U fokusu

Silovanje – najteži oblik nasilja nad ženama

25. studenog, na datum kada počinje obilježavanje Šesnaest dana aktivizma, udruga B.a.B.e. odlučila je ukazati na problem seksualnoga nasilja nad ženama koje su u svojoj službenoj izjavi za medije nazvale najtežim oblikom nasilja nad ženama. Na zagrebačkom su Cvjetnome trgu bile postavljene lutke na napuhavanje iz sex shopova, a kraj svake je bio pano s pričom jedne od žrtava.

Silovanje – najteži oblik nasilja nad ženama

Javno.com/Siniša Bužan

 “Dokle, dokle moramo sve ovo podnijeti, čuti, gledati ,trpjeti.”

Renata

 

Počinjem izvješće s ulične akcije nevladine udruge B.a.B.e. “Silovana” porukom utjehe koje su građani ispisivali žrtvama silovanja. Naime, dana 25. 11., na datum kada počinje obilježavanje Šesnaest dana aktivizma, udruga B.a.B.e. odlučila je ukazati na problem seksualnoga nasilja nad ženama koje su u svojoj službenoj izjavi za medije nazvale najtežim oblikom nasilja nad ženama.

 

Na Cvjetnome su trgu bile postavljene lutke na napuhavanje iz sex shopova, a kraj svake je bio pano s pričom jedne od žrtava. Građani su imali mogućnost ispod samoga panoa na papire upisati riječi utjehe žrtvama. Čitajući te riječi primijetila sam da uglavnom vlada nezadovoljstvo zakonodavstvom (Pod hitno mijenjati zakone!), iako je iz udruge poslana poruka kako je komparativnom analizom više nam susjednih zemalja ustanovljeno da su u Hrvatskoj kazne za silovanje relativno visoke, no osnovni je problem što se takve oblike nasilja ne percipira kao težak zločin i dodjeljuju se najmanje kazne. Također je problem silovanja u braku nešto što veliki broj sudaca ne prepoznaje. Građani su izrazili nezadovoljsto i samom sudskom praksom: Sloboda nakon deset mjeseci, a njoj ostaje patnja za cijeli život.

 

Udruga je pozvala i predsjedničke kandidate kako bi izrazili potporu njihovim nastojanjima u educiranju i javnosti i žrtava, posebice promoviranjem Deklaracije o uklanjanju nasilja nad ženama iz 1993. godine, ali i raskrivanjem mitova vezanim za silovanje.

 

{slika}

 

Odazvao se Ivo Josipović koji je i sam ostavio poruku utjehe jednoj od žrtava. Vesna Pusić izjavila je kako se na nasilnika i žrtvu gleda više kao na sudionike u nekome ekscesu, kao da su njihove pozicije ravopravne. Istraživanje koje su među policijskim službenicima provele B.a.B.e. govori u prilog njenome stavu: Međutim, u razgovorima sa policijskim službenicima prije ili nakon ispunjavanja upitnika, osobe koje su provodile istraživanje uočile su visok stupanj nepovjerenja prema žrtvama seksualnog nasilja. Zbog toga dolazimo do zaključka da su se policijski službenici prilikom ispunjavanja upitnika trudili dati društveno poželjne odgovore te da je stvarna situacija lošija nego što to podaci pokazuju (više na www.silovanje.org).

Šturo je pismo podrške stiglo i iz izbornoga stožera Nadana Vidoševića, a pismom se očitovao i predsjednički kandidat i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić izrazivši osudu predrasuda i diskriminacije i poduprijevši aktivizam udruge.

 

{slika}

 

Priče na panoima varirale su od silovanja mlađih maloljetnica, koje se zakonski smatraju još djecom i kod koje se govorilo i o spornome doprinosu oštećenice kao olakotnoj okolnosti, do silovanja u braku i seksualnih napada koji nisu uključivali koitus. Udruga B.a.B.e raznolikošću je potresnih priča prikazala veći broj oblika seksualnoga nasilja koje ujedinjuje želja za dominacijom nad žrtvom: Njegov nasilni ulazak u njeno tijelo, unatoč njenom protivljenju, postalo je sredstvo njegovog pobjedničkog osvajanja njenog bića, krajnja proba njegove nadmoćne snage, pobjeda njegove muškosti. (Protiv naše volje, 1995.) – kod teoretičarki poput Susan Brownmiller silovanje postaje i oruđe muške dominacije u svijetu, kao što za svaku vrst nasilja nad ženama piše i spomenuta Deklaracija govoreći o društvenom mehanizmu podređivanja žena. Seksualnim nasiljem žrtva je svedena na gumenu lutku bez volje-na objekt.