragan Primorac (nezavisni kandidat, ex HDZ) s 5,9% što, obzirom na predizborne ankete, predstavlja relativno slab rezultat. Druga kandidatkinja za predsjednicu Vesna Škare Ožbolt na predzadnjem je mjestu, iza nje je ostao samo Slavko Vukšić.

I dok se vodeći kandidati još uvijek nisu ukazali u svojim izbornim stožerima, Vesna je Pusić stala pred kamere i dala prve komentare. Iako zadovoljna kampanjom, razočarana je slabom izlaznošću, a onda i vlastitim rezultatom. Kako je istaknula, stranke nisu uspjele motivirati dovoljan broj birača/ica da izađu na izbore i krajnje je vrijeme da po tom pitanju nešto poduzmu jer uskoro niti jedni izbori neće imati stvarni legitimitet birača.

U međuvremenu su se oglasili i drugi kandidati, s izuzetkom Milana Bandića koji je najavljen tek iza ponoći. Vodeći kandidat je izgovorio tri izuzetno mlake rečenice, a Vidošević se čudom čudio slabom izlasku i pritom nekoliko puta insinuirao da su oni koji nisu izašli na izbore glupani, jer kako reče “pametna osoba je u kampanji mogla naći dovoljno razloga za izlazak na izbore”. Hebrang je nastavio u šaljivom tonu i uvjeravao prisutne u svoj prolazak u drugi krug, a Primorac najavio treći put u hrvatskoj politici. Mikšić je na sveopću žalost najavio svoje povlačenje iz politike, za razliku od Vesne Škare Ožbolt koja ide dalje.

Putem press konferencije javio se i aktualni predsjednik Mesić koji je nagovijestio da će nagovijestiti svoju podršku jednom od kandidata koji se nađu u drugom krugu. Na inzistiranje novinara/ki pri pitanju da li će nekoga imenovati sa zagonetnim smješkom rekao je da će opisati program i iz toga će sve biti jasno. A možda i direktno imenuje.

HTV nije uspio organizirati izlaznu anketu, ali je okupio ekipu politologa, novinara, aktivista (nije slučajnost što su svi navedeni u muškom rodu, Hloverka Novak Srzić jedina je žena u studiju) koji komentiraju izbore, izlazne ankete, mogući rasplet u drugom krugu. Od svega rečenog vrijedno je zabilježiti da je profesor Nenad Zakošek spomenuo da valja razmisliti o mogućnosti ukidanja direktnog izbora predsjednika kao zadnje relikvije polupredsjedničkog sustava. Kako je naveo, količina novaca i angažmana utrošenog u predsjedničke izbore u potpunosti premašuje stvarni značaj funkcije predsjednika republike. Na neki je način to danas u svojoj izjavi nakon glasovanja primjetio i predsjednik Mesić govoreći da mu je žao što tijekom njegova mandata nismo ušli u Europsku uniju pri čemu je sasvim jasno da je to prije svega posljedica rada Vlade i da ulazak u EU minimalno ovisi o budućem predsjedniku.

U ponoć, Državno izborno povjerenstvo konačno je objavilo da u drugi krug idu jedan aktualni SDPovac, Ivo Josipović, i jedan bivši SDP-ovac, Milan Bandić. Iako je Ivo Josipović u ovom prvom krugu dobio dvostruko više glasova od Bandića, teško je predvidjeti kamo će otići glasovi Hebranga, Vidoševića i Primorca. Vesna Pusić sa 7,25% glasova ostvarila je ukupno peti rezultat, ostavivši iza sebe Dragana Primorca. Vesna Škare Ožbolt predzadnja je sa svega 2% glasova. Ukupno je glasovalo svega 44% birača i biračica. Očekivano, u BiH, Milan Bandić osvojio je ukupno 57% glasova.

Pobjednički govor Ive Josipovića pokušao je parafrazirati himnu kampanje te naglasiti svjetlo i tamu, pri čemu je jasno da je Josipović svjetlo, no pitanje je kako će se objasniti biračima/cama da je “najbolji kandidat SDP-a za gradonačelnika grada Zagreba” Milan Bandić u roku 7 mjeseci postao tama. Istovremeno, Milan Bandić, okružen s Miom Begović, Ivom Majoli, Ivanom Brkljačić i ostalima, jasno je naznačio na koje biračko tijelo cilja, a to je ono koje ne želi predsjednika kojim “Milanović upravlja daljinskim upravljačem”. Ljutiti Hebrang po zadnji put u ovim izborima obrušio se na Vidoševića i Primorca optuživši ih za svoj neulazak u drugi krug te poručio desnici da iz ovih izbora moraju izvući pouku da ne švrljaju, nego da ubuduće glasuju za istinskog desnog kandidata, a to je uvijek onaj iz HDZ-a. Premijerka Kosor nije izgledala suviše snuždeno, vjerovato zato jer Hebrangov je poraz samo još jedan poraz Ive Sanadera koji je odgovoran za Hebrangovu predsjedničku kandidaturu. Paradoksalno, ovaj poraz HDZ-a na predsjedničkim izborima samo je potencijalno učvrstio poziciju Jadranke Kosor.

Možda za kraj vrijedi napomenuti kako su izlazne ankete bile vrlo precizne te kako je očito primarna greška i zbunjenost koja se desila za zadnje parlamentarne izbore uzrokovana preračunavanjem brojki iz anketa u mandate u Saboru. Jer i tada su postoci globalno funkcionirali, no problemi su nastali kad se na njih primjenila D’Hondtova metoda. Također, kako je pred kraj HTV-ove emisije primjetio Dragan Zelić iz GONG-a, krajnje je vrijeme da se izborni propisi za sve izbore ujednače, da bude jasno od kada do kada traje izborna šutnja, tko su članovi i članice biračkih odbora, na koji način glasuje dijaspora, kakvi financijski izvještaji se podnose, da se utvrde sankcije za nepoštivanje zakona i slično. A ovdje svakako treba dodati i definiranje datuma izbora kako je to učinjeno za lokalne izbore, kako nam se ne bi opet ponovilo da imamo izbore usred blagdana, jer iako je vjerovatno poslovična hrvatska lijenost i defetizam imala golem utjecaj na izlaznost, nije zanemariva niti činjenica dugog blagdanskog vikenda kao otegotne okolnosti za pojedine birače i biračice.