U fokusu

Nagrada za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava “Krunoslav Sukić”.

10. prosinca održana je svečana prva dodjela Nagrade za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava “Krunoslav Sukić”. Nagrada “Krunoslav Sukić dodjeljuje se za osobit doprinos u zaštiti i promociji ljudskih prava i sloboda čovjeka i izvrsno i dosljedno promicanje kulture mira i nenasilja, a prvi dobitnik je prof. dr. Ladislav Bognar.

Nagrada za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava “Krunoslav Sukić”.

10. prosinca održana je svečana prva dodjela Nagrade za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava “Krunoslav Sukić”.

Nagrada “Krunoslav Sukić dodjeljuje se za osobit doprinos u zaštiti i promociji ljudskih prava i sloboda čovjeka i izvrsno i dosljedno promicanje kulture mira i nenasilja, a prvi dobitnik je prof. dr. Ladislav Bognar.

U obrazloženju Komisije za dodjelu nagrade stoji:

Suvremenicima u Osijeku, Slavoniji i Hrvatskoj Ladislav Bognar pruža primjer dosljednog zalaganja u promociji mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava u svom profesionalnom, aktivističkom i građanko-političkom angažmanu.

Njegovo profesionalno i osobno opredjeljenje za alternativni odgoj datira prije rata. Rat ga nije “izbacio” iz tog stava – štoviše motivira ga da elemente obrazovanja za mir i nenasilje ponudi i podučava nastavnike i nastavnice u ratom pogođenoj Slavoniji i Baranji procjenjujući koliko im, u poratnim okolnostima, može pomoći u njihovoj zadaći odgoja djece i mladih. Od tada ustrajava u nastojanju da obrazovanje za mir postane integralnim dijelom obrazovnog sustava u Hrvatskoj.

Sudjeluje u obrani Slatine i Osijeka a odmah nakon demobilizacije, od 1992. godine radi za mirno rješenje ratnog sukoba. Surađuje sa lokalnim i međunarodnim mirovnim organizacijama na osnaživanju mirovnih aktivista te na otvaranju komunikacije sa civilnim i mirovnim inicijativama s okupiranih područja. Otvaranje komunikacije, dijaloga pa i suradnje sa “dugom stranom”, preko crte razdvajanja, uvelike je pripremilo i olakšalo provedbu mirne integracije Podunavlja, no u vrijeme kada je provođeno takvo je djelovanje bilo opasno, prozivano je izdajom i kolaboracijom sa neprijateljem.

Iako je zbog toga bio medijski proganjan i izložen prijetnjama, svoju građansku i političku odgovornost i hrabrost pokazao je kada je podržao svjedoke koji su mu se obraćali i osobno pred pravosuđem svjedočio o okolnostima u kojima su počinjeni ratni zločini protiv srpskih civila u Osijeku i u Paulinom Dvoru.

Nositelje/ice ostalih nominacija su, također, vrijedni primjeri solidarnog, dosljednog, posebno kreativnog i hrabrog djelovanja u sprječavanju nasilja, umanjivanju društvenih nepravdi te građenju demokratskog društva utemeljenog na kulturi nenasilja.

Zlata Dasović rođena je 1957. u Vukovaru. Danas živi u Osijeku i radi kao službenica u banci. Javnosti anonimna no poznata velikom broju ljudi s kojima je povezuje njena zauzetost u solidarnom djelovanju za društvene promjene nenasilnim putem – posebno sindikalnim organiziranjem samostalnog Slavonskog sindikata radnika banke, te njena nastojanja – posredstvom pučkog pjesništva – prema kulturi uvažavanja i proslave različitosti.

 

Bračni par Ana Marija i Otto Raffai osnivači su i mirovni aktivisti udruge RAND – Regionalna adresa za nenasilno djelovanje iz Sesveta kraj Zagreba.

Povezujući duhovnost, nenasilje kao stav i djelovanje te aktivni angažman na izgradnji mira i civilnog društva Ana i Otto Raffai povezuju vjernike i ateiste, rade na nizu ekumenskih i međureligijskih programa.

 

Jaroslav Pecnik, profesor bohemistike, filozofije i povijesti, rođeni Osječanin, živi i radi (djeluje) u Osijeku – kao nastavnik i znanstvenik, aktivist (i volonterski i profesionalno) u području zaštite ljudskih prava (13 godina voditelj Regionalno centra HHO za Slavoniju) , predavač na brojnim seminarima i konferencijama o ljudskim pravima i civilnom društvu, kolumnist i komentator u većem broju dnevnih i tjednih novina u Hrvatskoj i Češkoj, te na radiju i televiziji.

 

Nezavisna studentska inicijativa za pravo na besplatno obrazovanje pokrenuta je u travnju 2009. od studenata i studentica Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a proširila se gotovo na sve fakultete i sveučilišta u Hrvatskoj – u Osijeku, Splitu, Zadru, Rijeci, Puli i drugim gradovima.

Dio je međunarodnih studentskih napora protiv komercijalizacije obrazovanja, ali sa specifičnim i inovativnim metodama nenasilnog djelovanja i donošenja odluka – kroz direktnu demokraciju na studentskim Plenumima te nenasilnim djelovanjem.