U fokusu

Nakon 55. radi tek svaka četvrta žena i polovica muškaraca

Žene čine gotovo polovicu umirovljenika u dobi od 55 do 59 godina, a u dobi od 55 do 64 godine radi tek svaka četvrta žena i polovica muškaraca. Iako su mirovinskom reformom postroženi uvjeti za odlazak u prijevremenu mirovinu, posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju od 2008., kriteriji su opet ublaženi, što također demotivira ostanak u radnom odnosu.

Nakon 55. radi tek svaka četvrta žena i polovica muškaraca

Produljenje radnog vijeka ili vraćanje umirovljenika na tržište rada, najčešće su spominjanja rješenja kojima bi se mogli smanjiti izdaci za mirovine i povećati zaposlenost. Međutim, kriza je to učinila suvišnim jer situacija na tržištu rada nije nimalo optimistična.

Asistent na Pravnom fakultetu u Zagrebu Teo Matković ističe kako je tranzicija iz ’90-ih “pojela” brojna radna mjesta na kojima su radili stariji – posebno u industriji i trgovini, a nakon kraćeg razdoblja zatišja, sada se događa nova čistka, piše Ljubica Gatarić u Večernjem listu.

Polovica umirovljenika žene
“Starije se osobe vrlo teško vraćaju poslu jer postoji stereotip da su manje produktivni i fleksibilni te skloniji razbolijevanju”, odgovara Matković na pitanje zašto se ni u razdoblju ekonomskog rasta, nakon 2001., stopa nezaposlenosti starijih nije smanjivala.

“Niska se aktivnost radne populacije nije dogodila preko noći”, kaže Matković. Na nju je utjecalo nekoliko pojava, a prva je sigurno niska dobna granica za odlazak u starosnu mirovinu žena.

Naime, žene čine gotovo polovicu umirovljenika u dobi od 55 do 59 godina, a u dobi od 55 do 64 godine radi tek svaka četvrta žena i polovica muškaraca. Iako su mirovinskom reformom postroženi uvjeti za odlazak u prijevremenu mirovinu, posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju od 2008., kriteriji su opet ublaženi, što također demotivira ostanak u radnom odnosu.

Opasni poslovi ili neučinkovit sustav?
“Pitanje je jesu li svaki deseti muškarac od 35 do 44 godine i tri četvrtine žena od 55 do 64 godine doista posve nesposobni pridonositi društvu u kojem žive. A uskoro u mirovinsku dob ulaze i brojne generacije rođene netom nakon Drugoga svjetskog rata”, upozorava Matković.

Idući problem je veliki broj invalidskih mirovina, jer i kad se isključe branitelji te pripadnici HV-a i HVO-a, Hrvatska ima 592.000 korisnika starosne i 249.000 korisnika invalidske mirovine.

“To je izuzetno visok omjer koji kazuje da 30 posto stanovništva izgubi radnu sposobnost zbog invaliditeta prije nego što stekne dobne uvjete za mirovinu, čime se malo koja zemlja može pohvaliti. “Ili su poslovi koji se rade izuzetno opasni, a sustav zaštite na radu neučinkovit, ili je praksa dodjele invalidskih mirovina iznimno ležerna”, ističe Matković.

Iako postoje brojni instrumenti kojima se nezaposleni mogu ponovno radno aktivirati, isti se teško mogu primijeniti na umirovljenike. Naime, ističe i Matković, umirovljenici su stekli doživotna i bezuvjetna prava, a svako njihovo uskraćivanje najčešće je politički nepopularan i neuspješan potez. (V. K.)