Vijesti

29.12.2019. 12:38:00 - Jelena Tešija

PREGLED BORBI 2019. godine

Ne brini, sestro, mi smo tvoj vučji čopor

(Foto: Ivan Maričić/fAKTIV/Facebook)

Nakon što smo objavile zbivanja i borbe na polju prava žena u Hrvatskoj u 2019. godini, evo i kratkog pregleda na globalnoj razini. Kako je izgledala feministička borba diljem svijeta 2019. godine i oko kojih se ključnih problema vodila? Neke od borbi su dugotrajne i ne tako vidljive pa - uz napomenu da je teško obuhvatiti sve - donosimo kratki pregled raznolikih inicijativa, fenomena, (razvoja) događaja i pobjeda koje su obilježile ovu godinu. U 2020. će nam svakako trebati inspiracija i podsjetnik na to da se vrijedi boriti.

'Vučji čopor' konačno osuđen za silovanje

Jedna od većih borbi protiv nasilja prema ženama vodila se zadnjih nekoliko godina u Španjolskoj, potaknuta silovanjem u Pamploni 2016. godine, kad je skupina muškaraca koja se sama nazvala la manada (vučji čopor) grupno silovala 18-godišnju djevojku. 2018. godine donesena je sramotna presuda prema kojoj su muškarci osuđeni za blaže kazneno djelo, tj. seksualno zlostavljanje umjesto silovanje. Presuda je rezultirala masovnim feminističkim prosvjedima i osvještavanjem problema priznanja kaznenog djela silovanja samo u slučaju primjene sile u Španjolskoj. I za ovogodišnji Međunarodni dan žena organizirane su velike demonstracije na kojima se uzvikivalo Tranquila hermana, aquí esta tu manada (Ne brini, sestro, mi smo tvoj vučji čopor). U srpnju 2019. godine Vrhovni sud u Madridu poništio je presudu s prethodnog suđenja i osudio petoricu muškaraca za silovanje (umjesto za seksualno zlostavljanje) te im povisio kazne s devet na petnaest godina zatvora.

Štrajk učiteljica i nastavnica u SAD-u

Postotak žena zaposlenih u obrazovnom sektoru (učiteljice i nastavnice) u saveznim državama SAD-a varira između 75 i 80 posto. Veliki štrajk započeo je još početkom 2018. godine u Zapadnoj Virginiji, a proširio se i na druge savezne države. Štrajkašice i štrajkaši tražili su veća ulaganja u sustav javnog školstva, veće plaće i bolje uvjete rada. 2019. godine borba za radnička prava u sektoru obrazovanja nastavila se – u Chicagu je krajem listopada završio štrajk koji je trajao 11 dana i bio jedan od najduljih u Chicagu posljednjih desetljeća. Štrajkom su se radnice i radnici izborile za ulaganje u smanjenje broja učenika_ca po razredu i povećanje plaće tijekom sljedećih pet godina, a obećane su plaće za stotine novih knjižničara_ki, socijalnih radnica_ka i zdravstvenih radnika_ca.

Ženski štrajkovi – feminizam za 99 posto

"… nadu pronalazimo u internacionalnim feminističkim i ženskim štrajkovima iz 2017. i 2018. godine. Upravo su ti štrajkovi, kao i sve koordiniraniji pokreti koji se oko njih razvijaju, u početku inspirirali  - a danas utjelovljuju – feminizam za 99 posto", stoji na početku manifesta "Feminizam za 99%", koji su napisale Cinzia Arruzza, Tithi Bhattacharya i Nancy Fraser, a objavljen je 2019. godine. Najprije se štrajkalo u Poljskoj protiv zabrane pobačaja, zatim u Argentini, Španjolskoj i drugim zemljama. 2018. godine u Španjolskoj je 5,3 milijuna žena bilo u 24-satnom štrajku povodom Dana žena, koji je podrazumijevao prestanak plaćenog rada, neplaćenog kućanskog rada i kupovine. Stotine tisuća izašle su na ulicu pod sloganom "Ako mi stanemo, staje svijet". Slično se ponovilo i ove godine, a ženski štrajk postaje sve raširenija metoda protesta.

