Vijesti

11.01.2019. 11:17:00 - Rihab Boukhayatia

Žrtve se susreću s mnogobrojnim problemima

Tuniški zakon o nasilju prema ženama na papiru izgleda sjajno. Kakav je u stvarnosti?

(Foto: pixabay.com)

Gotovo godinu dana nakon što je zakon o obiteljskom nasilju u Tunisu stupio na snagu, vladini_e dužnosnici_e i aktivisti_kinje sastali_e su se u prosincu 2018. kako bi procijenili_e koliko dobro zakon funkcionira. Rezultati su poražavajući.

Nakon što je Zakon 58 usvojen u srpnju 2017., Human Rights Watch ga je nazvao prekretnicom u zaštiti žena od nasilja. Iako Tunis među zemljama sjeverne Afrike prednjači u pogledu prava žena, barem polovica žena u zemlji izložene su obiteljskom nasilju. Zakon 58, koji je stupio na snagu u veljači prošle godine, nudi sveobuhvatnu zaštitu od fizičkog, ekonomskog i psihičkog zlostavljanja, kao i od javnog uznemiravanja.

Ipak, nevladine organizacije, vladini_e dužnosnici_e i osobe koje su preživjele obiteljsko nasilje, susreli_e su se u prosincu 2018. kako bi procijenili_e primjenu zakona. Sa sastanka su izvijestili_e o nizu nedostataka, od logističkih barijera koje sprečavaju jedan dio žena da podignu optužnicu, do društvenog pritiska koji sprječava druge da prijave nasilje.

Jedna je žena na konferenciji izvijestila o problemima s kojima se suočila prilikom podnošenja prijave protiv svog supruga zbog nanošenja tjelesnih ozljeda i ekonomskog izrabljivanja. Rekla je da ju je policija iz lokalne postaje poslala u okružni ured kako bi mogla podnijeti prijavu specijaliziranoj jedinici, ali ondje su je odbili. Na kraju je sslučaj ipak završio na sudu, no izjavila je kako ju je razočaralo kada je sudac kaznio njezina supruga novčanom kaznom od samo 300 dinara, odnosno oko 100 dolara.

Njezina priča ilustrira neke od uobičajenih problema s kojima se žene u Tunisu suočavaju kada traže zaštitu prema zakonu koji se na papiru činio savršenim.

Prepreke prilikom prijavljivanja

Jedna od najvećih prepreka prilikom prijavljivanja kaznenih djela nedostatak je educiranih policijskih službenika_ca, kazali_e su sudionici_e konferencije.

Nabiha Gaddechi, glasnogovornica ministarstva unutarnjih poslova, izjavila je kako su 264 službenika_ce završila_e obuku, a na stotine ih je u pripremi. No, nove jedinice specijalizirane za nasilje nad ženama još uvijek nemaju dovoljno zaposlenih, što uzrokuje poteškoće u procesu podnošenja prijava.

Žene koje odlaze u svoju lokalnu policijsku postaju kako bi podnijele prijavu o obiteljskom nasilju često se šalje u okružne urede, smještene obično na manje pristupačnim područjima, tvrdi Gaddechi. Jednom kada stignu onamo, dodala je, žrtve često na raspolaganju nemaju prostor privatnosti u kojem mogu podnijeti prijavu, nego to moraju činiti na otvorenom, ponekad među osumnjičenima za kaznena djela koji_e čekaju obradu. Osim toga, nasilje žene ne mogu prijaviti noću, kada se upravo i dogodi većina kaznenih djela nasilja. Gaddechi ove probleme pripisuje nedostatku osoblja.

Sudionici_e konferencije rekli_e su da postoje i mnoge društvene norme koje mogu utjecati na toleranciju ili čak opravdavanje nasilja nad ženama.

Ministarstvo vjerskih poslova nadzire ometaju li vjerske poruke primjenu zakona, izjavio je glasnogovornik Slim Bencheikh. Međutim, neki_e policijski službenici_e zlorabe su svoju moć i vrše pritisak na žene, rekla je Gaddechi. Istaknula je da je riječ o jasnom kršenju zakona, koji kaže da "svaki_a policijski_a službenik_ca pripadnik_ca specijalizirane jedinice za istraživanje nasilja nad ženama, koji_a dobrovoljno vrši pritisak, ili bilo koju vrstu prisile, na žrtve, s ciljem da se odreknu svojih prava, promijene izjavu ili povuku prijavu kaznit će se kaznom od jednog do šest mjeseci zatvora".

Teškoće na sudovima

Ni nakon uspješno podnesene prijave, nema kraja izazovima.

Nema mnogo specijaliziranih sudova opremljenih za rješavanje slučajeva koji se odnose na nasilje nad ženama, kazala je sutkinja Raoudha Garafi. Drugi_e ističu kako si neke žene ne mogu priuštiti odvjetnika_cu.

Sana Ben Achour, predsjednica Udruge Beity, koja vodi skloništa za žene, kazala je da postoji mnogo razloga za razmatranje kažnjavanja počinitelja na način koji ne uključuje zatvorsku kaznu. Neke žene, naime, povlače prijave protiv svojih muževa jer se boje da će biti jedine skrbnice u svom kućanstvu.

Ben Achour istaknula je i problem sa zatvorima.

"Zatvor ima pozitivan učinak u kažnjavanju nedjela, ali problem je u tome što tuniski zatvori nemaju korektivnu ulogu koju bi trebali imati", rekla je. "Štoviše, zatvorenici iz njih izlaze još agresivniji".

Naposlijetku, dobre vijesti

Unatoč preprekama, u prošloj je godini postignut određeni napredak. Ministarstvo za žene, obitelj, djetinjstvo i starije osobe osnovalo je skloništa i savjetodavne centre za žrtve obiteljskog nasilja diljem zemlje. Bolnica u Tunisu također je opremljena novom tehnologijom koja medicinskom osoblju olakšava otkrivanje dokaza o obiteljskom zlostavljanju.

Sudionici_e sastanka izradili_e su preporuke za vladu i obećali da će zajedno raditi na poboljšanju ovog značajnog zakona.

U međuvremenu, grupe za ženska prava usmjeravaju svoju pažnju na dva nova zakona o kojima bi parlament trebao glasovati u narednim tjednima: zakon kojim bi Tunis postao prva zemlja u regiji koja ženama osigurava jednako nasljedstvo, i zakon koji bi očevima i majkama omogućio pravo na duži roditeljski dopust.

Tagovi: nasilje, obiteljsko nasilje, tunis, uznemiravanje na ulici, zakon

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM