U fokusu

Žene u borbi za geek kulturu

Dok ´geek´ kultura cvjeta i prosperira, netko bi tvorcima serije Igra prijestolja ili grimdark romana trebao šapnuti da ne stvaraju isključivo za bradatu publiku.

Žene u borbi za geek kulturu

Kao obožavatelju fantasy-a, itekako mi je zabavno pratiti zbunjene reakcije mainstream kulturalnih kritičara na televizijski fenomen zvan Igra prijestolja (Game of Thrones, HBO, 2011.). Nakon što je (pomalo nesmotreno) izjavila kako niti jedna žena zdrave pameti ne bi mogla uživati u seriji, kritičarka “New York Timesa” Gina Bellafante našla se na udaru obožavateljica fantasy-a. Blogerica “New Statesmena” Laurie Penny istaknula je kako je Igra prijestolja doista nasilna, seksistička i rasistička serija, no, zaključuje, sasvim je u redu u njoj uživati, na distanciran, ironičan način na koji bismo mogli uživati u političkom prosvjedu. Učestale kritike na račun scenarista i producenata odnose se na izbacivanje scena silovanja kojima obiluju romani Georgea Martina (a na kojima se serija temelji), te pretjerano fokusiranje na prikaze konsenzualnog seksa. Što se mene tiče, jedini ´zločin´ za koji je kriva Igra prijestolja jest pribjegavanje pripovijedanju koje je mnogo kompleksnije nego što mainstream kritičari očekuju od jednog fantasy-a. Ipak, ne mogu osporiti da geek kultura mora još mnogo toga naučiti o prikazima roda i rodnoj jednakosti.

Anita Sarkeesian pokrenula je projekt nazvan “Tropes vs. Women” čiji je cilj istražiti prikaze žena u video igrama*. Osim lavine uvreda i negativnih kritika na račun same Sarkeesian, projekt je također privukao velik broj entuzijasta koji su autorici osim moralne ponudili i materijalnu podršku (do sada je prikupljeno više od $ 140 000). Najnoviji broj stripa “Catwoman” (Žena mačka) na naslovnici donosi junakinju u poprilično apsurdnoj pozi kojoj je, kako se čini, jedini cilj ponuditi što bolji pogled na njeno poprsje. Još jedan u nizu suludih prikaza žena u stripovima. Ni video igre nisu imune na rodnu diskriminaciju: tvorci popularne igrice “Tomb Raider” nedavno su otkrili kako će junakinji Lari Croft dati “psihološku dubinu” time što će ju pretvoriti u žrtvu pokušaja silovanja. Jer, kao što svi dobro znamo, seksualno nasilje je glavni okidač  emocionalnog i psihološkog razvoja jedne žene… Ili poticaj za stjecanje nadnaravne sposobnosti! Fantastične moći ženskih likova u fantasy trilogiji Black Jewels (Crni dragulji) autorice Anne Bishop aktiviraju se tek nakon što njihove nositeljice prežive silovanje ili neki drugi oblik seksualnog ponižavanja od strane muških likova. Black Jewels i slični fantasy romani o silovanju meta su napada blogerice “acrackedmoon” koja je na web stranici “Requires Only That You Hate” lansirala kampanju protiv tzv. grimdark fantasy-a, ultra-nasilnog podžanra u kojem na mjesto mitske nevinost karakteristične za romane J.R.R. Tolkiena dolaze prikazi seksa i nasilja. Uz spomenute uratke Anne Bishop, “acrackedmoon” navodi i seriju romana o Sookie Stackhouse autorice Charlaine Harris, te romane Richarda Morgana i R. Scott Bakkera kao ogledne primjere grimdark-a. Iako su mnoge zamjerke “acrackedmoon” poprilično neutemeljene i ishitrene, činjenica je da mnogi autori fantasy-a u posljednje vrijeme sve više pribjegavaju prikazima mučenja i silovanja kao sredstvima dočaravanja psihološke dubine (jer im, možemo pretpostaviti, nedostaje znanja i vještine da ju postignu na druge načine). No čini se da je takvima odzvonilo – rastuća skupina blogerica i ljubiteljica fantasy-a “feminazgul” zavjetovala se da će do kraja života proganjati autore grimdark-a. Pravda na Internetu je brza i učinkovita.

Stereotipni prikazi samo su jedan od brojnih problema s kojima se žene susreću u svojoj borbi za osvajanje geek kulture. Prije svega tri desetljeća riječ geek (čudak, štreber) bila je uvreda kojom se častilo društveno neprilagođene momke koji se znaju služiti računalom, više vole knjige nego nogomet, i ne mogu djevojku pogledati u oči. Danas je situacija obrnuta – geekovi su ti koji vode glavnu riječ, što se lijepo vidi iz priloženog:

{slika}

Jašući na valu internetizacije i tehnologizacije suvremenog društva, geekovi su se s margina društva preselili u njegovo središte, razvivši se u utjecajan kulturalni pokret. U središtu geek kulture nalazi se fantastika: stripovi, video igre, filmovi o superherojima, fantasy romani. Spomenute umjetničke i industrijske grane nekada su na tržište izbacivale limitirani broj proizvoda i opskrbljivale malu ali vjernu bradatu publiku; danas su pak dio golemih medijskih konglomerata koji usrećuje milijune samoprozvanih geek-ova ljudi iz svih sfera života. Pripadnici spomenutih milijuna koji nisu heteroseksualni bijeli muškarci s pravom traže vlastito mjesto pod suncem geek kulture.

 

Prevela i prilagodila Nada Kujundžić