Čileanski performans – nova feministička himna

Fenomen koji se ove godine proširio rapidnom brzinom i bio prihvaćen od feministkinja diljem svijeta je performans "Silovatelj na tvom putu", prvi put izveden u Čileu tijekom demonstracija na Međunarodni dan borbe protiv nasilja prema ženama u studenom. Od tada je izveden više puta u Čileu, Francuskoj, Španjolskoj, Indiji, Kolumbiji

"Patrijarhat je sudac

Koji nas osudi čim se rodimo,

A naša kazna je nasilje koje vidite.

 

To je femicid!

To je nekažnjeni silovatelj!

To je naše nestajanje!

To je silovanje!

 

I to nije moja greška,

Niti gdje sam bila i što sam obukla!

 

Silovatelj si ti!

To su policajci!

To su suci!

To je država!

To je predsjednik!

 

Opresivna država je muški silovatelj!

Silovatelj si ti!",

stihovi su u prijevodu Platforme za reproduktivnu pravdu.

Pravda za Mariju Lukić

Marija Lukić prijavila je seksualno zlostavljanje od strane svog šefa, gradonačelnika male općine Brus u Srbiji, još u ožujku 2018. godine, a poslije su se javile i druge žene i članovi njihovih obitelji. Suđenje je počelo u veljači 2019. godine, a od tad je odgođeno nekoliko ročišta. Ispred suda, ali i u drugim gradovima, organiziraju se skupovi podrške Mariji Lukić i svim žrtva seksualnog nasilja. "Marija je sve vreme izložena pritiscima da odustane, optužbama da politizuje slučaj, objavljivanju ličnih podataka iz zdravstvenog kartona, porukama 'upozorenja' koje su pretnje, širenju neistina, uključujući distribuciju fotografija lascivnog sadržaja sa njenim likom. Ali Marija ne odustaje – i to je problem. Ona je postala simbol ženskog otpora, ali i otpora (svakoj) bahatoj vlasti, zbog čega je organizovana podrška pod sloganom 'Pravda za Mariju Lukić i žene iz Brusa'", izjavila je za Libelu u lipnju psihologinja i programska koordinatorica Autonomnog ženskog centra u Beogradu Tanja Ignjatović.

#NebudemeTicho! – Borba za pravo na pobačaj u Slovačkoj

Diljem svijeta trajala je borba za pravo na pobačaj i u 2019. godini. U Europi slavimo jedan uspjeh i to u Slovačkoj u kojoj su feministkinje zatražile međunarodnu podršku kad se na dnevnom redu našao prijedlog vrlo restriktivnog zakona o pobačaju. Slovački parlament krajem godine raspravljao je o zakonu prema kojem bi žene koje žele pobaciti morale prolaziti kroz obvezno ultrazvučno skeniranje. Morale bi pogledati ultrazvučnu sliku embrija i, ako je to tehnički moguće, poslušati "otkucaje srca embrija ili fetusa". Aktivistkinje iz drugih zemalja, pa i Hrvatske, supotpisale su pismo slovačkih suborkinja te se fotografirale u znak podrške s natpisom #NebudemeTicho! Naposljetku je, početkom prosinca, prijedlog zakona odbijen u slovačkom parlamentu.

Glitter revolucija u Meksiku

Prema podacima Amnesty Internationala Meksiko ima najvišu stopu femicida među zemljama Latinske Amerike. Između 9 i 10 žena biva ubijeno svakog dana, a brojke su u stalnom porastu. Žene u Meksiku izašle su na ulice protiv nasilja prema ženama u velikom broju 2016. godine, a masovni prosvjedi ponovili su se i 2019. godine. Pokret je nazvan Glitter revolucijom zbog događaja na prvom prosvjedu u kolovozu kad su prosvjednice ministra sigurnosti Mexico Cityja posule ružičastim šljokicama. Povod za prvi prosvjed bilo je silovanje tinejdžerice od strane četiri policajca početkom kolovoza. Prosvjedi su se nastavili i tisuće žena izašlo je na ulice i povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama i sve većih stopa femicida i silovanja u Meksiku. Maskirane prosvjednice sukobile su se s policijom, postavljale barikade, zapalile vatru i grafitirale poruke poput "Koliko žena još treba umrijeti?" na spomenicima. Policija je na prosvjede odgovorila bacajući suzavac na sudionice.

Borba za radnička prava radnica u kućanstvu

Još jedna dugotrajna borba za radnička prava žena trajala je i u 2019. godini u različitim državama i kontekstima. Radi se o borbi za dostojanstvo i slobodu radnica u domaćinstvu i kućnih pomoćnica. U Belgiji u studenom sindikati su organizirali prosvjede kojima su se tražile veće plaće u sektoru, uključujući veće plaće za čistačice i radnice koje peglaju odjeću. U Libanonu je nastavila s radom inicijativa Ovo je Libanon  -  "projekt udruživanja radnika koji vodi koalicija bivših radnika i radnica te aktivista i aktivistkinja, koji zahtijevaju zaštitu radnika/ca i zaustavljanje radne eksploatacije i zlostavljanja, s ciljem učinkovitog okončanja suvremenog ropstva u Libanonu". Inicijativi se obraćaju zlostavljani migrantski radnici i radnice, uključujući i kućne pomoćnice, koji traže izlaz iz nasilja koje trpe od strane poslodavaca.

RiseUp4Rojava

RiseUp4Rojava je internacionalna kampanja i platforma pokrenuta u svibnju 2019. godine s namjerom uspostave mreže solidarnosti s revolucijom u Rojavi. Kad je početkom listopada odluka SAD-a o prekidu podrške Sirijskim demokratskim snagama otvorila vrata turskoj invaziji na području Sjeverne Sirije, RiseUp4Rojava radila je na pripremi sela i gradova diljem Rojave na artiljerijske i bombaške napade. Volonterka kampanje Dani Ellis za Libelu je tad rekla: "Žene su od početka revolucije imale centralnu ulogu u organizaciji. Kongra Star proteklih je godina bio pokretačka sila u civilnom području, dok je u oružanom to naravno bio YPJ. Žene iz tih organizacija čak posjećuju obitelji, razgovaraju s njezinim muškim članovima, očevima, ujacima, kako bi educirale o tome da žene ne smiju biti ograničene samo na ulogu kućanica te pripomogle razbijanju patrijarhalne strukture obitelji. To je bilo i ostalo esencijalno. Neke od žena koje su sada u YPJ-u prije samo godinu dana bile su 'strojevi za rađanje' pod ISIS-om, Žene i sada moraju biti u središtu donošenja odluka kako bi osigurale plodno tlo na kojem slobodno društvo može rasti. Jineologija uči da društvo neće biti slobodno dok sve žene ne budu slobodne", kazala je.

#KuToo pokret u Japanu

Glumica i spisateljica Yumi Ishikawa dobila je potporu tisuća japanskih žena za #KuToo pokret koji želi zaustaviti poslodavce da zahtijevaju od žena da nose visoke potpetice na posao. Sam naziv pokreta dolazi iz spoja dviju japanskih riječi 'kutsu' što znači cipela te 'kutsuu' što znači bol. Tisuće žena diljem Japana pridružilo se ovog ljeta #KuToo pokretu te su potpisale online peticiju zahtijevajući od Vlade da zabrani kompanijama pravo da traže zaposlenice da nose visoke potpetice na posao. Osim peticije, Ishikawa je najavila da se želi više usmjeriti na 'lookisam', odnosno da će nastaviti borbu protiv diskriminacije utemeljene na vanjskom izgledu, posebice kad se radi o uskoj socijalnoj definiciji privlačnosti.

*Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Tagovi: 2019 godina, aktivizam, borba, feminizam, nasilje prema ženama, pobačaj, radnička prava, svijet

Vezani članci:

Facebook komentari

Iz drugih medija

AEM